NUNS: Sloboda medija u Srbiji na niskom nivou i u stalnom padu

Novine, Mediji, Srbija
U istraživanju je navedeno da novinari nisu pod direktnim pritiskom već 'unaprijed znaju šta je dozvoljeno pisati, a šta nije' (Al Jazeera)

Sloboda medija u Srbiji je na vrlo niskoj razini i u kontinuiranom je padu posljednjih godina, jedan je od zaključka u četvrtak predstavljenog istraživanja Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) u kojem se ocjenjuje i da državni dužnosnici ne razumiju ulogu novinara u društvu te da rijetko i selektivno osuđuju napade na predstavnike medija, prenosi Beta.

Istraživanje “Indikatori za nivo slobode medija i bezbednosti novinara 2018”, predstavljeno je na skupu u Beogradu kojem je prisustvovao i državni tajnik u Ministarstvu kuluture i informisanja Aleksandar Gajović, koji je kazao da je sigurnost novinara u Srbiji normativno dobro zajamčena Ustavom i medijskim zakonima te da njegovo Ministarstvo osuđuje svaki napad na predstavnike medija.

Autorica istraživanja Marija Vukasović navela je da su od početka godine u NUNS-ovoj bazi zabilježena 93 slučaja napada i pritisaka na novinare, ali da taj broj nije konačan te da rade na još dva slučaja.

Ukazala je i da je od 2016. zabilježeno 70 slučajeva pritisaka i napada na novinare od javnih dužnosnika te da je najteža situacija na lokalu.

NUNS: Unaprijed se zna šta se smije pisati, a šta ne

U istraživanju je navedeno da novinari dugo rade u teškim uvjetima i da su pod stalnim pritiscima koji više nisu izravni, već da “novinari unaprijed znaju šta je dozvoljeno pisati, a šta nije”.

Aleksandar Gajović je više puta ponovio da je “prošlo vreme kada se razgovaralo pesnicama” i da se protivi svakoj vrsti uporabe sile.

On nije odgovorio konkretno na pitanje mogu li novinari očekivati više od verbalnih osuda prijetnji i napada, a upitan hoće li država pomoći novinaru Milanu Jovanoviću kojem je nedavno zapaljena kuća u Vrčinu, odgovorio je da se u Ministarstvu nije razmišljalo u tom pravcu.

“Nismo razmišljali u tom pravcu, ali to je dobra sugestija, videćemo šta ćemo”, kazao je Gajović.

Prema njegovim rečima, takvi napadi na novinare dokaz su i da su medijski zakoni trebaju biti strožiji te da se može razmišljati o njihovim izmjenama.

Gajović: Treba biti strpljiv

Ocijenio je i da se svi zajedno trebaju boriti za veću sigurnost novinara te dodao da je osnovan Vladin Koordinacijski tim i Komisija za rješavanje ubojstva novinara i da “treba biti strpljiv i da će rezultati doći s verom u istinu”.

Komentarajući podatak da je zabilleženo 70 slučajeva pritisaka i napada na novinare od javnih dužnosnika, Gajović je kazao da je jednom prilikom od šefice pregovaračkog tima s EU-om Tanje Miščević čuo da je zabilježeno 300 napada na novinare, a da je samo sedam ili osam procesuirano.

“I mene je šokirala ta nesrazmera, ali ni policija ni tužilaštvo nisu našli osnov – biće kriminala i odbacili su takve prijave. Treba razmišljati i o tome”, kazao je Gajović.

Šef Misije OSCE-a u Srbiji Andrea Orizio kazao je da je slučaj paljenja kuće novinara Jovanovića znak za uzbunu i da je to primjer na kojem se može promatrati put koji će Srbija izabrati.

On je naveo da novinari u Srbiji “stalno plaćaju visoku cijenu”, da nisu riješena ubojstva novinara još iz 90-ih godina, a da zločini protiv predstavnika medija “ne smiju ostati nekažnjeni”.

“Političari i svi drugi subjekti ne smiju zastrašivati novinare i moraju u svakom trenutku osuđivati nasilje, to je vrlo važno za jedan otvoreni dijalog”, rekao je Orizio.

Orizio: Učiniti proces nepovratnim

Pohvalio je što se radi na izradi nove medijske strategije i naglasio da je vrlo važno da u proces njezine izrade budu uključena sve relevatne novinarske udruge jer, prema njegovim riječima, stragegija “nije totem, već alat” za bolje medijsko okruženje.

“Čini se da vlast djeluje hitrije, postoji napredak, ali ima još dosta posla. Moramo ovaj proces učiniti nepovratnim i doći do konkretnih rezultata”, rekao je Orizio.

Zamenik predsjednika NUNS-a Željko Bodrožić kazao je kako je niska sloboda medija posljedica utjecaja vlasti na medije i uređivačku politiku, zbog čega je neophodno unaprijediti suradnju s institucijama vlasti.

Dodao je i da projektno sufinaciranje medija treba unaprijediti kako bi ono bilo jasno, odgovorno i transparentno, kao i da su neophodne izmjene Zakona o elektronskim medijima kako bi se povećala odgovornost Regulatornog tijela za elekotronske medije (REM) i omogućio veći utjecaj civilnog društva u njegovom radu.

Cjelokupno istraživanje NUNS-a bit će objavljeno na srpskom i engleskom jeziku na internetskoj stranici safejournalists.net.

Izvor: Agencije