Oglasi

Objava imena građana u izolaciji – zaštita ili ugrožavanje tuđeg zdravlja?

Pravnici smatraju da je javni interes u ovom slučaju iznad prava pojedinca, organizacije kažu da to može biti poziv na linč.
Organizacije civilnog društva upozoravaju da je objavljivanje spiskova uzrokovalo porast govora mržnje i poziva na nasiljeEPA

Vlasti u Bosni i Hercegovini posljednjih desetak dana uvode sve strožije mjere kako bi se spriječilo širenje korona virusa, a najnovija je objavljivanje imena i prezimena te drugih ličnih podataka osoba kojima je određena izolacija.

U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine objavljen je spisak na kojem su se našla imena 33 osobe koje su prekršile mjeru izolacije, mjesta i gradovi u kojima žive, a za jednu osobu navedena je i adresa. Vlasti drugog bh. entiteta, Republike Srpske, također su najavile da će od utorka objavljivati imena ljudi koji krše rješenja o kućnoj izolaciji.

Vlada Kantona 10 otišla je korak dalje, objavivši spisak svih građana kojima je određena izolacija, njih gotovo 240, bez obzira na to jesu li je prekršili. Na spisku se, osim imena, navodi i mjesto stanovanja, zemlja u kojoj su bili do povratka u Bosnu i Hercegovinu, kao i godišta, iz čega se može zaključiti da su objavljeni i podaci maloljetnih osoba.

Vanredne situacije zahtijevaju vanredne mjere, ali postavlja se pitanje jesu li takvi postupci vlasti kršenje prava na zaštitu ličnih podataka građana, prava na privatnost i prava pacijenata, ili je, s druge strane, u ovom slučaju javni interes i zaštita zdravlja građana iznad prava pojedinca i ljudskih prava.

Stavlja li se tako nadzor nad tim osobama u ruke građana, a ne nadležnih službi? Hoće li takve mjere one koji sumnjaju na zarazu ili su bili u nekom rizičnom kontaktu odvratiti od izlaženja iz kuće ili da nadležnima uopće prijavljuju svoje sumnje?

'Ne želim da moje ime bude objavljeno'

"Ne bih voljela da moje ime i prezime i drugi podaci budu objavljeni javno. Uhvatila bi me panika, ljudi bi sigurno još nepotrebno pričali nešto okolo", kaže građanka Sarajeva koja je već 12 dana u kućnoj izolaciji nakon što je bila u kontaktu s ljudima iz Njemačke.

Međutim, ona jest za to da se objavljuju imena onih koji krše te mjere.

"Ja sam u izolaciji, niko me nije testirao i nemam nikakve simptome, ali to ne znači da mogu okolo da hodam. Možda sam zaražena, a nemam nikave simptome i onda to prenosim drugima. Ljudi trebaju znati, neka se objave imena tih koji krše, da se ostali mogu zaštititi."

Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, ranije je objavila da "nije protivzakonito objaviti minimum podataka o licima koja krše zakone, odnosno određene zabrane nadležnih organa". Međutim, u utorak se ponovo oglasila i zabranila objavljivanje ličnih podataka osoba pozitivnih na korona virus, kao i imena osoba kojima su određene mjere izolacije i samoizolacije.

Na pitanje smiju li se objaviti podaci o svim osobama koje su u izolaciji i samoizolaciji, direktor Agencije Petar Kovačević rekao je da zaštita ličnih podataka ne sprečava vlasti da preduzimaju mjere i aktivnosti u borbi protiv pandemije, ali pritom moraju osigurati zakonitu obradu ličnih podataka.

'Javni interes iznad privatnog'

Pravni stručnjak Muhamed Mujakić misli da se u situaciji proglašenja vanrednog stanja imena i prezimena osoba koja evidentno krše mjere izolacije i štete javnom interesu, javnom poretku i javnom zdravlju mogu objaviti jer je to, dodaje, opći interes, koji je iznad pojedinačnog, privatnog interesa.

"Naravno, stanje zdravlja ljudi jeste pitanje privatnosti, ono čak spada u posebnu kategoriju ličnih podataka, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, ali nadležni organi neće ulaziti u dijagnoze, neće navesti da li je neko zaražen ili ne nego samo objaviti imena i prezimena ljudi koji se ne pridržavaju mjera."

