Odgođeno imenovanje federalne vlade

Zbog nedostatka zastupljenosti konstitutivnih naroda, u Sarajevu nije održana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, na kojoj su trebali biti imenovani članovi nove vlade tog entiteta. 

Kako je za Al Jazeeru kazao Fadil Novalić, kandidat za premijera FBiH, kada su se popunjavale aplikacije, nije odmah primijećeno da postoje četiri kandidata za ministre iz reda srpskog naroda.

Sjednica je odgođena nakon konsultacija Kolegija za imenovanje, kada je ustanovljeno da nacionalni sastav vlade koju se trebalo imenovati ne odgovara ustavnim pravilima.

Prema Ustavu, u federalnoj vladi treba biti osam Bošnjaka, pet Hrvata i tri člana iz reda srpskog naroda.

Saglasnost o imenovanju vlade, u predloženom sastavu koji se kosi s Ustavom, povukao je potpredsjednik Federacije Milan Dunović.

Marinko Čavara, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je da ne vidi nijedan razlog da se ovo ne riješi.

Povlačenje imenovanja vlade, koje je izvršio potpredsjednik Federacije Milan Dunović, ocijenio je ishitrenom odlukom.

“Očekujem da će nakon ovog neuspješnog dana, da ćemo iz stranaka koje su dogovorile parlamentarnu većinu  u pisanom obliku dobiti koji kandidat pripada kojem narodu, ili iz reda ostalih, i da onda dobijemo takoreći mogućnost da Povjerenstvo za imenovanje može pristupiti prijedlogu o odluci o potvrđivanju imenovanja vlade FBiH. Nažalost, to nije moguće danas, pa ćemo to morati neki drugi dan”, rekao je Čavara.

U razgovoru za Al Jazeeru, Novalić je kazao da će prioritet nove entitetske vlade biti ekonomske reforme.

”Najprije će biti privatizirano ono gdje imamo majinski udio, a gdje to možemo zamijeniti za neku solventniju aktivu, zatim će biti privatizirane ili restrukturirane firme … koje su uslovno državne, ali odavno ne rade i izazivaju deformaciju – socijalnu i svaku drugu, da bismo, naravno, onda, došli do toga da bismo mogli govoriti i o nekim derivatima privatizacionim, kada je u pitanju namjenska industrija, recimo, zašto ne kroz javno-privatno partnerstvo?”
 

Spor o Ministarstvu finansija

Tri stranke koje čine novu vlast u Federaciji BiH najviše su se sporile o Ministarstvu finansija.

Gotovo po pravilu, na čelu tog resora je, po nacionalnom ključu, Hrvat. U ovom mandatu i na federalnom i na nivou države je iz redova Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), izvještava reporter Al Jazeere Ivan Pavković.

Hrvatske udruge ratnih stradalnika u BiH razočarane su jer Hrvatima nije pripalo mjesto federalnog ministra za branitelje. Jer, takva su bila predizborna obećanja – da će se poništiti revizija koju smatraju nepravednom.

“Mi smo se svi radovali. Naravno i naša Udruga logoraša, koja je silno patila u proteklom četvorogodišnjem razdoblju. Mi smo veoma razočarani, ali eto. To je to…”, kaže Mirko Zelenika, član Udruge hrvatskih logoraša u BiH.

Pitaju se zašto umjesto, naprimjer kulture, HDZ nije više insistirao na ministarstvu koje se bavi njihovim pravima. Pratili su, umjesto toga, spor o nadzoru nad finansijama. No, tu političku bitku smatraju opravdanom.

“Ako će predsjednik Vlade FBiH biti Bošnjak, da dopredsjednik Vlade i ministar financija bude Hrvat i to je sasvim OK”, dodaje Zelenika.

Ta podjela mjesta na snazi je otkad postoji Federacija. Premijera Bošnjaka uvijek je pratio ministar finansija Hrvat. Dva nisu bila iz HDZ-a, u vrijeme SDP-ovih premijera. No, i tada su ministri bili iz manjih stranaka s hrvatskim predznakom.

“Kada je riječ o ministrima koji ulaze u novi saziv Vlade FBiH, najviše su se koplja lomila oko onoga za financije. Na kraju je odlučeno da to ministarstvo dijele sve tri stranke u vlasti, a ministra, odnosno ministricu, imenuje HDZ BiH”.

Vlada se sastavlja po nacionalnom ključu – devet Bošnjaka, pet Hrvata i tri Srbina. U takvom odnosu i načinu donošenja odluka, mjesto ministra finansija ima posebnu težinu.

‘Politika se svodi na novac’

“On ima jednu važnu političku funkciju, da praktično može kontrolirati procese s isplatom novca u Federaciji BiH jer ne postoje propisi unutar odlučivanja Vlade FBiH da se može oko bilo koje točke donijeti veto ili je zaustaviti. Za razliku od Vijeća ministara u kojemu imate nacionalni veto”, ističe Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista.

Osim u slučaju izmjena zakona o načinu odlučivanja, Ministarstvo finansija ostaje, uz premijera, ključno. HDZ BiH je, pak, osim entitetskog, u koalicijskim pregovorima dobio i državnog ministra finansija.

“Ja osobno mislim da to nije dobro rješenje koje je sad dogovoreno. Jer na taj način postoji teorijska, a mislim i praktična mogućnost da se preko ministara financija ostvari apsolutna kontrola financijskih tijekova i Federaciji i BiH”, ocijenio je Slavo Kukić, profesor Sveučilišta u Mostaru.

Kukić kaže kako se politika u BiH uglavnom svodi na novac. Spor o Federalnom ministarstvu finansija pokazao je ono što je na koncu dogovoreno, da novčane tokove žele kontrolirati sve tri stranke koje čine vlast.

Izvor: Al Jazeera