Obama: Sankcije Rusiji ne vode u hladni rat

Američki predsjednik Barack Obama odbacio je sugestije kako nametanje gospodarskih sankcija Rusiji, zbog potpore separatistima u Ukrajini, obilježava američko-ruske odnose kao početak novoga hladnog rata.

Sjedinjene Države i Europska unija u pomno usklađenom djelovanju donose sankcije protiv ruskih banaka, energije i vojnih tvrtki, što je najozbiljniji odgovor Zapada Rusiji zbog nastavka potpore separatističkoj pobuni u istočnoj Ukrajini te nakon što je srušen malezijski putnički zrakoplov 17. srpnja.

Obama je, govoreći u Bijeloj kući, rekao da će sankcije imati “veći utjecaj na rusko gospodarstvo nego do sada”, a donesene su kako bi prisilile Moskvu da zaustavi potporu separatistima.

“Proširenjem sankcija SAD ne želi time pokretati novi hladni rat s Rusijom. Nastavi li Rusija ovim putem, plaćat će sve veću cijenu”, kazao je Obama.

Po Obaminim riječima, postojeće su sankcije ionako slabo rusko gospodarstvo učinile još slabijim, a novima se nastavlja pritisak na Rusiju.

“Krupne sankcije koje objavljujemo nastavit će pritisak na Rusiju, na tvrtke i kliku koja podupire ruske ilegalne postupke u Ukrajini”, rekao je Obama.

Upitan je li riječ o novom hladnom ratu s Rusijom, Obama je to odlučno opovrgnuo, objavio je AFP.

Posredovanje Bjelorusije

Bjelorusija će biti domaćin razgovora Ukrajine, Rusije i OESS-a o krizi u istočnoj Ukrajini, priopćio je ured bjeloruskog predsjednika Aleksandera Lukašenka.

Ne navodi se kada će se razgovori održati, ali je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko zatražio od Lukašenka da se održe u četvrtak te da budu usredotočeni na osiguravanje pristupa mjestu pada malezijskog zrakoplova u istočnoj Ukrajini.

Nema naznaka da će proruski separatisti koji se bore protiv ukrajinske vojske sudjelovati u razgovorima, iako je Lukašenkov ured priopćio da su pozvane “sve zainteresirane strane”.

Sukobi u Ukrajini onemogućavaju predstavnicima OESS-a pristup lokaciji pada zrakoplova, koji od nedjelje bezuspješno pokušavaju doći do tog mjesta.

Porošenko također želi razgovarati o oslobađanju talaca, za koje Kijev kaže da ih drže pobunjenici u istočnoj Ukrajini, objavilo je ukrajinsko Predsjedništvo na Facebooku.

Izgleda da je Porošenko zatražio pomoć Bjelorusije, koja je saveznica Rusije, ali ima solidne odnose s Ukrajinom.

Regionalne vlasti u Donjecku, jednoj od regija najgore pogođenih sukobima u istočnoj Ukrajini, propćilo je u srijedu ujutro da je 19 ljudi ubijeno u posljednja 24 sata.

Nova lica na ‘crnoj listi’

Vijeće EU-a je u srijedu odobrilo uključivanje još osam lica i tri tvrte u revidiranu “crnu listu” ruskih građana i organizacija koje podliježu sankcijama.

Ukupan broj sakcioniranih ruskih pojedinaca povećan je na 95, a tvrtki na 23, priopćeno je iz Vijeća EU-a.

U priopćenju se navodi da je EU usvojila i dodatne restriktivne finansijske i investicione mjere protiv Krima i Sevastopolja.

EU je zabranila nove investicione projekte na Krimu i u Sevastopolju u oblasti prometa, infrastrukture, telekomunikacija, energetike, proizvodnje nafte i gasa, kao i rudarstva, navodi se u priopćenju Vijeća EU-a.

Sankcije će stupiti na snagu nakon objavljivanja u Službenom glasniku EU-a.

EU je u utorak pooštrila ekonomske sankcije protiv Rusije, u nadi da će primorati Moskvu da promijeni politiku kad je riječ o Ukrajini.

Gabrile: Morali smo reagirati

Evropske sankcije protiv Rusije imat će veoma brz efekat, izjavio je njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel.

“Svjesni smo da ćemo možda trpjeti ekonomske posljedice, trgovinska razmjena s Rusijom nije pretjerano velika, ali ima određeni značaj”, rekao je on.

Dodao je kako misli da će Rusija vrlo brzo osjetiti posljedice sankcija.

Gabriel je kazao da ljudi koji su pogođeni sankcijama neće htjeti da njihova sloboda kretanja i mogućnost investiranja u Europu bude ograničena.

Sankcije su bile hitno neophodne, jer se ne smije dozvoliti da se građanski rat proširi na ovaj kontinent zbog staha od ekonomskih posljedica, dodao je.

Norveška, koja održava tijesne gospodarske veze s Rusijom, naročito u energetskom domenu, najavila je u srijedu da se namjerava pridružiti sankcijama koje je dan ranije EU uvela Moskvi.

“U ovakvoj stuaciji moramo reagirati”, napisao je šef norveške diplomacije Boerge Brende u priopćenju.

Kao važan faktor u energetskom sektoru, u kojem je kooperant s ruskim susjedom, ova skandinavska zemlja, koja nije članica EU-a, “razmotrit će mjere” koje je donijelo 28 članica Unije i konzultirati Parlament, precizirao je Brende.

Moskva ‘prijeti’ Washingtonu

Norveška novinska agencija NTB je javila da će takva inicijativa sigurno dobiti veliku podršku među poslanicima.

“Nelegitimne antiruske sankcije” koje su uveo SAD i njegova “destruktivna” politika imat će “vrlo konkretne” posljedice za Washington, saopćilo je u srijedu rusko Ministarstvo vanjskih poslova.

Washington pokušava “izbjeći odgovornost u tragičnom razvoju situacije u Ukrajini”, navodi se u priopćenju ruske diplomacije.
Ministarstvo optužuje SAD da želi kazniti Moskvu zbog njezine “neovisne politke”.

Ministarstvo je također objavilo u srijedu da će sankcije EU-a protiv Rusije “neizbježno” dovesti do porasta cijene energije u Europi.

“Pokrenuvši val sankcija, Bruxelles svojevoljno stvara prepreke daljnjoj suradnji s Rusijom u tako ključnom području kao što je energija. To je nepromišljen i neodgovoran potez. On će neizbježno dovesti do rasta cijena na europskom tržištu”, piše u priopćenju Ministarstva.

Izvor: Agencije