Obradović o rekordu u BiH: Prebrzo smo poželjeli ponovo živjeti normalno

Mjeseci su bačeni u vjetar jer se kod nadležnih stvorilo mišljenje da je opasnost prošla, piše autor bloga (Armin Durgut / PIXSELL)

Rekord je oboren – u protekla 24 sata na području Bosne i Hercegovine registrovano je 119 novozaraženih korona virusom, više nego ijednog drugog dana od početka epidemije u zemlji.

Možda na prvi pogled djeluje paradoksalno, no, ako malo razmislimo, nije bilo neočekivano da korona virus uzvrati udarac upravo onda kada se u javnosti stvorila lažna slika o tome da je pobijeđen, da je najgore prošlo, te da će se o bolesti COVID-19 pričati u prošlom vremenu ili u formi još jednog tipa gripe koji će nas ubuduće gnjaviti, ali ne i ubijati. A mi ćemo lijepo šetati, ispijati kafe i grliti se i ljubiti s prijateljima.

Restrikcije su popustile, a maske su pale – svi preduslovi za virusni kontranapad bili su tu. Nekoliko sedmica nakon što se život u državi vještački vratio u normalno stanje, za kojim su svi tokom restrikcija očajnički vapili, BiH broji rekordan broj oboljelih, bez jasnih naznaka da će se stanje popraviti.

„Da bismo govorili o lokalnom, prvo moramo pričati o globalnom. Nisu samo u pitanju južna hemisfera, dijelovi Azije i SAD, već je problem i u zemljama za koje smo, na bazi činjeničnih podataka, svi govorili da su se uspješno izborile sa korona virusom. Broj zaraženih raste svugdje. Globalno, stanje se usložnjava i cijeli svijet ima veliki problem, a ne samo BiH“, kaže na početku razgovora za Al Jazeeru dr. Zarema Obradović, predsjednica Sekcije epidemiologa Bosne i Hercegovine.  

  • Zašto nam se virus vratio u ovako zastrašujućim brojkama?

– Razloga je više. Prvi je što su popustile restriktivne mjere koje su svi veoma teško doživljavali. Odjednom, svi smo poželjeli da ih potpuno zabravimo, umjesto da sami sebi ostavimo primjenu velikog broja mjera samozaštite. Druga stvar je otvaranje granica. U BiH je ulazio veliki broj ljudi koji nisu niti testirani, niti su prošli kroz samoizolaciju. Desilo nam se da nam je virus ulazio i sa strane. Upravo zato pojedine države, kao što je to uradila Hrvatska, mijenjaju strategiju.

  • Da li je popuštanje mjera bilo preuranjeno?

– Neke stvari jesu prebrzo došle na realizaciju, odmah po ukidanju restrikcija. Toliko je ljudi je u posljednje vrijeme bez problema ušlo u BiH. I treba se postavljati pitanje zašto nismo još malo produžili mjere, jer nam se još nije desio period da nema zaraženih ili umrlih.

  • Da li su se onda stekli uvjeti da i BiH mijenja strategiju?

– Sada je to dosta komplikovanije na početku, jer je veliki dio restrikcija ukinut. Kada je počela epidemija, lako je bilo reći da se uvodi policijski sat i da nema kretanja. Iako su to ljudima bile grozne mjere, bilo je važno spriječiti nagli priliv oboljelih, s kojim se naše zdravstvo ne bi bilo u stanju izboriti. U tom momentu, cilj je opravdao sredstva.

  • A sada? Možda bi i sada cilj opravdao sredstva, u smislu nekih novih mjera?

– Drastične mjere od strane nadležnih organa ne treba očekivati, jer se mora sačuvati ekonomija i razmišljati o tome od čega ljudi žive. Stoga je nerealno očekivati neke oštrije restrikcije. No, nešto se preduzeti treba. U svakoj zemlji važi preporuka da se unutar određenog područja, pa čak i na lokalnom nivou, preduzimaju mjere ukoliko je to potrebno. Vidite, u gradu kakav je Berlin, čitav kvart je zatvoren, jer je to bilo neophodno. Zašto ne posegnuti za jednom takvom mjerom, ukoliko je već situacija sa određenim sredinama zabrinjavajuća? Ako je odluka u funkciji zaštite populacije, i to bi trebalo raditi.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

  • Čini se da, kako vrijeme odmiče, strah od virusa iščezava, te da se ponašanje ljudi gotovo u potpunosti vratilo u predepidemijsko stanje. Koliki dio krivice za novo širenje korona virusa je na nama samima?

