Odgođeno suđenje za ubistva više stotina Srebreničana
Suđenje osmorici pripadnika bivše Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske optuženih za zločine nad civilima u Srebrenici ni u utorak nije počelo pred Specijalnim sudom u Beogradu, jer je sud od Tužilaštva za ratne zločine zatražio da mu dostavi imena i identitete zaštićenih svjedoka.
Početak suđenja je zbog toga odgođen za februar, a kako je najavljeno, do kraja decembra sud će upoznati branioce optuženih sa identitetima zaštićenih svjedoka, na čemu su oni insistirali.
Tako je početak suđenja odgođen za 6, 7 i 8. februar, a termini su zakazni i za 13. i 14. februar.
Na jučerašnjem pretresu branioci optuženih su tražili da se odbrana upozna sa identitetima zaštićenih svjedoka prije početka suđenja, ali je sud odbio da to učini.
Advokati Krsto Bobot i Goran Petronijević su naveli da to nije opstrukcija početka suđenja, već insistiranje na poštovanju zakonskih prava odbrane.
Izuzeće sudskog vijeća
Branioci su odmah potom podnijeli zahtjev za izuzeće tročlanog sudskog vijeća, ali je taj prijedlog odbijen.
Zaštićeni svjedoci su mahom žrtve ili očevici krivičnih djela kojima se daje zaštita identiteta, pseudonimima, zaštitom lika ili glasa.
Na pripremnom ročištu koje je održano u oktobru bez prisustva javnosti svi optuženi su negirali krivicu, dok će u nastavku suđenja nakon čitanja optužnice imati priliku da detaljno iznesu svoje odbrane.
Optužnica tereti Nedeljka Milidragovića, bivšeg komandira Drugog voda prve čete Centra za obuku “Jahorina” Specijalne brigade policije MUP-a RS, te pripadnike Centra Aleksu Golijanina, Milivoja Batinića, Aleksandra Dačevića, Boru Miletića, Jovana Petrovića, Dragomira Parovića i Vidosava Vasića.
Oni se terete za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu, a u ovom postupku planirano je saslušanje mnogobrojnih svjedoka i eksperata, kao i izvođenje drugih dokaza
Terete se da su u Srebrenici počinili ratni zločin nad civilnim stanovništvom, tako što su u hangaru Kravice 14. jula 1995. godine ubili više stotina muslimana (Bošnjaka).
Masovne grobnice
Među žrtvama koje su ubijene u hangaru do sada je identificirano više od 1.300 civila bošnjačke nacionalnosti čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama Glogova 1 i 2 i Ravnice, kao i u više sekundarnih grobnica.
U napadu na “zaštićenu enklavu” Ujedinjenih naroda Srebrenica, u julu 1995. godine, koji su izvele jedinice tadašnje Vojske Republike Srpske, pod komandom optuženog za genocid i ratne zločine Ratka Mladića, ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Deseci hiljada žena, djece i starijih ljudi deportirani su ili su spas bili prinuđeni tražiti u okolnim šumama, tražeći put ka slobodnoj teritoriji na području Tuzle.
Zločine u Srebrenici Međunarodni sud pravde u Hagu 2007. godine zvanično je proglasio genocidom.
Izvor: Agencije