Oglasi

Odiseja o imenu Makedonije: Vijesti koje nam trebaju

Rješenje spora oko imena bivše jugoslovenske republike je vrsta dobre vijesti kakve su Balkanu očajnički potrebne.
Helikopter makedonske vojske leti blizu spomenika Aleksandar Veliki tokom vježbi povodom Dana NATO-a u Skoplju 4. aprila 2018.Reuters

Balkanski narodi se vole svađati međusobno. Bez obzira da li je riječ o razmiricama o prošlosti ili borbama u sadašnjosti, postoji mnogo toga što može zavaditi tamošnje susjede.

Jedna stvar je, međutim, mimo svakog spora: riječ "kompromis" negativno odzvanja na skoro svim jezicima jugoistočne Evrope. Političari iz Skandinavije ili Njemačke možda se ponose sposobnošću dolaska do dogovora i povezivanja suprotstavljenih stavova. No, njihove kolege sa Balkana izgleda da uživaju u sukobima, čak i kada imaju sve dogovoreno sa suprotnom stranom iza scene.

Takav slučaj je takozvani spor o imenu Makedonije. Od kako je bivša jugoslovenska republika stekla nezavisnost 1991. godine, spor sa susjednom Grčkom nalazi se u središtu politike regije. Više od četvrt stoljeća je prošlo bez dogovora Atine i Skoplja. A vanjski svijet, većim dijelom, zbunjen je sporom koji sprečava Republiku Makedoniju, ili FYROM ako želite, da se pridruži NATO-u i počne pregovore o pridruženju s Evropskom unijom.

O čemu je spor?

Grčka tvrdi kako Republika Makedonija implicira tvrdnju za preuzimanje cijele geografske regije Makedonije, od koje je više od pola dio grčke teritorije. Nadalje, većina Grka uzbunjena je preuzimanjem njihovog naslijeđa antičkih Makedonaca od slavenskih makedonskih nacionalista. Za njih je Aleksandar Veliki dio helenskog identiteta.

Zamjeranje se pojačalo kada je stranka desnog centra VMRO-DPMNE pokrenula kampanju "antikvizacije" po dolasku na vlast u Skoplju 2006. godine. Za vrijeme njihovog populističkog premijera Nikole Gruevskog, centar prijestolnice je bio uređen da izgleda kao neoklasični zabavni park, s temom oko ogromne statue Aleksandra Velikog na fontani na glavnom trgu. To je samo svađu pojačalo. Ne da je samo grčka vlada stavila veto na ulazak Makedonije u NATO, već je i dodala ime većinskih stanovnika i njihova jezika na listu problematičnih stvari.

No, i slavenski Makedonci imaju svoje legitimne zahtjeve. Oni imaju pravo na samoodređenje i pravo da biraju kako da se zovu, kako da zovu svoj jezik i državu. Za razliku od Bugarske, Grčka se nije protivila kada je Makedonija bila dio komunističke Jugoslavije, niti se borila protiv kodifikacije jezika slavenskih Makedonaca nakon Drugog svjetskog rata, pa ni priznanja makedonske nacije u federalnom sistemu. Tek je nakon nezavisnosti grčka administracija objavila uzbunu zbog iredentizma i prikazala svog slabašnog susjeda, koji se jedva izvukao sigurno iz krvoprolića koje je poderalo Jugoslaviju, kao vodeću nacionalnu prijetnju.

Skopje jeste tražilo prava za etničke Makedonce na sjeveru Grčke – manjinu među Slavenima, a koji dijele grčki nacionalni identitet. No, kazati kako ta država predstavlja pravi izazov Grčkoj – članici NATO-a i EU-a s jakom vojskom i daleko većom ekonomijom – zaista je pretjerivanje. Zapravo, tokom godina Grčka je postala ključni trgovinski partner i vodeći investitor preko njene sjeverne granice. A na kraju priče, u interesu je Atine da ima susjeda u EU kao bitan korak ka stabilnosti i napretku.

