Odlagalište radioaktivnog otpada noćna je mora za Krajinu

Stanovništvo hrvatskih i bosanskohercegovačkih naselja koja se nalaze u pograničnom području duž toka rijeke Une, godinama žive u strahu od najavljenog odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Sve izvjesnija izgradnja odlagališta na ovom lokalitetu prijetanja je za okoliš, ali i za zdravlje oko 230.000 ljudi koji žive u tom pojasu. Osim građana općine Novi Grad i Dvor koji su na direktnom udaru, ugroženo bi bilo i stanovništvo kompletnog Unsko-sanskog kantona.

Lokalitet budućeg odlagališta nalazi se tek 800 metara zračne linije od bh. granice, zbog čega se Bosna i Hercegovina mora pitati u cijelom tom procesu donošenja konačnih odluka, jer se ovim krši i Direktiva EU – Espo Konvencije.

Olovkom protiv susjeda

S obzirom na to da susjedna Republika Hrvatska u tom pravcu provodi ubrzane aktivnosti, krenule su brojne reakcije iz BiH. U Nezavisnom bloku putem online peticije “Stop odlaganju nuklearnog otpada uz rijeku Unu na Trgovskoj gori” pokušavaju animirati što više građana da se uključe u borbu protiv ove opasne ideje.

“Zaustavljanje izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na samoj granici BiH i u dijelu naše zemlje gdje se nalaze posebna prirodna bogatstva i gdje živi veliki broj ljudi, po meni, predstavlja pravi vitalni nacionalni interes svih nas u BiH i time bi se, posebno političari na najvišim funkcijama morali aktivno baviti. Nažalost, to kod nas nije tako. S druge strane, postoji i ogromna pasivnost samih građana, negdje i nepoznavanje samog problema, pa je to razlog animiranja ljudi da se aktivno uključuju u rješavanje pitanja koja se njih direktno tiču i pokazalo se da ima efekta, jer je više desetina hiljada građana BiH dosad potpisalo peticiju, koju provode aktivisti Nezavisnog bloka po općinama širom BiH, a ista je dostupna i na interetu – www.trgovskamora.com, navodi Senad Šepić, predsjednik NB i pokretač inicijative, te nastavlja:

“Sama priča da je moguće da će na granici sa BiH, uz samu rijeku Unu biti izgrađeno odlagalište nukearnog otpada negativno se odrazilo na broj turističkih posjeta Nacionalnom parku Una. To bi bila ogromna šteta za rijeku Unu, prirodu, okoliš, turizam i cjelokupan život na ovim prostorima i zato sve činim da naše komšije shvate da to ne može i da je to crvena linija ispod koje BiH ne smije i vjerujem neće ići.”

Država kasni s reakcijom

Hrvatski ministar egergetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić i slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek u septembru će objaviti odluku hrvatske i slovenske strane o tome gdje će odlagati radioaktivni nuklearni otpad iz Elektrane Krško. Nezvanično, Hrvatska je već odlučila da ide u gradnju svog odlagališta na Trgovoskoj gori blizu granice sa BiH.

Zastupnik u državnom parlamentu Jasmin Emrić smatra da bi BiH morala pojačati aktivnosti kako bi se spriječila izgradnja odlagališta i iskoristiti neslaganje Slovenije sa lokacijom Trgovska gora.

“Mi smo kao država trebali reagirati još 2000. godine, kada je Hrvatska u Programu Prostornog uređenja odredila Trgovsku goru kao lokaciju na kojoj će se graditi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada. U to vrijeme nije bilo zvaničnih reakcija od strane naše države, niti smo to pravovremeno i redovno pratili, zbog čega smo sada u vrlo teškoj situaciji. Hrvatska ne želi razgovarati o ovoj temi i godinama je stavljaju po strani kada su pitanju razgovori Vijeća Ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, tako da smo zahvaljujući našoj pasivnošću a njihovom odlučnošću došli smo do jednog kritičnog perioda kada BiH konačno mora odlučiti da li će ići u spor sa Hrvatskom ili će se do septembra pronaći najbolje rješenje, odnosno u tim bileteralnim razgovorima, ukoliko za to još ima prostora, da se vlasti Republike Hrvatske ubijede da ne idu u izgradnju odlagališta na Trgovskoj gori, te da konačno saslušaju stav BiH i naše osporavanje tog odlagališta”, pojašnjava Emrić.