– Veliki je. Realno govoreći, mi sve brzo zaboravljamo. Takvi su svi Balkanci, jer vidimo šta se dešava oko nas. U Srbiji su bili izbori i okupljanja hiljada ljudi na stadionama, a u Zadru teniski turnir koji će sigurno ostaviti teške posljedice. Lična odgovornost je jako bitna, jer mene i vas niko neće bolje zaštititi od nas samih. A vidimo i sami šta se dešava na ulicama, da se ljudi grle, ljube… Imamo za nas standardan problem lične i društvene neodgovornosti, a rezultat su teške posljedice po čitavu populaciju.

  • Neki će reći da je to po švedskom modelu…

– Da, samo je razlika u tome što je ono što se u Švedskoj preporuči, ravno zakonu, a naš narod takve stvari jednostavno ne prihvata. Ne možete pričati o švedskom modelu, jer naš je mentalitet takav da poštuje samo čvrste mjere, ali ne i preporuke koje su i dalje na snazi. Kada je na snazi bio policijski sat, svi smo gunđali, ali smo se navikli i poštovali. Sada kada ga nema, odmah želimo živjeti normalno, kao da se ništa nije desilo, a to tako ne ide, jer kriza nije gotova. Štaviše.

  • Da li je vlast kriva što ne sankcioniše takvo ponašanje?

– Svakako. Koliko puta vidimo i policajce, one koji bi trebali kažnjavati, da se ponašaju na isti način? Recimo, u tramvaju imamo obilježena mjesta gdje se može, a gdje ne može sjesti. No, ako tramvaja nema na vrijeme, da bi se ljudi pravovremeno mogli prebaciti na posao, šta da rade? Očito im niko ne može zabraniti da uđu i sjednu gdje žele. Stoga sam mišljenja da ne možemo apelovati samo na svijest pojedinaca, već da im vlast treba pomoći u poštivanju mjera

  • Koliko su tačne priče da je virus mutirao i oslabio?

 – To su samo špekulacije i nečije želje. Po čemu mi možemo znati je li virus oslabio? Prema brojkama? Pa te brojke su iste, a možda i još gore nego prije. Nama se još nije desio period u kojem nismo brojali zaražene i umrle, ali razlika je u tome što sada više obolijeva radnosposobno stanovništvo, jer očito nisu preduzete dovoljno kvalitetne mjere zaštite ljudi na radnim mjestima po njihovom povratku na posao.

  • Mislite na velike radne kolektive koji su se pretvorili u klastere?

– Oni su primjer toga. U baštama kafića i restorana je manji rizik od zaraze, ali ako ljudi rade zajedno po osam sati na istom mjestu, onda je rizik veliki. Imamo primjere Modriče, Tešnja ili Maglaja. Očigledno je da poslodavci nisu preduzeli dovoljno kvalitetne mjere zaštite radnika, vjerovatno u želji da proizvodi proces što prije vrate u staro stanje, što je nemoguće, jer mnoge stvari nakon korona virusa više neće biti iste. Radnici moraju poštovati fizičku udaljenost od dva metra, koja je bolja prevencija od nošenja maske, prostor se mora provjetravati, čistiti i dezinficirati. Ako to nije moguće, onda se trebaju nositi maska i rukavice. No, čini se da se ništa od toga nije dovoljno poštovalo, pa imamo ovakav skok zaraženih.

  • Slažete li se sa sve češćim opaskama da, uz sve ovo što ste i sami naveli, jednostavno, treba naučiti živjeti s virusom?

– Termin koji se sada sve više koristi je – novo normalno stanje. Nažalost, teško da može biti maksimalno kvalitetne prevencije sve dok nema vakcine. Vidimo kroz historiju i mnoge bolesti koje su ubijale svijet, da je to jedina prava prevencija od zaraze virusom. Priče da je korona virus, zapravo, obična gripa, nisu nimalo tačne. To je infekcija koja napada pluća, a potom i cijelo tijelo. Ko ne vjeruje, neka pita one koji su prebolovali bolest.

Jedino što možemo učiniti dok se vakcina ne pojavi, a plašim se da to neće biti tako brzo, je da se svako brine o svom zdravlju i pazi što je više moguće. Kod nas to sada nije slučaj, ali ukoliko želimo spriječiti širenje zaraze, moramo postati odgovorniji i prema sebi i prema drugima.  

Izvor: Al Jazeera