NYT: Bin Salman odobrio kampanju protiv disidenata

Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman odobrio je tajnu kampanju za ušutkivanje disidenata, a među korištenim mjerama jesu nadzor, otmice, zatvaranja i mučenja saudijskih građana.

To su, kako navodi New York Times, rekli američki zvaničnici koji su imali uvid u povjerljive obavještajne podatke o toj kampanji, koja je, prema navodima, počela više od godinu dana prije ubistva novinara Jamala Khashoggija.

Neke od tih tajnih misija izvodili su članovi grupe koja je u oktobru u Istanbulu ubila i raskomadala Khashoggija, što navodi na pomisao da je njegovo ubistvo bilo samo dio šire kampanje ušutkivanja disidenata, kažu zvaničnici, ali i saradnici nekih od žrtava.

Prema navodima zvaničnika koje prenosi NYT, članovi ekipe koja je ubila Khashoggija bili su umiješani u više od deset operacija od 2017.

Neki od zadataka bili su im nasilno vraćanje u domovinu Saudijaca iz drugih arapskih država i privođenje i zlostavljanje zatvorenika u palačama prestolonasljednika i njegovog oca, kralja Salmana.

Tim za hitne intervencije

Kako je navedeno, iz obavještajnih podataka može se vidjeti da se jedna saudijska profesorica lingvistike, koju je ta grupa privela zbog pisanja bloga o ženama, prošle godine pokušala ubiti nakon što je bila podvrgnuta psihološkom mučenju.

NYT piše da je ta grupa, u SAD-u nazvana “Saudijski tim za hitne intervencije”, imala toliko posla da je njen šef prošlog juna pitao jednog od savjetnika Mohammeda bin Salmana bi li im odobrio bonuse za praznike.

Glasnogovornik saudijske ambasade u Washingtonu naveo je da Rijad “veoma ozbiljno shvata sve navode o lošem postupanju prema optuženima koji čekaju suđenje ili zatvorenicima koji služe kazne”.

Prema njegovim riječima, saudijski zakon zabranjuje mučenje i poziva na odgovornost one koji na taj način zloupotrijebe ovlaštenja, a sudije ne smiju prihvatiti iznuđena priznanja.

Saudijska vlada tvrdi da Khashoggijeva smrt nije bila naređeno ubistvo nego da su tu odluku donijeli operativci na mjestu događaja i da se odgovornima sudi.

Turske i američke obavještajne službe navode da je ubistvo bilo unaprijed isplanirano.

Drastična eskalacija progona

Saudijski zvaničnici nakon Khashoggijevog ubistva priznali su da obavještajna služba ima zadatak vratiti disidente u Saudijsku Arabiju, ali ne i formiranje posebnog tima koji se time bavi.

Odbili su potvrditi ili demantirati postojanje takvog tima, kao i odgovarati na pitanja o njegovom djelovanju.

Saudijska Arabija nije početnik u progonu disidenata i drugih svojih građana u inozenstvu, ali je ta praksa drastično eskalirala od uspona Bin Salmana na poziciju prestolonasljednika, navodi NYT.

Princ je ubrzo preduzeo korake za konsolidaciju svoje moći, prije svega preuzevši kontrolu nad obavještajnim službama.

Otad su saudijske službe zatvorile desetke vjerskih službenika, intelektualaca i aktivista koji su viđeni kao prijetnja, ali i ljude koji su na Twitteru postavljali kritičke ili ironične komentare o vladi.

Kad je riječ o Khashoggiju, bivši analitičar CIA-e rekao je da nespretnost pokazana u tom slučaju pokazuje da tim za hitne intervencije nije navikao djelovati pod budnim okom stranih obavještajnih službi nego samo unutar Saudijske Arabije, gdje ima potpunu slobodu.

Američki obavještajni podaci govore da je Bin Salman odobrio formiranje tima, ali ne i koliko je upućen u njihov svakodnevni rad.

Ipak, navodi NYT, činjenica da su timom upravljali ljudi veoma bliski dvoru i samom princu ne ostavlja mnogo sumnje da je prestolonasljednik bio dobro upoznat s njegovim radom.

Zatvaranje i zlostavljanje aktivistica

Navodi se i da su ti ljudi, kojima se sada sudi zbog Khashoggijevog ubistva, primoravali prinčeve, poslovne ljude i zvaničnike zatočene zbog korupcije u hotelu u Rijadu 2017. da predaju imovinu državi.

Prema navodima svjedoka, mnogi od njih bili su i mučeni.

Rad tima za hitne intervencije dospio je pod lupu tek nakon Khashoggijevog ubistva, a na osnovu njihovog prethodnog djelovanja, CIA je u novembru iznjijela zaključak da je Bin Salman naredio ubistvo, piše NYT.

CIA je odbila komentirati.

Također, piše američki list, tim za hitne intervencije, po svoj prilici, bio je umiješan i u zatvaranje i zlostavljanje više aktivistica za ženska prava.

Prema navodima, one su tokom ispitivanja u neformalnom zatvoru bile podvrgavane batinama, elektrošokovima i simulacijama davljenja, a prijećeno im je silovanjem i ubistvom.

Fizičko zlostavljanje prestalo je kad su prebačene u pravi zatvor.

Suđenje trima aktivisticama počelo je u srijedu, ali novinarima i diplomatima nije dozvoljeno prisustvovati, a vlasti nisu saopćile za šta su te žene optužene.

Izvor: Agencije