Obilježena 12. godišnjica ubistva Zorana Đinđića

Šetnjom centralnim ulicama Beograda i polaganjem vijenaca u dvorištu Vlade Srbije te na Novom groblju danas je obilježena 12 godina od ubistva premijera Srbije i lidera Demokratske stranke Zorana Ðinđića.

Supruga ubijenog premijera Ružica i sin Luka položili su cvijeće i odali počast na Ðinđićevom grobu u Aleji velikana na Novom groblju.

Ranije je Demokratska stranka, na čelu s vođom Bojanom Pajtićem, šetnjom od sjedišta stranke u Krunskoj ulici do Aleje velikana i polaganjem cvijeća obilježila godišnjicu Đinđićeve smrti.

Liberalno-demokratska partija Čedomira Jovanovića organizovala je “Šetnju za Zorana” koja je krenula iz Simine ulice, preko Terazija, dvorišta Vlade Srbije do Aleje velikana na Novom groblju, a lider Nove stranke i premijer nakon ubistva Ðinđića Zoran Živković u jutarnjim satima položio je cvijeće na grob ubijenog premijera, prenosi Tanjug.

“Još nismo stvorili zemlju koja bi bila dostojna Zoranove žrtve i naših zajedničkih ideala, ali to nam ne može umanjiti obavezu, niti nas osloboditi posla koji i dalje želimo da radimo”, rekao je Jovanović.

“Dvanaest godina posle njegove pogibije mi i dalje radimo na ostvarenju tih ciljeva. Taoci smo glupih podela, energiju koja nam je na izmaku trošimo na besmislene ratove i još kao društvo nemamo one sposobnosti niti osobine koje su bile karakteristične za Zorana”, rekao je Jovanović. 

Ranije su članovi Vlade Srbije, predvođeni premijerom Aleksandrom Vučićem, položili vijenac na spomen-ploču u dvorištu ispred zgrade Vlade.

Đinđić je ubijen snajperskim hicem ispred službenog ulaza u zgradu Vlade Srbije 12. marta 2003. godine u 12:25.

Ðinđić dobija ulicu u Novom Pazaru

Na prijedlog opozicione Bošnjačke demokratske zajednice, Skupština Grada Novog Pazara u četvrtak je jednoglasno usvojila odluku da jedna od ulica u tom gradu dobije ime po Zoranu Ðinđiću.
Taj prijedlog podržale su sve stranke koje učestvuju u radu lokalnog parlamenta, osim Stranke demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina, čiji su zastupnici ranije napustili zasjedanje.
Prvobitan prijedlog da sadašnja ulica Dimitrija Tucovića dobije ime po ubijenomb premijeru Srbije nisu prihvatili odbornici vladajućih partija, zbog, kako su obrazložili, Tucovićevih zasluga za manjine.
Nakon toga odbornici su jednoglasno izglasali prijedlog da jedna ulica nosi naziv Zorana Ðinđića, čime je prijedlog ušao u zvaničnu proceduru, a odluka će biti proslijeđena Komisiji za imenovanje ulica.
Muamer Bačevac, šef odborničke grupe “Za evropski Novi Pazar –  Rasim Ljajić”, najavio je da će u bliskoj budućnosti nazivi mnogih ulica u tom gradu biti promijenjene i da će nositi imena znamenitih Bošnjaka i Srba.

Na dvanaestogodišnjicu ubistva Đinđića počast ubijenom premijeru (što je postala praksa svih vlada do sada) odali su i vicepremijer i šef srbijanske diplomatije Ivica Dačić, vicepremijer i ministar trgovine Rasim Ljajić, kao i ministri Nebojša Stefanović, Bratislav Gašić, Kori Udovički, Velimir Ilić, Aleksandar Vulin, Srđan Verbić i ostali.

Vučić: Ići naprijed, bez podjela

Premijer Srbije je izdao saopštenje u kojem se navodi da ”na godišnjicu smrti čoveka koji je tvrdio da će Srbija biti onakva kakvu je sami napravimo, vreme je da prestanemo da se delimo, bar oko onoga što je bio cilj svakoga ko je, u našim podelama, položio svoj život”.

”Pristojna, normalna i uređena država, u kojoj različita mišljenja izazivaju polemiku, a ne smrt, bila je svakako ideal i Zorana Đinđića. Takođe, vreme je i da svim istorijskim ličnostima odamo počast, bez obzira na to da li smo bili istomišljenici ili ne. Na taj način odajemo počast i samoj istoriji, prihvatamo je, a ne sudimo joj i omogućavamo sebi da idemo napred, bez podela”.