Veo tajnosti pod kojim se odvija operacija realizacije izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada nije u skladu s Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji, između ostalog, garantuje transparentnost i rano uključivanje građana u proces donošenja odluka, kako je to zagarantovano u dokumentu.

Šta sve to može značiti za okoliš Unsko-sanskog kantona i njegove prirodne resurse, pa i privredu, dr. Jasmina Ibrahimpašić, članica ekspertnog tima za davanje stručnog mišljenja na Analizu strategije zbrinjavanja nuklearnog otpada Republike Hrvatske, došla je do zaključka da bi odlaganje spornog otpada na području Trgovske gore negativno utjecalo na riječni biodiverzitet, floru i faunu, te ugrozilo vodoopskrbu ovdašnjeg stanovništva, s obzirom na to da je rijeka Una od kasarne Čerkezovac, koja se u posljednje vrijeme spominje kao moguće odlagalište nuklearnog otpada,  udaljena svega 850 metara.

Ugrožen okoliš i zdravlje građana

“Ne mora se to ispoljiti u narednih godinu-dvije. Ali konkretno, za naše buduće generacije to bi imalo negativnog utjecaja. Pogotovo što znamo da postoji sumnja da se taj radioaktivni otpad već odlaže tamo. Prema nekim statističkim podacima s kojima mi raspolažemo, područje sjeverozapadne BiH ima najviše kancerogenih oboljenja. Biotehnički fakultet u Bihaću ima inicijativu da se radi monitoring voda na tom području, kako bi se kontinuiranom analizom kvaliteta voda dokazala štetnost toga. Hrvatske vlasti se ne pridržavaju ni europskih konvencija kakva je ESPO i ostale koje nalažu da se u cjelokupni proces uključi i druga interesna strana. Tome treba reći – Ne! – i to treba zaustaviti”, poručuje dr. Ibrahimpašić.

Za rješavanje problema izgradnje nukleranog odlagališta na lokalitetu Trgovska gora, neophodneo je poduzeti sinhronizirane aktivnosti Predsjedništva, Vijeća ministara i nadležnih ministarstava BiH, u cilju iskorištavanja svih diplomatskih mogućnosti i međunarodnih konvencija po kojima treba odmah djelovati. Pojednostavljeno rečeno, država BiH se konačno mora ozbiljno posvetiti ovom problemu.

“Odustajanje od ove lokacije bit će povezano za intenzitetom naših zahtjeva, pritisaka i sveukupnih akcija, ne samo Krajine, nego cijele BiH i svih predstvanika i institucija sistema u BiH. Ja hoću da vjerujem da se kao društvo možemo mobilizirati i podići svoj glas, ako ne negdje drugo, onda barem na temama poput ove. Predsjedništvo BiH, Parlament BiH i entiteti, te Vijeće ministara BiH imaju posebnu ulogu i moraju uraditi svoj posao. Međunarodna zajednica i EU također imaju odgovornost i ulogu da zaštite poštivanje međunarodnih pravnih akata koji govore o ovoj temi i koji idu u prilog bh. strani. Postoji trenutno još dosta mehanizama koje moramo koristiti. Peticija koju potpisuju građani od posebnog je značaja, jer pred vlastima Hrvatske, ali i EU i cijele međunarodne zajednice očvršćuje njihov stav i poziciju i vjerujem da ćemo na taj način zajedničkim snagama uspjeti spriječiti ovaj pokušaj i, složit će se i naši susjedi iz Hrvatske, nedobrosusjedsku odluku aktuelne vlasti u njihovoj zemlji” kaže Šepić.

Izvor: Al Jazeera