Novinari u regiji pozivaju na „Pet minuta gromoglasne tišine“

Broj zemalja u kojima novinari mogu sigurno raditi i dalje opada (Al Jazeera)

Širom sveta obeležava se Dan slobode medija uz ukazivanje na sve veći pritisak i sve teži položaj medijskih radnika.

Najmanje 95 novinara poginulo je na dužnosti u toku 2018. godine, saopštila je Međunarodna federacija novinara (IFJ).

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) i Granski sindikat kulture, umetnosti i medija “Nezavisnost” pozvali su novinare da u petak, 3. maja, od 11.55 do 12.00 u okviru akcije “Pet minuta gromoglasne tišine” isključe ton, zamrače ekrane i ćutke se zajedno suprotstave daljem unižavanju profesije i upozore najširu javnost na katastrofalan položaj novinarske profesije, medija i medijskih radnika u Srbiji.

Srbija pala za 14. mjesta 

Udruženje novinara Srbije je medije pozvalo da tokom te akcije emituju njihov proglas u kome se, između ostalog, od Vlade Srbije zahteva da uspostavi dijalog sa novinarima i medijima, uvažavajući standarde novinarske profesije i potrebe građana za pravovremenim, istinitim, nepristrasnim i potpunim informisanjem.

Reporteri bez granica su u aprilu ove godine u izveštaju za 2019. godinu upozorili da je Srbija tokom pet godina otkako zemljom upravlja predsednik Aleksandar Vučić, prvo kao premijer, a zatim predsednik, postala mesto gde novinarstvo nije ni bezbedno niti podržano od vlasti.

Prema indeksu Reportera bez granica za 2019, Srbija je u odnosu na prethodnu godinu u slobodi medija pala 14 mesta i nalazi se na 90. mestu od 180 zemalja.

“Broj napada na novinare i medije je u porastu, uključujući i pretnje smrću, a zapaljiva retorika na čijoj su meti novinari sve više dolazi od vladinih zvaničnika”, navodi se u izveštaju.

Na akciju „Pet minuta gromoglasne tišine“ svoje članove i druge novinare poziva i Sindikat novinara Hrvatske (SNH), podsećajući da je na listi Reportera bez granica Hrvatska prema indeksu razvijenosti slobode medija, Hrvatska ove godine na 64. mestu, te da je svrstana u grupu problematicnih zemalja.

Nema slobode medija bez slobodnih novinara, a hrvatski su novinari “zarobljeni” na više načina, navodi se u saopštenju SNH.

Učestale tužbe protiv novinara u Hrvatskoj

Tužbe za klevetu, učestale u zadnje vrijeme, zbog kojih pravosuđe proglašava krivima i one koji su pisali i govorili istinu, vodi ka autocenzuri, koja sve više dominira među hrvatskim novinarima, upozorava SNH, dodajući da Vlada Hrvatske, iako upozorena na ovu pojavu, ništa ne čini da promeni stanje.

„Nema depolitizacije javnog servisa i Vijeća za elektroničke medije, statuti medija su mrtvo slovo na papiru, napadači na novinare tek se simbolično kažnjavaju, najčešće uvjetnim kaznama, nema javnih potpora za kvalitetno novinarstvo…“, konstatuje SNH.

Sindikat novinara Hrvatske navodi da su novinari u toj zemlji i u radno-pravnom smislu  obespravljeni na više načina. „U privatnim medijskim kućama otkazani su kolektivni ugovori ili nisu potpisani novi, a bahati poslodavci odbijaju čak o tome i pregovarati. Novinarima je otet minuli rad, a naknade za prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom i blagdanom su simbolične, tek toliko da se udovolji obvezi iz Zakona o radu. U mnogim medijima zabranjuje se ili otežava sindikalni rad, a sindikalne se povjerenike progoni i diskriminira tako da ne mogu napredovati ili im se daju najniže plaće“, tvrdi SNH.

Neisplaćene zarade problem novinara u Crnoj Gori

Na slične probleme ukazuje i  Sindikat medija Crne Gore, koji takođe organizuje akciju „Pet minuta gromoglasne tišine“, napominjući da u toj zemlji samo jedan medij ima kolektivni ugovor, što, kako navode, jasno govori o spremnosti menadžera i vlasnika da menjaju uslove u kojima rade ljudi koje su zaposlili.

Sindikat ukazuje i da je neisplaćivanje zarada problem koji je neophodno istaći u svakoj priči o crnogorskim medijima i upozorava na otežano sindikalno organizovanje, podsećajući i da, kada je reč o pravu na štrajk u medijima, već četiri godine nije usvojen Akt o minimumu procesa rada u uslovima štrajka, zbog protivljenja Unije poslodavaca Crne Gore.  

Ukazuje se na nerešene slučajeve napada na novinare, na zastarelu opremu kao ograničavajući faktor u radu novinara, ali i traži promena Zakona o medijima.

Crna Gora je na 104. mestu liste Reportera bez granica.

Sloboda medija u BiH u padu

Bosna i Hercegovina je na 60. mestu te liste, ali Faruk Zupčević, predsednik Društva novinara BiH, podsetio je da je, prema  podacima Misije OSCE-a u BiH, sloboda medija u toj zemlji tokom poslednje decenije u stalnom padu.

On je, govoreći nedavno o uslovima u kojima rade mediji u BiH, naglasio kako su oni izuzetno teški, jer su novinari slabo plaćeni (plate se kreću između 250 i 500 evra), mnogi novinari i nisu osigurani, mnogi rade po ugovoru o delu, a i bezbednost u radu im je ugrožena.

Severna Makedonija je na listi Reportera bez granica zauzela 95. mesto, Kosovo je na 75., dok je Slovenija najbolje plasirana kada je reč o regionu i zauzima 30. mesto.

Svetski indeks slobode medija Reportera bez granica za 2019. godinu pokazuje kako je mržnja prema novinarima eskalirala u nasilje, doprinoseći povećanju straha.

Broj zemalja u kojima novinari mogu bezbedno da rade i dalje opada, dok autoritarni režimi nastavljaju da poštravaju zakone koji se odnose na medije.

Slučaj Khashoggi

Norveška je treću godinu zaredom na prvom mestu po Indeksu, dok je Finska zauzela drugo mesto. Holandija, na primer, je na četvrtom mestu, ali i u tom zemlji su dvojica novinara koja su istraživala organizovani kriminal živeli pod stalnom policijskom zaštitom.

Najveći broj poginulih novinara zabeležen je 2006. godine, kada ih je 155 stradalo.

U toku 2018. godine pažnju svetske javnost privuklo je ubistvo saudijskog novinara i kolumniste “Washington posta” Jamala Khashoggija.

On je ubijen 2. oktobra 2018. godine u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu, što je izazvalo diplomatsku krizu u odnosima Ankare i Rijada.

Prošlog meseca ubijena je novinarka Lyra McKee, dok je izveštavala sa protesta u Severnoj Irskoj.

Paravojna formacija u toj zemlji preuzela je odgovornost za njenu smrt.

Generalna skupština UN je 1993. godine proglasila 3. maj za Svetski dan slobode medija.

Izvor:  Agencije