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Međutim, Mujakić smatra da bi trebao biti objavljen identitet svih ljudi kojima je određena mjera izolacije, ali bi obim podataka u svakom slučaju trebao biti ograničen i uključivati samo ime i prezime, a ti podaci trebali bi biti dostupni javnosti na ograničen period – do okončanja vanredne situacije.

"Osobe koje krše mjere već evidentno ugrožavaju zdravlje drugih ljudi, njih svakako čeka sankcija, prekršajna ili druga vrsta kaznenih sankcija. A za druga lica koja su stavljena pod određenu mjeru također bih proširio tu mogućnost da se i njihova imena objave, tako da drugi ne bi dolazili u neki doticaj s njima i to je preventivna mjera da bi se očuvalo zdravlje ljudi. Samo ime i prezime – to je dovoljno jer, ako vidite moje ime, pretpostavit ćete da sam to ja i nećete onda dolaziti u situaciju da mi dođete na vrata i dostaviti nešto nego će posebne službe doći."

Mujakić kaže da ne postoji zakonska odredba da se u takvim situacijama eksplicitno zabranjuje objavljivanje ličnih podataka.

"Sjećate se da su u Kantonu Sarajevo prije nekoliko godina uvedene elektronske zdravstvene knjižice, pa je Zavod zdravstvenog osiguranja objavio na internetu listu od više od 100.000 građana korisnika zdravstvene zaštite, uključujući i malodobnu djecu. Onda je, naravno, Agencija za zaštitu ličnih podataka odmah djelovala, to je uklonjeno i mislim da je Zavod čak dobio prekršajni nalog jer takvo objavljivanje nema pravnu osnovu, nema svrhu i šteti privatnosti. Međutim, sada ima svrhu i pravni osnov jer javni interes ovdje nadvladava privatni."

'Poziv na linč'

Rasim Ibrahimagić iz Inicijative za monitoring Evropskih integracija ne slaže se s tim. Smatra da je objavljivanje spiskova s imenima osoba koje su u izolaciji kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine. 

Riječ je o tome da se time otkriva identitet osoba koje potencijalno imaju određeno zdravstveno stanje, čime je, dodaje, njihovo pravo na privatnost kao pacijenta prekršeno.

"Javni interes jest da osobe kojima je propisana mjera izolacije ostanu kući, ali to se neće postići objavom njihovih ličnih podataka, jer nije javnost ta koja treba vršiti nadzor nad tim osobama nego su za to nadležni policijski i inspekcijski organi. Ovo može prouzrokovati i dublje posljedice jer će, zbog straha od stigmatizacije, obeshrabriti osobe koje pokazuju određene simptome da se jave nadležnim službama i time se opasnost od širenja virusa i njegovih negativnih posljedica dodatno povećava", kaže Ibrahimagić.

Prema njegovom mišljenju, objavljivanje i drugih podataka, kao što je adresa, može biti protumačeno kao poziv na linč i podstrekivanje na činjenje krivičnog djela.

"To je, zapravo, indirektan poziv građanima i građankama da vrše posao policije, nadziru spomenute osobe i, u nekom ekstremnom slučaju, pravdu uzmu u svoje ruke."

Porast govora mržnje

S druge strane, generalno, institucije ne objavljuju podatke koje se odnose na njih, ističe Ibrahimagić.

"Naprotiv, svaki upućeni zahtjev za pristup informacijama pažljivo se ocjenjuje od institucija i određuje postoji li opravdanost takvog zahtjeva u smislu javnog interesa. Institucije najčešće uskraćuju pristup informacijama upravo zbog zaštite ličnih podataka."

Nekoliko organizacija, kao što su Asocijacija za demokratske inicijative, Civil Rights Defenders, Udruženje Mreža za izgradnju mira, Sarajevski otvoreni centar te Transparency International u Bosni i Hercegovini, upozorilo je da je objavljivanje spiskova imena i prezimena osoba koje nisu poštivale mjere izolacije uzrokovalo porast govora mržnje i poziva na nasilje u bh. medijima.

"Apeliramo na sve medije da blokiraju neprimjerene sadržaje u komentarima članaka, a koji predstavljaju govor mržnje i pozivanje na zločine iz mržnje prema osobama koje borave u samoizolaciji."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.