Dragoljub Mićunović i Zoran Živković, dvojica Đinđićevih saradnika, prisjetili su se Đinđića u intervjuu za agenciju Anadolija.

Na pitanje kakvog ga se najradije sjeća, Mićunović je kazao da ga uvijek vidi kao dječaka, energičnog, koji brzo govori.

„Ali ga se sećam kao nekog ko vrlo debatuje, sa vrlo živom gestikulacijom, to mi je slika koja je najtrajnija. Sećam se i jednog poslednjeg razgovora koji se ticao opasnosti o atentatu i neke njegove bezazlene uverenosti da se to ipak neće dogoditi, to su te dve slike“, kazao je profesor filozofije, jedan od najiskusnijih političara Srbije, osnivač i aktuleni predsjednik Političkog savjeta demokrata.

‘Najveći reformator moderne Srbije’

Na pitanje kako je bilo moguće da Đinđić bude ubijen, Mićunović je istakao da je „bio mlad u smislu što je ispao naivan i verovao da ljudi nisu baš tolike zveri“.

„Postojao je pokret ‘Stop Hagu’ gdje je jedan veliki broj oficira, policajaca, političara aktivno učestvovao u radu i po komandnoj odgovornosti – iako, možda, lično nisu vršili zločine, a po komandnoj odgovornosti su zločini vršeni, a koje su oni prikrivali. Počeo je da se otvara Hag i nastala je panika“, pojasnio je Mićunović.

Zoran Živković, u Đinđićevo vrijeme potpredsjednik Demokratske stranke, smatra da se politički testament koji je ostavio Zoran Đinđić sastoji od ciljeva, najbolje metodologije kako se ti ciljevi ostvaruju te „ne manekenskog, nego egzekutivno modernog načina kako treba da se ponaša političar u Srbiji u 21. vijeku”.

Živković je naglasio da je 12. marta prije dvanaest godina ubijen najveći reformator moderne Srbije.

„Ubijen je u trenutku kada je ostvarivanje njegovih ciljeva tek bilo na početku. Imao je još mnogo toga da dâ Srbiji i u kreativnom i izvršnom smislu, i Srbija se nije oporavila od njegovog gubitka“, istakao je Živković.

Kazao je da je Đinđić pravio greške kao i svi ljudi, ali i dodao da je njegov nedostatak nemoguće nadomjestiti.

Ubistvu Đinđića prethodio je neuspjeli pokušaj atentata 21. februara 2003, na autoputu Beograd – Zagreb, nedaleko od sportske dvorane Arena što je, također, obuhvaćeno presudom atentatorima, pripadnicima “zemunskog klana”.

Inicijatori nepoznati

Odmah poslije ubistva, proglašeno je vanredno stanje i pokrenuta akcija “Sablja”, u okviru koje su uhapšeni, a poslije troipogodišnjeg procesa i osuđeni, pripadnici “zemunskog klana” kao organizatori i izvršioci ubistva, dok su inicijatori do danas ostali nepoznati.

Na čelo Demokratske stranke Đinđić je došao početkom 1994. godine i na toj je poziciji ostao do smrti.

Predvodio je više opozicijskih saveza u borbi protiv režima Slobodana Miloševića, a kao predstavnik koalicije “Zajedno” 21. januara 1997. godine izabran je za gradonačelnika Beograda, nakon masovnih uličnih protesta zbog namještanja izbornih rezultata i pod pritiskom međunarodne zajednice.

Iste godine, zbog brojnih nesuglasica, kolicija “Zajedno” se raspala, a Ðinđić je, glasovima odbornika Srpskog pokreta obnove i tadašnje opozicije u gradskom parlamentu (Srpska radikalna stranka i Socijalistička partija Srbije) smijenjen s mjesta gradonačelnika.

Američki Time je 1999. godine uvrstio Ðinđića među 14 vodećih evropskih političara trećeg milenija.

Ðinđić je bio jedna od ključnih ličnosti promjena u Srbiji 2000. godine, kao šef Centralnog izbornog štaba i koordinator promotivne kampanje DOS-a za savezne izbore te godine poslije kojih je uslijedio masovni bunt i svrgavanje Miloševića 5. oktobra 2000. godine. Ðinđić je potom postao premijer.

Izvor: Agencije