Obami prijeti puna republikanska blokada

Amerikanci glasaju na izborima za Kongres, a izlazne ankete predviđaju da bi republikanci mogli osvojiti većinu. Ako se to ispostavi tačno, pitanje je hoće li to zakomplicirati političke prilike u Sjedinjenim Američkim Državama.

Washington nema ambasadora u Sijera Leoneu da izvijesti o stanju borbe protiv ebole.  Ni u Turskoj, koja je na ivici rata zbog borbe protiv grupe Islamska država Irak i Levant. Predstavnika nema ni u Bahreinu, bazi Američke pete flote, najjačeg projekta njihove vanjske politike.

Razlog – republikanci u Senatu namjerno blokiraju imenovanje više od 60 vladinih službenika, ali i postavljanje na funkciju prijedloga predsjednika Baracka Obame za sudije, sekretare, pa čak i  generala vojske. Ovo su potezi kojima se okreću leđa politici aktuelnog lidera.

Blokade bi mogle biti i gore, ako, kako izlazne ankete predviđaju, republikanci osvoje većinu u Senatu, ali vrate dominaciju i u Predstavničkom domu. Time bi mogli zaustaviti bitne odluke, kako domaće, tako i vanjske politike predsjednika Obame u preostale dvije godine mandata.

Zaborav zajedničkog dijaloga

I trenutna politika prema Iranu mogla bi biti osakaćena – napori zajedničkog dijaloga past će u zaborav ako republikanci u Senatu glasaju za nove sankcije.

“U zajedničkim planovima predsjednik je jasno rekao da je protiv dodatnih sankcija. Zašto ne pitamo Kongres da se izjasni o ovom pitanju?”, pita se Mitch McConnell, republikanski senator iz Kentuckyja.

Ali, i vojne službe pod palicom republikanaca mogle bi tražiti čvršću ulogu na terenu u Siriji i Iraku.

“Ako predsjednik SAD-a kaže da je Sirija prešla crvenu liniju upotrebom hemijskog oružja, moramo odgovoriti. Očigledno da nismo”, kaže republikanac John McCain.

Iako je mnogo vojnika ubijeno u mirovnim misijama, vanjska politika rijetko je bila tema izbornih debata. Međutim, pred kraj Obamine ere vanjska politika je postala centralno pitanje američkih političara.

Izvor: Al Jazeera i agencije