Oglasi

O rasizmu, homofobiji, kapitalizmu i Donaldu Trumpu

Sacha Baron Cohen ismijava aktuelnu političku scenu SAD-a te ukazuje na društvene anomalije prisutne u toj zemlji.
Cohen odlazi korak dalje i kroz manipulativne razgovore sa političarima, ali i običnim ljudimaEPA

Nakon izrazito uspješnih filmskih ostvarenja Borat (2006), Bruno (2009) i Diktator (2012), u kojima se zarad uvjerljivosti prikaza života u savremenom američkom društvu apsolutno odriče pojma "politička korektnost", na male ekrane se vratio jedan od najoriginalnijih političkih satiričara današnjice, Sacha Baron Cohen.

U televizijskom serijalu Who is America? (Ko je Amerika?), Cohen se vraća dokumentarističkoj televizijskoj formi i intervjuisanju poznatih ličnosti, uz pomoć kojih je prije 10 godina kao fikcionalni lik Ali G (MC i sitni kriminalac iz engleskog gradića Stainesa), zakoračio u svijet komedije te se najavio kao krajnje manipulativan, brutalan, duhovit i bolno istinit komičar.

Ipak, u ismijavanju američke aktuelne političke scene te ukazivanju na društvene anomalije prisutne u SAD-u danas, kao što su rasizam, seksizam, homofobija, nametnuti strah od terorizma, nasilje, konstantna potreba za posjedovanjem oružja, opsesija slavom i žudnja za novcem te bezuslovna mržnja prema muslimanima, Cohen odlazi korak dalje i kroz manipulativne razgovore sa političarima, ali i običnim ljudima, kreira serijal koji hrabro i direktno odgovara na pitanje: ko je Amerika u današnjem reality svijetu?

Amerika nekad i Amerika danas

Prva sezona serije Ko je America?, sačinjena od sedam epizoda, počinje krajnje direktnom i sugestivnom uvodnom špicom u kojoj, isječke čuvenih predsjedničkih govora, Johna Kennedyja u kojem on kaže: "Ne pitajte šta vaša zemlja može učiniti za vas. Pitajte što vi možete učiniti za svoju zemlju", Ronalda Reagana: "Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid" i Franklina Roosevelta: "Moramo se bojati samo straha samog", te arhivske snimke Armstrongovog "skakutanja" na Mjesecu i slavnih trenutaka američkog baseballa u kojem ljudi različitih rasa igraju ravnopravno, spaja sa "vijestima" koje su danas aktuelne na portalima u Americi.

Naravno, najaktuelniji medijski "događaj" u SAD-u u proteklom periodu jeste sadašnji predsjednik Donald Trump, a za primjer "Amerike danas" Cohen koristi snimak Trumpove "imitacije" novinara The New York Timesa koji zbog bolesti zglobova ne može micati rukama, a koja je tako postala dio njegove predsjedničke kampanje 2015. godine.

Pod pojmom "Amerika danas", Cohen podrazumijeva i fotografiju na koj su predsjednička kandidatkinja na proteklim izborima Hillary Clinton i filmski producent Harvey Weinstein koji je optužen za mnogobrojne seksualne napade, robota SpotMinija koji se posklizuje na koru od banane, kupovine oružja, te mnogobrojne proteste i nerede ispunjene raznoraznim oblicima straha, a koji svjedoče o podijeljenošću današnje Amerike u svim društvenim aspektima.

"Četiri jedinstvena glasa otkrit će: Ko je Amerika?", najavljuje autor u uvodu, a zatim predstavlja četiri lika u koja se lično prerušio, a koja će voditi gledatelje kroz ovo duhovito i tragično televizijsko putovanje.

Prvi od njih je izraelski stručnjak Erran Morad koji američkim političarima predstavlja suludi program naoružavanja trogodišnje djece, te zatim okorjeli Trumpov pristalica Billy Wayne Ruddick Jr, liberal iz Seattlea dr. Nira Cain-N'Degeocello koji dvije sedmice nije ustajao iz kreveta nakon što je "predsjednica Clinton krađom izgubila izbore", bivši britanski zatvorenik Rick Sherman, playboy milijarder i modni fotograf Gio Monaldo te finski hipster i YouTuber OMGWhizzBoyOMG!

