Odluka OPEC-a povećat će cijenu goriva u regiji

Odluka članica OPEC-a, donesena nedavno na samitu u Beču, o smanjenju proizvodnje sirove nafte s ciljem povećanja cijene sirovine odrazit će se na cijenu naftnih derivata. Tom odlukom bit će, prirodno, pogođene i zemlje regije, koje spadaju u red država koje svoje potrebe za naftom većim dijelom zadovoljavaju kupovinom sirovine na svjetskom tržištu.

Povećanje cijene sirove nafte kao logičnu posljedicu, u pravilu, ima povećanje cijene svih naftnih derivata, a položaj i naftna infrastruktura zemalja regije pogoduju varijacijama cijena izazvanim poremećajima na svjetskim tržištima sirove nafte.

U situacijama kada najveći naftni kartel na svijetu cijenu sirovine nastoji regulirati ograničenjem proizvodnje, pred zemlje koje nemaju naftnu nezavisnost postavljaju se dva ključna pitanja – hoće li doći do ugroženosti snabdjevenosti sirovinom te koliko će se viša cijena energenta odraziti na cijenu derivata u maloprodaji.

Nije ugrožena snabdjevenost sirovom naftom

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović kaže da će OPEC-ova odluka prije svega utjecati na cijenu sirove nafte, nikako na samu snabdjevenost, objašnjavajući da snabdjevenost sirovinom nije bila ugrožena ni kad je cijena sirovine dosezala historijski minimum, ni onda kad je dosezala historijski maksimum. Ono što treba očekivati jest rast cijene naftnih derivata.

“Kao i kod svih zemalja koje nemaju dovoljne količine sirove nafte na svojoj teritoriji, sve promene na berzama direktno utiču i na cene goriva u tim zemljama. Znači, prosto u svakoj od ovih zemalja Balkana, osim Rumunije, koja ima velike zalihe sirove nafte, ali i ona posluje po tržišnim principima i trguje po aktualnim berzanskim cenama. Samo zemlje koje imaju dovoljno svoje nafte mogu nekom odlukom da doprinesu smanjenju tih cena, a sve ostale zemlje su pod neposrednim uticajem berzanskih promena”, kaže Mićović.

Bojazni od krize snabdjevenosti nema ni u Hrvatskoj, gdje OPEC-ovu odluku tumače kao pokušaj da se izbalansira ponuda i potražnja za naftom na svjetskom tržištu. Niska cijena nafte na svjetskom tržištu posljedica je velike proizvodnje u protekle dvije godine, kaže Marija Šutina, direktorica Udruge energetike u sastavu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), tumačeći OPEC-ovu odluku kao potrebu da se uvođenjem proizvodnih restrikcija ukloni neravnoteža koja postoji u odnosu između ponude i potražnje.

Posljedica će biti, uspije li OPEC ispoštovati odluku i smanjiti proizvodnju sirove nafte, veća cijena sirovine na svjetskom tržištu. Ključno pitanje, dodaje, jest koliko će OPEC imati unutrašnje snage da ispoštuje odluke koje donosi.

OPEC-ov pokušaj regulacije tržišta

“Pitanje je međutim, koliko će OPEC imati uspjeha u svojoj namjeri da smanji proizvodnju. Naime, kod ovakvih dogovora uvijek postoji snažan poticaj pojedinih proizvođača OPEC-a i van OPEC-a da ne ispune dogovoreno smanjenje proizvodnje. Tako je često bilo u prošlosti, te treba još pričekati za zaključak koliki će uspjeh imati sadašnji dogovor. Drugi novi moment jest proizvodnja nafte nekonvencionalnim tehnikama iz škriljevaca, koja nije profitabilna na nižim cijenama nafte, ali koja će na sadašnjim i očekivanim cijenama (55-60 dolara po barelu sirove nafte) biti profitabilna i može u roku od 12 mjeseci znatno ponovno povećati proizvodnju. Povećanje proizvodnje nafte u SAD-u i Kanadi ograničit će rast cijena nafte na globalnom tržištu”, dodaje.

Slično razmišlja i naftni konsultant iz Hrvatske Davor Štern, koji u razgovoru za Al Jazeeru kaže da je mnogo faktora koji govore u prilog tezi da OPEC-ova odluka neće imati snažniji odjek na svjetskim tržištima nafte. Cijena sirove nafte trebala je već porasti da berze OPEC-ovu odluku smatraju konsekventno sprovodivom. Slabljenje OPEC-ovog globalnog utjecaja i najavljena nova energetska politika nedavno izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa razlozi su zbog kojih Štern vjeruje da neće doći do značajnijih poremećaja u naftnom poslovanju.

Trumpova energetska politika

“Misim da uopće neće utjecati niti na snabdijevanje, niti na cijenu. Na cijenu bi već bila utjecala da je to ozbiljna odluka, ali očito da nije. Naime, OPEC je izgubio svoju snagu. To je nekada bio konglomerat zemalja proizvođača koje su bile čvrsto zajedno i koje su se držale dogovora i kod kojih nije bilo političkih popuštanja kako je nastalo kasnije. U međuvremenu se OPEC, neću reći ‘raspao’, ali je izgubio na važnosti i sada se ponovo malo konsolidiraju, ali se zemlje uglavnom ne drže dogovora. Zemlje su formalno smanjile proizvodnju, ali raznim kanalima, koji su na rubu legaliteta, prodaju se velike količine nafte, naročito rafinerijama. Te količine prolaze ispod radara. Ne vide se na tržištu, ali su tamo.

