Obnovljiva energija u BiH: Slabo iskorištene mogućnosti

Samit o investiranju u elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini, funkcioniranju maloprodajnog tržišta električne energije i integraciji u regionalno tržište, održava se u Neumu.

Cilj je uspostavljanje dijaloga o stvaranju pogodne atmosfere za nastavak započetih reformi u elektroenergetskom sektoru. Domaćin, otpravnik poslova Američke ambasade u BiH Nicolas Hill, pozvao je novoizabrane vlasti da pokrenu snažnu dinamiku reforme tog sektora.

Rečeno je da su potrebne konkretne aktivnosti kako bi se deblokirao potencijal, otvorila nova radna mjesta i privukle investicije. Poručeno je i da je potrebno odmah raditi na izradi strategije i plana razvoja energetskog sektora u BiH.

Obnovljivi izvori energije do 2020. godine trebali bi učestvovati u ukupnoj proizvodnji energije u BiH sa najmanje 40 posto. To je cilj koji je pred ovu državu postavila Energetska zajednica. Međutim, pitanje je da li će ga BiH ispuniti, posebno kada je riječ o energiji biomase.

Različita tumačenja

Postrojenje, prvo u BiH za proizvodnju bio-gasa iz stajnjaka kod Laktaša u sjeverozapadnom dijelu države, postoji osam godina. U njegovu gradnju i opremanje uloženo je 300.000 eura. Jedan je to od projekata Caritasa, sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta, te razvoj i unapređenje stočarske proizvodnje.

Cilj je zaokružiti proizvodnju na farmi – od stočne hrane, uzgoja muznih grla, proizvodnje mlijeka i sira – do iskorištavanja đubriva na ekološki način za struju. Iako je tehnički ispravno, postrojenje ne radi…

Obratili su se i Regulatornoj agenciji za energetiku.

„Došlo je sada do nekog nesporazuma tj. različitog tumačenja zakona između regulatora i operatora. Tako da u ovom momentu postrojenje ne radi. Ukoliko bi radilo, a tehnički je ispravno, kompletna energija ide u mrežu i mi je ne bismo mogli koristiti, a s druge strane imamo troškove za održavanje postrojenja“, kaže Draženko Budimir, direktor zemljoradničke zadruge Livač.

Dodatni problem je to što nema državne strategije, ni zakona, kad je riječ o proizvodnji struje iz bio-gasa ili biomase.

„Najveći je problem preglomazan birokratski aparat i što se nama, kao proizvođaču, ne nude rješenja.  Nas tretiraju kao i velike proizvođače električne energije i to predstavlja veliki problem jer od nas zahtijevaju isto što i od njih, a što nema smisla“, smatra Budimir.

Ušteda od 56 miliona eura

Državni regulatori električne energije svjesni su problema.

„Kada je u pitanju biomasa, BiH ima određenu kvotu koju bi trebala ispuniti u narednom periodu. Ovdje ostaje pitanje nadležnosti institucija. Državna regulatorna komisija ima malo nadležnosti, a one su većinom na entitetskim komisijama“, rekao je Nikola Pejić, predsjedavajući Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK).

Danas je drvo najveći izvor bioenergije, ali mogu biti korišteni i drugi, poput otpadaka drvne industrije i organskih komponenti industrijskih otpada. Čak se i isparavanja sa deponija otpada mogu koristit kao izvor biomase, iz Sarajeva javlja novinar Al Jazeere, Sanel Kajan.

„Bosna i Hercegovina ima zavidne potencijale biomase, čemu ide u prilog i činjenica da je gotovo 50 posto teritorije BiH pokriveno šumama, a ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivredi“, ističe on.

Prema nekim istraživanjima, kada bi se umjesto u izvoz, drvna goriva usmjerila u domaću potrošnju za potrebe grijanja, to bi omogućilo smanjenje uvoza plina za blizu 46 procenata što bi, prevedeno, omogućilo uštedu od blizu 56 miliona eura godišnje.

Svi uključeni slažu se: Mogućnost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za BiH, očito, nije problem, ali zakonska regulativa jeste.

Izvor: Al Jazeera