Program 'Kinderguardians' i naoružavanje trogodišnjaka

Jedan od najočitijih primjera sveopšteg ludila koje preovladavala u Americi kada je u pitanju naoružanje i dokaz vječitog straha od imaginarnog neprijatelja, jeste segment sa "Ubij ili budi ubijen" u kojem se Sacha Baron Cohen prerušio u izraelskog stručnjaka Errana Moradu, samoprozvanog "terminatora za teroriste".

"U Americi postoji velikih problem pucnjava u školama. NRA želi naoružati profesore. Suludo! Trebali bi naoružati djecu. Idemo", kaže Morad u uvodu, obučen u tamnu vojničku uniformu.

Prvog zagovornika svoga programa pronalazi u kontroverznom akvitisti za naoružanje Philipu van Cleaveau koji u razgovoru kaže da je ideja naoružavanja djece od tri do 16 godina, genijalna, a zatim sudjeluje u promotivnom videu "Djeca čuvari! kako zaštiti svoj vrtić", u kojem objašnjava kako napuniti tzv. Puppy Pistol (Pištolj s šaljivom igračkom pseće glave) i "zločeste ljude poslati na dugi san".

Lažni Morad zatim razgovara sa direktotom Nacionalnog udruženja vlasnika oružja (NRA) Larryjem Prattom koji pored podržavanja programa "Djeca čuvari" kaže kako će naoružavanje maloljetnika pomoći i u suzbijanju terorizma jer nakon što čuju "Allahu ekber" instintiktivno će posegnuti za oružjem. Također, Morad dodaje kako ga je žena jednom upucala, jer ju je tokom noći seksualno napastvovao, ali zaključuje da, "ako je riječ o supruzi, onda nije silovanje", što Larry odobrava glasnim smijehom i rukovanjem.

Cohen u nastavku uspijeva nagovoriti i nekoliko sadašnjih i bivših članova Kongresa da podrže njegov program, među kojima se posebno izdvojio Joe Wilson koji je izjavio da se "trogodišnjak ne može odbraniti od mitraljeza bacanjem Hello Kitty pernice".

Rasističke uvrede

Vrhunac Cohenovog/Moradovog manipulativnog autorskog procesa uz pomoć kojeg, zapravo, samo kreira prostor u kojem ljudi/političari iskazuju ono što zapravo misle, predstavlja obuka za "odbranu od radikalnog islamskog terorizma" u kojem republikanski zastupnik iz Georgije Jason Spencer glavno uzvikuje riječ "c*nčuga". Naime, nakon što pristane na spomenuti "trening", prihvati Morradov savjet i skine pantalone te nagom stražnjicom napadne imaginarnog islamskog teroristu, uz obrazloženje da će on "pobjeći jer je homofob i jer se boji homoseksualaca", Spencer uzvikne i "zabranjenu riječ".

"U Americi postoji jedna zabranjena riječ. Riječ na 'c'. Ja ću biti terorist, a vi imate tri sekunde da privučete pažnju", upućuje Morad Spencera, što je bilo sasvim dovoljno da ovaj izgovori "c*nčuga".

Morrad ga prekida i otkriva mu da je mislio na riječ na riječ "cinkuš" (zvono). Nakon reakcija određenog dijela javnosti koju je šokiralo Spencerovo olako korištenje rasističke uvrede, taj republikanski političar, inače poznat po zakonu koji zabranjuje nošenje burke u javnosti, podnio je ostavku, pravdajući svoje nasjedanje na Cohenovu "zamku" i "strahom od terorističkog napada na njegovu porodicu".

Iako je autor optuživan da se služio prevarom kako bi Spencera predstavio kao rasistu, on je zapravo jasno dokazao da rasizam još uvijek nije pitanje prošlosti u Americi te ponudio odgovor na pitanje: kako republikanskog političara nagovoriti da kaže "c*nčuga": spomenite mu slovo "c".