Istovremeno su burze izgubile interes jer su u nekoliko navrata bile kažnjene za svoje loše i krive procjene, pa se stoga više ne kockaju trgovinom nafte. Ja ne vjerujem da će više porasti cijena nafte na temelju OPEC-ovih prognoza i dogovora da se smanji proizvodnja, a istovremeno novo nalazište u Americi i nova politika predsjednika Trumpa, koji neće staviti ograničenje na proizvodnju nafte iz škriljevaca, opet će dati veliku količinu nafte u američkoj sferi, tako da nafta s Bliskog istoka neće imati tako veliku ulogu kao prije”, jasan je Štern.

Povećanje cijene naftnih derivata

Iako posluju u različitim poslovnim ambijentima, ono što se može očekivati jest povećanje cijene naftnih derivata u svim zemljama regije. Bosna i Hercegovina, zbog svoje složene unutrašnje uređenosti, posebno je osjetljiva na varijacije cijena sirove nafte na svjetskim tržištima. Nakon svakog povećanja cijene sirove nafte u pravilu slijedi povećanje cijene naftnih derivata, kaže Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika nafte i naftnih derivata Federacije Bosne i Hercegovine.

“Logika je ako poskupi sirovina koju mi koristimo za proizvodnju svih derivata da dođe i do poskupljenja prerađevina. Otprilike taj nekakav rafinerijski ciklus – od vađenja do prerade i do dolaska na tržište – traje dva do tri mjeseca i logično je očekivati, ako poskupljuje sirova nafta, da će poskupiti i prerađevina”, ističe.

Povećanje cijene naftnih derivata najavljuje i pomoćnik direktora HIFA Petrola Ahmed Ahmetlić, koji kaže da se OPEC-ove odluke uvijek odražavaju na dinamiku tržišta nafnih derivata u zemljama veličine i kapaciteta kakva je Bosna i Hercegovina.

“Vezano za odluku OPEC-a o smanjenju proizvodnje nafte, kao i rast dolara – to će definitivno utjecati na povećanje cijena u nabavi, a samim tim i u maloprodaji. S obzirom da je BiH isuviše malo tržište i nema utjecaja na promjenu cijena na svjetskom i evropskom tržištu ni HIFA grupacija, kao najveći distributer nafte i naftnih derivata u BiH, nema utjecaja na kretanje cijena”, kaže Ahmetlić.

Šutina, s druge strane, očekuje porast cijene naftnih prerađevina u Hrvatskoj, ali ističe da povećanje cijene goriva ne zavisi isključivo od porasta cijene same sirovine pojašnjavajući da u konačnoj cijeni goriva značajno učestvuju i neki drugi ekonomski elementi.

“Svaka promjena cijena nafte s vremenom se odrazi na cijene naftnih derivata. Ostane li cijena nafte na trenutnim razinama (55-60 dolara po barelu) dovoljno dugo, cijene naftnih derivata korigirat će se na mediteranskom i ostalim tržištima. S druge strane, konkurencija na tržištu, potražnja i razina trošarina i poreza također izravno utječu na konačnu cijenu naftnih derivata. Nije za očekivati znatnije povećanje cijena naftnih derivata u skorom narednom razdoblju”, pojašnjava Šutina.

Mehanizmi kontrole i lančana poskupljenja

Većina zemalja regije nema mehanizama da utječe na cijenu sirove nafte, od koje direktno zavisi i cijena naftnih derivata, a mehanizmi kojima države raspolažu kako bi bile u stanju regulirati cijene prerađevina uglavnom su neefikasni. Srbija u tom pogledu posjeduje jedinstven mehanizam regulacije cijene naftnih prerađevina kojim se može služiti u slučaju da dođe do enormnog povećanja cijene sirove nafte, kaže Mićović.

“Ukoliko se cene sirove nafte enormno povećaju u Zakonu o akcizama, Vlada Srbije može bez promene zakona da smanji to državno zahvatanje do 20 posto i da, kada taj poremećaj nestane, praktično vrati tih 20 posto nazad. Te promene akciza imali smo u mnogim zemljama Evrope upravo kada je cena sirove nafte bila negde preko 110 dolara po barelu. Tada su mnoge zemlje pribegavale toj meri da smanje nivo državnih zahvatanja i na taj način relaksiraju, u određenoj meri, maloprodajnu cenu. To se realno može očekivati”, objašnjava.

Rast cijena sirove nafte i naftnih prerađevina uvijek prethodi rastu cijena ostalih roba široke potrošnje i ako članice OPEC-a budu čvrsto stajale na stanovištu da reduciraju proizvodnju nafte i ako poraste vrijednost sirovine, očekivati je da dođe do rasta cijena ne samo goriva nego i svih roba u čijem se oblikovanju tržišne cijene ugrađuje cijena naftnih prerađevina.

Izvor: Al Jazeera