O Romima u Hrvatskoj se uvijek loše govorilo, tako je i danas

Romi, Međimurje, Hrvatska
U Međimurskoj županiji su tokom prošle godine zabilježeni veliki problemi (Al Jazeera)

Kada se govori o ugroženim skupinama društva u Hrvatskoj, pripadnici romske nacionalne manjine svakako su, ako ne na samome vrhu, onda sigurno u samome vrhu. Romi u Hrvatskoj su već godinama, pa i desetljećima, unazad suočeni s brojnim predrasudama, iako o njima i njihovom načinu života se malo ili niti malo ne zna. Postalo je uobičajeno da se za njih govori kako se radi o neobrazovanim ljudima, o onima koji kradu, socijalnu pomoć troše u kladionicama, prave probleme na ulici…

Najviše u Međimurju

Prema podacima iz zadnjeg popisa stanovništva, koji je obavljen 2011. godine, u Hrvatskoj živi 16.975 Roma. Neslužbene informacije, pak, kažu kako u Hrvatskoj trenutno živi i do 40.000 Roma. Tolika razlika se javlja jer se veliki dio Roma ne izjašnjava kao Romi, nego kao pripadnici neke druge nacionalnosti.

Od registriranog broja Roma najviše ih živi u Međimurskoj županiji, njih oko 10.000. U Međimurju je 12 romskih naselja, a najveće među njima je naselje Parag, koje je nemoguće pronaći na Google karti, ali i naselje koje ima oko 2.000 stanovnika.

Upravo u Međimurskoj županiji su tijekom prošle godine zabilježeni veliki problemi, što je rezultiralo i prosvjedom građana pod nazivom “Želim normalan život”. Prosvjednici su tom prilikom ukazali na brojne probleme s kojima se suočavaju, a za što, prije svih, okrivljuju upravo Rome. Govore o brojnim tučama, premlaćivanjima, krađama, dilanju droge, pucanju iz pištolja i “kalašnjikova”… Dogodila su se i dva ubojstva. Što se tiče kaznenih djela, Međimurska županija je peta u Hrvatskoj s najnižom stopom prijavljenih. U 2018. godini bilo ih je 1.053, a razriješeno je malo više od pola.

O svome iskustvu progovorila je i saborska zastupnica Božica Mlakar (Hrvatska narodna stranka), koja je rekla kako su u obiteljsku kuću njene 82-godišnje majke upali razbojnici, opljačkali je i isprebijali. Radi zadobivenih ozljeda završila je i u bolnici. 

Pretukli staricu

“Policija je potvrdila da se radi o pojedincima, pripadnicima romske nacionalne manjine, koji su nedavno doselili i već imaju evidentirano niz prekršajnih i kaznenih dijela. Ne želim generalizirati i reći da je romska manjina problematična, ali takav je, na žalost, velik dio pojedinca. Došlo je do toga da se naši mještani ne usude izaći na ulice, nisu sigurni u svojim domovima”, rekla je Mlakar za saborskom govornicom.

Istaknula je tom prilikom kako je sigurnost u vlastitom domu postala osnovni problem, pozivajući nadležne da napokon počnu provoditi zakoni. Kazala je kako ona i drugi građani ne traže ništa drugo nego da se isti zakoni primjenjuju za sve, i to bez obzira radi li se o Hrvatima ili pripadnicima pojedine manjine, pa i romske nacionalne manjine.

“Točno je da imamo premalo policije i socijalnih radnika, ali kad oni odrade svoj posao, pravosuđe bi trebalo odraditi svoj, a ne da zakaže”, rekla je Mlakar.

O situaciji u Međimurskoj županiji govorio je i župan Matija Posavec, koji je rekao kako je sustav u Hrvatskoj definitivno zakazao, a ovo sve što se događa u ovoj i drugim županijama su samo posljedice. Kazao je kako se ne može pod sintagmom zaštite ljudskih prava jedne skupine ljudi ugrožavati ljudska prava druge skupine ljudi, narušavati njihovu sigurnost.

‘Do kada više?’

“Ja pitam – do kada više? Ljudi se više ne osjećaju sigurno u vlastitoj kući. Je li vama normalno da u državi koja predsjedava Vijećem Europske unije živi starica od 80 godina kojoj usred bijela dana dođe skupina ljudi i premlati je? Je li vama normalno da se usred bijela dana puca iz ‘kalašnjikova’? Je li vama normalno da imamo cijelo vrijeme javni pogovor, javne tajne o drogama koje su u naseljima i da nitko ne reagira? Da imate osobu koja 50 puta počini prekršajno djelo i ona je na slobodi?”, zapitao je Posavec.

