NYT: Facebook masovno dozvoljavao pristup podacima korisnika

Društvena mreža Facebook je godinama dozvoljavala najvećim svjetskim tehnološkim kompanijama pristup ličnim podacima korisnika, i to znatno veći nego što su to predstavili javnosti, objavio je New York Times.

Prema podacima lista na stotinama dokumentiranih stranica, Facebook je imao posebne dogovore s određenim kompanijama, prenosi Tanjug.

Facebook je neprestano rastao, dobijao na broju korisnika i sve više zarađivao na reklamama. Partnerske kompanije su dobile karakteristike koje su ih činile atraktivnijima, a korisnici najpoznatije društvene mreže povezivali su se s prijateljima preko raznih internetskih stranica i uređaja.

Ova društvena mreža je na taj način stekla nevjerovatan monopol nad ličnim podacima gotovo 2,2 milijarde ljudi, a upravljanje njima nije bilo transparentno.

Facebook je sarađivao sa drugim kompanijama, bilo da se radi o onim koje su imale internetske stranice, aplikacije ili pretraživače, a u toj saradnji su svi dobili nešto.

Microsoftovom pretraživaču Bing dopustio je da bez odobrenja svojih korisnika dobije uvid u sve prijatelje koje taj korisnik ima na poznatoj društvenoj mreži. I Netflix i Spotify mogli su da čitaju poruke korisnika. Amazon je dobio dozvolu Facebooka da dolazi do podataka o korisnicima, konkretno do imena i prezimena i informacija o tome kako da ih kontaktira i to preko njihovih prijatelja. Yahoo je mogao da gleda objave prijatelja korisnika čak i ovog ljeta, uprkos njihovim izjavama u javnosti, da su s tim prestali početkom godine.

Niz skandala

Za Facebook se od marta vezuje niz skandala s privatnim podacima korisnika, kada je otkriveno da je konsultanska kompanija Cambridge Analytica iskoristila podatke o korisnicima kako bi pomogla u predsjedničkoj kampanji 2016. godine Donaldu Trumpu. Poslije priznanja o kršenju povjerenja korisnika, Mark Zuckerberg je u aprilu uvjeravao zakonodavce da korisnici imaju potpunu kontrolu nad svim što dijele na Facebooku.

Ali dokumenta i razgovori sa 50 bivših zaposlenih u Facebooku i njihovih korporativnih partnera dovode u pitanje i to da li je Facebook izbjegao odredbe ugovora koji su sklopili s američkom Federalnom trgovinskom komisijom 2011. godine, po kojem im je bilo zabranjeno dijeljenje podatka korisnika bez njihovog izričitog pristanka.

Dokumenta opisuju kako je više od 150 preduzeća profitiralo od poslovanja s Facebookom, uključujući jednu koja se bavi online prodajom, kao i sajt sa zabavnim vijestima ali i kompanije koje se bave proizvodnjom automobila i medijskom organizacijom.

Najstariji posao koji je Facebook sklopio s jednom od takvih kompanija je iz 2010. godine, a svi su bili aktivni 2017. godine. Neki od njih su bili aktivni i ove godine. Izvršni direktori Facebooka su priznali da su prošle godine imali greške u postupanju.

Facebook nikada nije prodavao podatke svojih korisnika. Sklapali su partnerstva o podacima korisnika od svojih početaka i širili su bazu podatka o svojim korisnicima.

Vješta partnerstva

Do 2013. godine je sklopio toliko takvih partnerstava da ih zaposleni srednjeg nivoa nisu mogli ni pratiti, piše New York Times pozivajući se na razgovore s bivšim zaposlenima.

Zato su programirali alat koji im je pomagao da uključe ili isključe poseban pristup partnerima. U isto vrijeme, taj alat je bilježio takozvane “capabilities”, odnosno privilegije koje su omogućavale partnerima da prikupljaju podatke. U nekim slučajevima partnerima nije trebala ni dozvola za to.

Jednu opciju predstavili su 2008. godine, a ona postoji i danas. Brojnim korisnicima je bila uznemirujuća jer su se pitali kakva saznanja Facebook ima o njihovim kontaktima u stvarnom svetu.

Američki list tako otkriva, kako su Gizmodo i drugi mediji pisali o slučajevima kada je ta opcija korisnicima predlagala da se sprijatelje s ljudima koji idu kod istog ljekara ili sa članovima porodice s kojima nisu bliski, ali je čak i osobama koje su zlostavljane, predlagala da se povežu sa zlostavljačem.

Facebook je koristio popis kontakata od svojih partnerskih kompanija Amazona, Yahoo-a i Huaweija da bi dobio bolji uvid u veze medu ljudima te kako bi im predložio da se na njihovoj platformi povežu sa što više korisnika.

Adrese korisnika

New York Times piše da su Sony, Microsoft, Amazon i drugi još i 2017. mogli da dođu do mail adresa korisnika preko njihovih Facebook prijatelja.

Osim toga, Facebook je Spotifyju, Netflixu i kanadskoj Royal banci dopustio da čitaju, pišu i brišu privatne poruke korisnika. Spotify je mogao mjesečno da vidi poruke više od 70 miliona korisnika, a ta aplikacija i dalje nudi opciju dijeljenja muzike preko Facebook Messengera.

Podaci popularne društvene mreže pokazali su kako je kompanija imala dogovore o dijeljenju podataka s više od 60 proizvodača mobilnih telefona, tableta i drugih uređaja. Facebook je tada omogućio Appleu da od svih korisnika sakrije da njihovi uređaji traže njihove podatke. Appleovi uređaji su tako mogli da pristupe kontaktima i kalendaru iako je bilo isključeno dijeljenje bilo kakvih podataka.

Iz Applea su poručili kako nisu bili svjesni da je Facebook dao takav pristup njihovim uređajima, da su svi prikupljeni podaci ostajali samo na njihovim uređajima i da nisu bili dijeljeni dalje.

Odgovori o zaštiti podataka korisnika traže se od Evrope do SAD-a ove godine. Kao rezultat toga pale su akcije Facebooka, a grupa akcionara je čak zatražila da Zuckerberg napusti čelnu poziciju. Ljuti korisnici su, pak, pokrenuli pokret pod heštegom #DeleteFacebook, prenio je američki list.

Izvor: Agencije