'Kad čujem džamija, pomislim terorizam'

Da političari nisu jedini koji učestvuju u podjeli američkog društva, već da u širenju paralizirajućeg straha od imaginarnog neprijatelja te prihvaćanju mržnje prema drugom i drugačijem, učestvuje i pojedinac, Cohen dokazuje prerušen u dr. Niru Caina-N'Degeocella koji se biciklom prolazi kroz "podijeljenu državu, bez predrasuda sluša republikance, u nadi da će promijeniti njihove rasističke i djetinjaste stavove, kako bi smanjio jaz".

Nakon što se u razgovoru sa jednom bogatom republikanskom porodicom predstavio kao liberal iz Seattlea, odlazi u grad Kingman u Arizoni i organizuje javni skup o uzbudljivom višemilionskom građevinskom projektu.

Kako nije otkrio o čemu je riječ, veliki broj mještana se pojavio na skupu te isti podržao s oduševljenjem i glasnim aplauzima. Međutim, nakon što im dr. Nira saopštava da je građevinski projekat zapravo najveća džamija izvan Bliskog istoka, istovremeno u sali nastaje muk i nevjerica.

"Prestravi me sama riječ. Kad čujem džamija, pomislim terorizam", kaže jedan od građana i dodaje: "Ne želimo to s..... ovdje".

"Dođu li muslimani bit će problema", "odselit ćemo se iz Arizone", "ja sam rasist prema muslimanima", "dovoljno je što Afroamerikance podnosimo", samo su neki od povika razljućenih građana Kingmana, dok na koncu, prije samog napuštanja skupa, mržnja i strah ne postanu otvoreni poziv na nasilje: "Ova džamija bi dobro izgledala zapaljena".

Ismijavanje američke popularne kulture

Za cjelokupni prikaz pomračenja svijesti američkog društva u 21. stoljeću kreiranog u formama skrivene kamere i reality showa, koje savršeno odgovaraju njegovoj apsolutnoj  duhovnoj i psihološkoj izgubljenosti, Cohen se morao maskirati u britanskog zatvorenika Ricka Shermana te playboy milijardera i modnog fotografa Gia Monalda.

Nakon izlaska iz zatvora, Sherman pokušava uspjeti u svijetu savremene umjetnosti i showbiza te redom prezentuje slike naslikane vlastitim izmetom, kulinarske specijalitete u kojima umjesto govedine servira "ljudetinu" te muzičke uratke sa zvukovima zatvorskih silovanja i ubadanja nožem. Ipak, sasvim (ne)očekivano, njegova umjetnička djela nailaze na apsolutno oduševljenje i, dok poznati kulinarski kritičar Bill Jilla uživa u degustiranju jela koje Sherman predstavi kao "file od ljudskog mesa", DJ menadžer Jake Inphamous biva oduševljen zvukovima zatvorskog silovanja i ubijanja te iste odluči predstavi u noćnom klubu u Miamiju.

Prva sezona serijala završava sa Giom Monaldom i njegovim susretom za bivšim igračem američkog fudbala O. J. Simpsonom, kojeg ismijava "licem u lice", šaljivo ga nazivajući "ubicom žena" i sklanjajući kuhinjski nož iz njegove blizine.

Iako mu se zamjera pretjeranost u stilu izražavanja koji odiše vulgarnošću, radikalnošću i nasiljem, Cohen je u ovome serijalu, zapravo, pronašao jedini televizijski oblik koji mu omogućava da kreira parodiju koja je doslovna stvarnost (copy/paste). Jer, kada neko uspije prevariti bivšeg američkog potpredsjednika Dicka Cheneya koji pred upaljenim kamerama potpiše kanister koji je u ratu u Afganistanu korišten za "mučenje vodom", riječi "sramotno", "skandalozno" i "šokantno" dobijaju svasvim novo značenje i služe kao intelektualni šamari za buđenje i razotkrivanje, ne samo Amerike, već i cijelog svijeta koji se ugleda na nju.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.