Govoreći o tome što se događa u romskim zajednicama, između ostaloga, spomenuo je i policijska izvješća u kojima romski sud zasjeda zbog optužbi da je otac silovao 14 -godišnju kćer, postavljajući pitanje može li to itko normalan tolerirati. Spomenuo je i brojne slučajeve gdje Romi dobivaju socijalnu naknadu, a onda je troše po kladionicama, na alkohol i cigarete.

Dodao je kako se zalaže za uvođenje vaučera, kako bi se spriječilo nekontrolirano trošenje. Pojasnio je kako se zalaže da svaki korisnik socijalne pomoći dobije karticu s kojom može kupovati što hoće, da tu karticu prati lokalni centar za socijalnu skrb i da se, ako se “šteka” cigareta ili alkohol kupi za državni novac, ide u sankcije. Pri tome, kako je rekao, ne generalizira sve pripadnike romske zajednice, jer i on i svi drugi znaju za niz slučajeva Roma koji su se zaposlili, primaju redovno plaće i žive kao velika većina građana Međimurja i Hrvatske.

Traje ovo 70 godine

“Međimurci nisu netolerantni, jer da romskoj manjini nije tu dobro, ne bi tu živjeli. Uređena bi država trebala pomoći uvođenjem videonadzora, sankcioniranjem nenamjenskog trošenja javnog novca, sprječavanjem bespravne gradnje, obveznog pohađanje škole, zaštitom djece, kažnjavanjem prijestupnika koji svojim postupcima ugrožavaju sigurnost čitave zajednice”, kazao je Posavec.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

S ciljem saniranja situacije, u međuvremenu su ustrojeni mobilni timovi, sastavljeni od zaposlenika centara za socijalnu skrb, zdravstvenih službi, komunalnog redarstva, zavoda za zapošljavanje, državnog inspektorata, policijskih službenika i drugih koji djeluju u romskim naseljima. Sve to je, kako su rekli iz Polivijske uprave Međimurske županije, rezultiralo blagim smanjenjem broja kaznenih djela.

Na temu situacije u Međimurskoj županiji kada je u pitanju romska nacionalna manjina pokušali smo razgovarati sa saborskim zastupnikom romske nacionalne manjine Veljkom Kajtazijem, koji nije želio previše govoriti više na tu temu: “Ne želim više govoriti o tome. Sve sam već rekao. Imate, na jednoj strani, župana i jedan lokalni medij, koji sustavno podgrijavaju tu priču.”

Dodao je kako je radi problema u romskoj zajednici izvještavao institucije, tražio pomoć, ali i razgovarao s ministrima unutarnjih poslova, Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i današnjim županom. Kazao je i kako sve znaju, da znaju tko su ti koji stvaraju probleme, ali i da problem nije nastao “jučer”, nego prije više od 70 godina.

‘Takva nam je sudbina’

O problemima unutar romske zajednice i problemima u Međimurju Matijaš Oršuš iz Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije kazao je kako ima nekih sitnih slučajeva u Paragu, za koji je rekao da nije zlatni, ali i da nema mjesta i sredine gdje nema problema.

“Najoštrije osuđujem svaki slučaj u kojem se pojedinci iz romske zajednice ponašaju suprotno zakonima i javnom miru, ali treba osuditi pojedince, a ne stigmatizirati cijelu romsku populaciju. Vrlo dobro se zna tko pravi probleme, ako ih pravi, a ako se ne zna onda, treba istražiti sve kako bi se raspolagalo činjenicama. Predrasude treba skloniti sa strane. Osobno ja, a mislim i svi drugi, ne znam niti jedan grad ili selo gdje nema problema. Tako je i u sredinama gdje žive Romi, kao i u onima gdje Roma nema”, rekao je Oršuš.

Govoreći o sadašnjoj situaciji, kaže kako je se situacija smirila i da su sada svi suočeni s nekim drugim problemima. Međutim, slika o Romima je i dalje ostala ista.

“Nažalost, i prije se mislilo o Romima ‘crno’, a tako se misli i sada. Bojim se da će i u budućnosti ostati isto. Sve ono dobro i pozitivno što Romi naprave se najčešće ne vidi, ali se zato sve drugo ističe. Takva nam je sudbina”, zaključio je Oršuš.

Izvor: Al Jazeera