Kompromis

Sada dobre vijesti: Došlo je do napretka. Premijer Zoran Zaev je 12. juna objavio kako su on i grčki premijer Alexis Tsipras došli do dogovora. "Sjeverna Makedonija" će biti ime kompromisa, ustupak za Grčku. Skoplje, u međuvremenu, dobija bitku o imenu nacionalnosti (makedonski građani "Republike Sjeverne Makedonije") i jezika (makedonski). Pridjev koji će Skoplje koristiti u službenoj komunikaciji ostaje "makedonski". Sporazum se mora potvrditi na referendumu u Makedoniji i u grčkom Parlamentu.

Ne smije se precijeniti uloga EU-a i NATO-a. Riječ je o odlučnosti Vlade Zaeva da predvodi Makedoniju u zapadne klubove, koji su doveli do dogovora s Atinom. Grci drže ključ priključenju Atlantskoj alijansi i EU. Na narednom sastanku Evropskog vijeća skupa šefova država i vlada, 28. i 29. juna, Zaev i Tsipras će predstaviti njihov sporazum. Ako sve prođe po planu, Skoplje bi moglo dobiti zeleno svjetlo za pristup pregovorima s EU-om. NATO će vjerovatno pozvati "Sjevernu Makedoniju" kao članicu na svoj naredni samit u Briselu (11. i 12. jula), punu deceniju nakon što je prijedlog o članstvu blokiran tokom samita u Bukureštu. Atina će tada ratificirati protokol o pridruženju najesen, zajedno sa sporazumom o imenu.

Naravno, postoje i oni koji bi to da pokvare. Premijer Mađarske Viktor Orban poziva VMRO-DPMNE, koji je sada u opoziciji, da se bori protiv vanjski nametnutog kompromisa. Pohvalio je Gruevskog – koji je nedavno na sudu kažnjen za pronevjeru – da je spasio Evropu dokom krize sa migrantima 2015-16. No, u stvarnosti bi toj stranci bilo teško da pobijedi Zaeva na referendumu. Zajedno s albanskim strankama u Vladi, premijer bi mogao skupiti dovoljnu podršku za dogovor.

Sada je lopta većinom na Tsiprasovom terenu. Može li on skupiti dovoljno glasova u Parlamentu za dogovor? Glavna opoziciona partija Nova demokratija je protiv. Tako je i s Nezavisnim Grcima, odmetnutom frakcijom Nove demokratije, koja je u vladajućoj koaliciji s Tsiprasovom Syrizom od 2015. godine. To znači kako premijer ovisi o podršci drugih dijelova opozicije, kao što je ljevičarski Pokret za promjene. Ako Tsipras uspije izboriti ovaj sporazum kroz proces ratifikacije, on će dobiti mjesto u historiji.

Prijeko potrebne dobre vijesti

Napredak u sporu će sigurno imati geopolitičke reperkusije. Premda će za formalni pristup trebati vremena, ulazak (Sjeverne) Makedonije u NATO-u će omogućiti Zapadu da slavi u okršaju protiv Rusije. Država koja je bila na ivici građanskog sukoba početkom 2017. godine dobit će pohvale kao uspješna priča euroatlantskog angažmana u vrijeme kada su Evropa i Kanada, s jedne strane, i SAD, s druge, jedni drugima za vratom.

Simbolični dobitak će sigurno ojačati moral, naročito jer se dešava godinu nakon što je Crna Gora pristupila Alijansi. Pregovori o članstvu bit će blagodat za Skoplje, također, osim ako skeptici, kao što su Francuska ili Holandija, u posljednji čas ne povećaju zahtjeve. Velikani EU-a, kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je krajem maja telefonom razgovarala sa Zaevim i Tsiprasom, izgledaju ushićeni. Kompromis Atine i Skoplja je ona vrsta dobrih vijesti koje očajno trebaju Balkanu. Nadajmo se kako će ga Zaev i Tsipras uspjeti realizirati.

Od velike pomoći će biti NATO i EU, kao i Grčka, ako bude igrala konstruktivno, no glavna odgovornost za pozitivne promjene je na makedonskim građanima.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera