Oglasi

Od dobre narudžbe do problema: Kako iz BiH vratiti neispravan telefon?

BH Pošta iz neobjašnjivog razloga ne prima pošiljke s baterijom, no u susjednim državama je stanje drugačije.
BH Pošta u međunarodnoj pošiljci ne prima pametni telefon jer 'sadrži bateriju'Reuters/Ilustracija

Konačno je došao! S osjećajem ushićenja, ali i bojazni da li je to zaista ono što ste naručili, ili je pak, nekim slučajem, u narudžbu zalutala nekakva pegla za kosu ili solarna svjetiljka, otvorit ćete paket koji je proputovao pola svijeta kako biste se upoznali sa svojim novim pametnim telefonom.

Cijena? Sitnica.

Zahvaljujući blagodetima interneta, kreditnih kartica i - Kine, pametni telefon, baš kao i tablet, pametne satove ili svu ostalu silu dostupne moderne elektronike, danas možete kupiti dosta jeftino, ako naiđete na učestale akcije na popularnim portalima za internetsku prodaju, koje nude artikle „od igle do lokomotive“.

Ako se, pak, u kupovini odlučite za one popularnije i globalno prepoznate i dokazane prodavače (Alibaba, eBay, Wish...), što razum nalaže da biste morali učiniti, straha od prevare, odnosno, uzimanja novca bez isporuke poručenog artikla, ne bi trebalo biti. Ali straha od greške – uvijek.

I tako, naš će vlasnik posegnuti za telefonom. Past će mu kamen sa srca kada ugleda uglancan aparat, baš onakav kakav je naručio, uredno zapakovanu bateriju, garanciju 'za ne daj bože...', sve dok idila ne preraste u problem - telefon ne radi.

Nemogućnost slanja brzom poštom

Na prvi pogled, nikakav problem, jer imate garanciju, pa bi ga, valjda, samo trebalo vratiti i čekati novu pošiljku sa ispravim artiklom. Samo...

„Žao nam je. Ne možemo poslati paket natrag“, reći će vam službenica u poslovnici BH Pošte na prijemu međunarodnih pošiljki.

Na pitanje zašto, slijedi odgovor:

„Zato što je unutra baterija“, a na pojavu upitnika nad vašom glavom, dodat će:

„Ne znam tačan razlog zbog čega je to tako“.

Dakle, ako vam telefon, tablet, ili bilo kakav sličan proizvod ne radi, iz Bosne i Hercegovine ga vratiti ne možete, pošto njegov isporučilac u garantnom listu jasno zahtijeva da se povrat izvrši isključivo preko državne pošte. Prema tome, opcija brze pošte poput DHL-a - otpada.

I šta raditi? Prema zaključcima proizašlim iz informacija koje smo prikupili od susjednih zemalja, pametni telefon se u Kinu može poslati iz svake druge zemlje, osim iz BiH. Tačnije, primit će ga svaka od državnih pošti Srbije, Hrvatske i Crne Gore, s tim što postoji izvjesna doza rizika da pošiljka bude vraćena sa carine, što se, kako kažu, ne dešava često. No, BH Pošta ga neće niti pokušati poslati.

Zašto? Pitanje bez odgovora, jer smo, na upit Sektoru za poštanski promet BH Pošte, dobili odgovor da „na takva pitanja ne odgovaraju oni, već firma“. A firma nam nije odgovorila niti u naredne dvije sedmice.

Novac odnijeti u komšiluk

Umjesto toga, bh. komšiluk može uredno u kasu spremiti novac od građana BiH koji u prelasku granice i ulasku u prvu poslovnicu državne pošte susjednih zemalja, vide jedini lijek za svoje probleme.

Crnogorska pošta, recimo, zavisno o težini pošiljke, ovu uslugu naplaćuje desetak eura.

Kako je pošiljka došla, a ne može otići?

Svoju pošiljku preko interneta lako možete pratiti – gdje je, dokle je došla, kada je očekivana isporuka... I putuje, avionom.

Ključno pitanje je – zašto se ne može vratiti natrag avionom, ukoliko je već tako i došla? Da li je BiH, možda, na spisku nekih zemalja iz kojih je rizično slati pošiljke s nekim predmetima? Ko, zapravo odlučuje o tome šta se može slati, odnosno, primati...? Mi? Oni? Neko treći?

Hrvatska pošta nam je, u odsustvu objašnjenja od ključnog aktera priče, BH Pošte, ponudila odgovor na ta pitanja:

„Pošiljke u međunarodnom prometu podliježu carinskoj kontroli, no carina je odgovorna samo za dolazne pošiljke. Dakle, carina odredišne države prihvaća ili ne prihvaća prijem ovakvih pošiljaka, a ne carina države iz koje se pošiljka šalje“, kažu iz Hrvatske pošte. 

Zbunjujuće. Prema ovom odgovoru, znači da pametni telefon može „ući“ u BiH, ali da njegovo slanje iz BiH nije moguće, uprkos činjenici da bi odluku o njegovom prijemu trebala, zapravo, donijeti kineska carina?

Pošta Srbije nas je informisala da se, kada je riječ o međunarodnom poštanskom saobraćaju, pošiljke dijele u tri kategorije – dozvoljene, uslovno dozvoljene i nedozvoljene. Službenica s kojom smo razgovarali u Kontakt centru Pošte Srbije detaljno je prelistala listu nedozvoljenih artikala.

„Uran, oružje, električni upaljač, oprema za špijunažu...“, čitala nam je ona.

„Ne, nema telefona, niti tableta. Ne vidim da je zabranjeno“, zaključila je.

Dakle, može...?

„Može, s tim što pošiljka mora proći carinu. Teoretski, može se desiti da bude vraćena. Kada je reč o Kini, uvek se iznenadimo. Kod njih je, recimo, lista zabranjenih stvari u poštanskim pošiljkama mnogo kraća“, dodala je.

Kada je riječ o Hrvatskoj, na naš upit na datu temu, Ured za korporativne komunikacije Hrvatske pošte odgovorio nam je:

„Hrvatskom poštom u međunarodnom poštanskom prometu moguće je slati: videokamere, prijenosne radio prijemnike, navigacijske uređaje, daljinsko upravljane igračke, digitalne fotoaparate, skenere, prijenosne telefone, mp3 uređaje, 'bluetooth' slušalice, pametne telefone, prijenosna računala, aparate za brijanje, baterijske bušilice, tablete, prenosive DVD uređaje te mjernu opremu.“

Problem fizičkog oštećenja

U dodatku, Hrvatske pošte su nas informisale da ipak postoje uvjeti pod kojima se šalju aparati sa litijevim baterijama, a to je da se one mogu prihvatiti ako su sadržani u opremi, da im snaga watt sati ne prelazi zadanu vrijednost (100 Wh), te da ne smije biti fizički oštećena, jer predstavlja visok rizik za sigurnost, pa niti u kojem slučaju nisu dozvoljene za prijevoz avionima. (Ako se prisjetimo zaključaka iz pojedinih epizoda popularne serije "Istrage zrakoplovnih nesreća", sjetit ćemo i zašto).

„U slučaju da šaljete mobilni telefonski uređaj u originalnom pakiranju, morate otvoriti pakiranje i bateriju umetnuti u mobitel, u protivnom nije dozvoljeno“, dodali su iz Hrvatske pošte.

Eto, dakle, problem riješen. Odnosno, njegov dio, jer za ostatak rješenja za Bosance i Hercegovce, potrebno je otići s druge strane državne granice i tamo platiti za uslugu koje u BiH - nema.

Cijena? Više i nije sitnica.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.