Odgovornost za poplave zatrpana blatom

Piše: Daniel Evrosimoski

Pustoš na zemlji. Pustoš u vazduhu. Pustoš na licima ljudi. Tako je zadnjih dana izgledalo selo Stajkovci, mjesto udaljeno deset kilometara od centra Skoplja, koje je najviše stradalo u poplavama. Deset dana nakon katastrofe i dalje je prekriveno muljem.

Mehanizacija čisti puteve i pristup do najudaljenijih kuća. Radovi idu sporo. Đubre se odvozi kamionima, ali mu se ne vidi kraj. Sunce prži, temperature oko 40 stepeni otežavaju posao. Mještanima se sanacija čini kao vječnost.

Jovicu Blaževskog smo zatekli kako čisti svoju kuću. Priča da je nevrijeme te noći prije deset dana bilo strašno, ali još strašniji je bio haos kada je svanulo. Kaže da je pretrpio ogromne gubitke zato što se bavio poljoprivredom. Nekakvu normalizaciju života očekuje za dva mjeseca, ali za njegovu egzistenciju bit će potrebno bar dvije godine.

“Čak i da je postojala određena infrastruktura, ona je bila projektirana za jednu hidrološku situaciju. Ukoliko se područje urbaniziralo, ukoliko se uništila šuma ili se prirodno zemljište  prenamijenilo u druge svrhe – mijenja se i tok vode, odnosno količina vode koja površinski teče. Tada se infrastruktura izgrađena za jedno stanje prelijeva, možda više ne obavlja svoju funkciju. To je logično, ali to će se dokazati nakon analize koju ćemo pripremiti u narednom periodu“, objašnjava Sekovski.

Dodaje da ovakvi tragični događaji ukazuju na potrebu da se uradi sve što je moguće da se ovakve štete spriječe.

Rijaliti šou

Dio javnosti je zatražio odgovornost makedonskih vlasti. Ali, niko od njih se nije osjećao krivim za katastrofu u kojoj su 23 osobe izgubile živote. Gradonačelnici i direktori nadležnih institucija su odbacili optužbe, odgovarajući da je u pitanju viša sila i nevrijeme kakvo se ne pamti.

Institucionalna odgovornost nije bila prihvaćena ni na vanrednoj sjednici makedonskog parlamenta. Opozicija je zatražila ostavke i predložila da se novac namijenjen za neefikasne objekte, kao što je panoramski točak od 19 miliona eura koji se gradi u centru grada, preusmjeri u pomoć stradalima od poplava.

Vlast je odgovorila da opozicija želi politizirati prirodnu katastrofu i odbila je taj prijedlog. Najavila je stopostotno obeštećenje poplavljenih, novcem koji će pronaći iz drugih budžetskih troškova.

Istovremeno se šalju apeli da građani pomognu koliko mogu. I na terenu i finansijski. Crveni križ Republike Makedonije je objavio da su do sada skupili blizu 640.000 eura, koje su donirali građani. 

U međuvremenu, bivši premijer, sada predsjednik najveće vladajuće stranke VMRO-DPMNE, Nikola Gruevski, svaki dan je u društvu medija posjećivao poplavljena mjesta. Upravljao je krizom pred kamerama i novinarima. Okretao je telefonske brojeve i sugerirao vladajućim ministrima i direktorima državnih službi šta trebaju raditi, u nekoj vrsti rijaliti šoua, uključivši mikrofon na mobitelu kako bi to mogli snimiti mediji.

I dok se političari svađaju oko toga ko politički profitira od tragedije, a ko je veći humanitarac, ljudi iz poplavljenih područja to ne mogu vidjeti. Do prije nekoliko dana većina nije imala struju u svojim domovima, a dio njih je još u mraku. Umjesto televizije, više gledaju u nebo, nadajući se da neće doći tamni oblaci i nove kiše.

Izvor: Al Jazeera