Oglasi

Odana počast žrtvama Vukovara

Predvođeni Stožerom za obranu Vukovara, mnogi su sudionici obilježavanja vukovarske tragedije ignorirali državni vrh.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, počast žrtvama u ponedjeljak su odala brojna izaslanstva, ali ne i predstavnici državnoga vrha, koji su ranije spriječeni sudjelovati u Koloni sjećanja.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali su izaslanstvo vukovarske Udruge zatočenih i nestalih "Vukovarske majke", zapovjednici obrane Vukovara 1991. godine Mile Dedaković, Branko Borković i Tomislav Merčep, članovi Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, izaslanstvo Grada Zagreba, Zajednice hrvatskih županija i druga izaslanstva.

Protokolom je bilo predviđeno da vijence podno spomen-obilježja polože i zajednička izaslanstva, u kojem su se trebali naći predsjednici Republike Ivo Josipović, Hrvatskog sabora Josip Leko i Vlade Zoran Milanović, te Glavnog stožera Oružanih snaga i Ravnateljstva policije.

Međutim, pošto su predstavnici državnoga vrha prethodno bili spriječeni sudjelovati u Koloni sjećanja, to se nije dogodilo.

"Istina je da je državni vrh bio spriječen priključiti se Koloni sjećanja, kao što su u svojim izjavama istaknula i  tri predsjednika - Republike, Sabora i Vlade", poručili su iz premijerovog ureda, opovrgnuvši tako medijske napise da je "državni vrh odustao od Kolone sjećanja u Vukovaru".

Milanović: Neka igraju sami

Državni vrh, predvođen Josipovićem, napustio je Kolonu sjećanja u Vukovaru te su se potom automobilima zaputili na Ovčaru, gdje su kod spomen-obilježja odali počast žrtavama najveće masovne grobnice u Hrvatskoj.

Uz državni vrh, vijenac je položio i saborski zastupnik iz redova srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac.

"U želji da svi zajedno odamo počast stradalima Vukovara, spriječeni smo organiziranom opstrukcijom. Ova opstrukcija pokazatelj je onih koji su je organizirali da im nije stalo ni do Vukovara, ni do pijeteta. Pijetet je u našim srcima i postoji bez obzira na one koji su učinili da se Hrvatska danas razjedini", kratko je rekao Josipović, nakon što je kolona u kojoj je bio, zajedno s Milanovićem i Lekom te cijelom Vladom, nekoliko puta blokirana na putu prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.

"Upravo zato što je danas dan pijeteta, nećemo inzistirati, jer bi inzistiranje značilo da se inatimo. Inaćenje u ovo vrijeme nikome ne treba, pogotovo u vrijeme kad se mora imati osjećaj i poštovanje prema braniteljima. Vukovar je u našim srcima i mi ćemo svim žrtvama odati poštovanje", dodao je Josipović.

Premijer Milanović rekao je kako, kao ni prošle godine u Vukovaru, nije mislio davati izjave, ali je ocijenio kako mu je dužnost objasniti zašto predstavnici Vlade ove godine više ne mogu sudjelovati u vukovarskoj Koloni sjećanja.

"Jednostavno, na silu ne ide. To nikome nije palo na pamet. Na ovakav se način može svatko organizirati, a netko ovo doživljava kao utakmicu. Ovo za mene nije utakmica, neka igraju sami", poručio je Milanović.

Žaljenje zbog opstrukcije i svega što se dogodilo državnom vrhu na obilježavanju Dana sjećanja na Vukovar izrazio je i Leko.

"Vukovar je simbol pomirenja hrvatskog naroda, hrvatskog društva i bio i ostat će, bez obzira tko iz dnevno političkih potreba radi ove podjele. Vremena su takva, no proći će i ovo. Bit će bolje i Vukovaru, i Hrvatskoj", rekao je Leko.

Podjele na Dan sjećanja

Iako se najavljivalo kako neće biti podjela u Koloni sjećanja, u kojoj Vukovarci i prijatelji toga grada prolaze od Opće bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, simbolično podsjećajući na 18. studenoga 1991. godine, to se nije dogodilo i kolona se razdvojila.

Istim putem kojim su prije 22 godine protjerani stanovnici Vukovara nesrpske nacionalnosti ove godine krenule su dvije kolone - jedna službena, u kojoj je državni vrh, i druga, koju predvode članovi Stožera za obranu hrvatskog Vukovara.

Branitelji okupljeni u Stožer, koji se mjesecima protive uvođenju dvojezičnosti u gradu, najavljivali su kako neće biti dijeljenja Kolone sjećanja, no sat vremena prije početka službenog dijela programa odlučili su sudionike obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara pozvati da bojkotiraju protokol.

"Drago mi je da se pokazala razlika između vukovarske i nevukovarske Hrvatske", poručio je predsjednik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Tomislav Josić.

Dodao je kako su "osjećaji pomiješani - i ljutnja, i bol, i patnja".

"Pokazala se razlika između nevukovarske i vukovarske Hrvatske, a vidjelo se gdje je bio narod. Idemo našim putem dalje do ostvarenja cilja", izjavio je kratko Josić novinarima.

Josipović: Stvar osobnog doživljaja

Po dolasku u krug bolnice, upitan o dvjema kolonama sjećanja, predsjednik Josipović kazao je kako je na današnji dan najbitnije odati počast onima koji su položili živote za Vukovar i Hrvatsku, a da je stvar svakoga kako će to učiniti.

"Došli smo u Vukovar odati pijetet žrtvama i cijelom gradu, koji je u Domovinskom ratu dao najviše. O tome kako će tko iskazati to poštovanje, to je stvar njihovog osobnog doživljaja. U ovom trenutku bitni su grad i ljudi", rekao je Josipović.

Takvu je situaciju po dolasku u Vukovar komentirao Branko Borković, posljednji zapovjednik obrane Vukovara, rekavši kako "sa Stožerom nikad nije bio, niti je član Stožera".

"To su ljudi koji žive u Vukovaru i oni znaju zašto čine, a mi ćemo napraviti ono što radimo svake godine i krenut ćemo ispred bolnice. Tamo su, ipak, naši prijatelji", kazao je Borković.

Među sudionicima obilježavanja Dana sjećanja u krugu bolnice su prvi puta i politički predstavnici Srba - predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac te Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula.

Gotovina: Vukovar je važan, ostalo sporedno

Kolona predvođena Stožerom formirana je izvan kruga vukovarske bolnice i krenula je ulicama grada prije službenog dijela Kolone sjećanja.

Hrvatski mediji javljaju kako je tim Stožer za obranu hrvatskog Vukovara ispunio svoju najavu po kojoj će se 18. studenog "vidjeti što je vukovarska, a što nevukovarska Hrvatska".

Na obilježavanje obljetnice stradanja Vukovara stigla su i trojica hrvatskih generala - Gotovina, Markač i Čermak, koji su prošle godine godine oslobođeni u Hagu optužbi za ratne zločine tijekom i nakon vojno-redarstvene akcije "Oluja".

Oni su se priključili su se koloni koju predvodi Stožer.

"Vukovar je grad heroj i došli smo se pokloniti žrtvi te s pijetetom odati počast onima koji su borili za domove i domovinu. Samo je to važno, sve je ostalo sporedno", poručio je Gotovina te dodao kako je "Hrvatska uspjela u ratu, koji pripada povijesti, a uspjet će i sutra u ekonomskoj i gospodarskoj borbi".

Upitan da komentira dvije kolone, Čermak je samo rekao kako generali "nisu došli raditi podjele, nego izraziti pijetet žrtvama i biti s narodom".

Blokirana službena kolona

Nakon što su krenule obje kolone, pripadnici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara blokirali su službenu Kolonu sjećanja u kojoj su trojica predsjednika i državni vrh, ne dozvoljavajući im da prođu. Zapovjednike obrane Vukovara Milu Dedakovića i Branka Borkovića pustili su da prođu.

Mediji prenose kako je veliki dio sudionika obilježavanja vukovarske komemoracije zbunjen, jer ne zna kojoj se koloni priključiti.

Trojica predsjednika i državni vrh dobro su osigurani i čuva ih veliki broj policajaca u odorama i civilu.

Službena Kolona sjećanja zadržana je bila oko pola, sata, jer su im aktivisti Stožera za obranu hrvatskog Vukovara svijećama i zastavama postavljenima na cesti blokirali prolaz.

Dozvolili su im da se nastave kretati tek kad je i posljednji sudionik "vukovarske Kolone sjećanja", kako su je nazvali, prošao prema Memorijalnom groblju.

Nakon nekoliko stotina metara ponovno su ih zaustavili te je državni vrh odustao od sudjelovanja u komemoraciji.

Tisuće žrtava

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. godine slomom obrane grada, koji je branilo blizu 1.800 branitelja 204. vukovarske brigade.

Do sloma obrane grada poginule su 1.624 osobe, ranjeno ih je više od 2.500, u srpske koncentracijske logore je odvedeno najmanje 5.000 zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22.000 Vukovaraca nesrba.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba u ratu iz Vukovarsko-srijemske županije još je 436 hrvatskih branitelja i civila.

Na širem području Vukovara ekshumirane su 1.232 žrtve, od kojih 938 iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju, 200 na Ovčari, a ostale u drugim dijelovima Vukovara i okolnim mjestima.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.