Nužne reforme bh. ekonomije

Vlade država iz regije godine ekonomske krize i recesije dočekale su relativno nespremne na njihove razorne efekte.

Godina 2012. u mnogim državama je označila prekretnicu, donesene su nove mjere štednje i budžetske konsolidacije, a one su se često ogledale u reformama poreskog sistema.

U Bosni i Hercegovini ove godine nije bilo previše značajnih promjena u ovoj oblasti, no pitanje je do kada će takvo stanje potrajati.

Sarajevska firma Megamix primjer je bosanskohercegovačkog srednjeg preduzeća s oko 150 zaposlenih. Međutim, za razliku od mnogih kompanija koje posluju na ovom tržištu, redovno izmiruje svoje obaveze prema državi, a to ponekad i nije lako.

Jedan od vodećih ljudi Megamixa Adnan Misimović smatra da poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini firme poput njegove ne ohrabruje na nove investicije. Pri tome najviše misli na poresku politiku.

Opravdane reforme

Toga je svjesna i Svjetska banka (SB), koja je u svom godišnjem izvještaju Bosnu i Hercegovinu svrstala na 125. mjesto među 183 zemlje kada je u pitanju konkurentnost.

Najlošije je rangirana država u regiji, no nije usamljena – Srbija je na 92. mjestu, a slijedi je Hrvatska na 80. poziciji. Od država iz regije, najvišu poziciju zauzima Makedonija, na 22. mjestu.

Dosadašnje poreske reforme, poput uvođenja poreza na dohodak, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Fikret Čaušević smatra opravdanim. Problem predstavlja njihova primjena.

“Centralni problem je visoka stopa neformalnog tržišta i izbjegavanje plaćanja”, kazao je.

Poreski model evropskih država, koji je usvojila i Bosna i Hercehovina, u specifičnim tranzicijskim okolnostima pokazao je mnoge manjkavosti. Stoga su, smatra Čaušević, daljnje reforme nužnost.

Pravedniji sistem naplate poreza traže i poslodavci koji žele raditi u skladu sa zakonskim propisima, navodi novinar Al Jazeere Elvedin Ćurovac.

“U suprotnom, mali su izgledi da će poslovni ambijent postati privlačan kako domaćim, tako i stranim ulagačima. Bitnu ulogu u budućim reformama, prema svemu sudeći, odigraće i međunarodni kreditori”, dodaje on.

Fiskalne blagajne

SB predložila je i predstavila reforme za unapređenje sistema javnih rashoda i prihoda u Bosni i Hercegovini.

Krajnji cilj je uravnoteženi budžet do 2015. godine, a to, kako kažu, uključuje uvođenje dodatnih poreza i povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Hrvatska je povećala PDV sa 23 na 25 posto, a najavljene su i druge reforme poreskog sistema.

Od 1. januara počinje projekat uvođenja fiskalnih blagajni, kojim se država namjerava boriti protiv sive ekonomije. Pojedine poteze Vlade u stopu je pratilo nezadovoljstvo sindikata, jer su mnogi radnici oštriju politiku zakonodavne i izvršne vlasti osjetili na vlastitim leđima.

Izvor: Al Jazeera