Novi sukobi iračke vojske i pešmergi

U blizini iračko-sirijske granice došlo je do novih sukoba iračke vojske i kurdskih pešmergi.

Regionalne kurdske vlasti tvrde da su zaustavile napredovanje iračke vojske, koja uz podršku šiitskih milicija pokušava napredovati prema granici s Turskom.

Kroz to područje prolazi i jedan od naftovoda kojim irački Kurdi izvoze naftu. Predaja međudržavnih graničnih prijelaza jedan je od preduvjeta koje je Bagdad postavio pred vlasti u Erbilu za pokretanje razgovora o mirnom okončanju krize.

Al Jazeerina reporterka Stefanie Dekker javlja da je došlo do sukoba na području Mahmudije, 40-ak kilometara južno od graničnog prijelaza Feis Habuur.

“Ovo je značajno područje. U njemu se nalaze dva granična prijelaza. Drugi je Rebia, koji je sporan. To su dvije tačke na granici Iraka i Sirije. Dalje prema sjeveru nalazi se spomenuti Feis Habuur. Riječ je o granici tri države – Turske, Iraka i Sirije. Također, naftovodi – jedan iz Iraka, drugi iz kurdske regije, napravljen proteklih godina – prolaze kroz to područje”, izvijestila je Dekker.

Povratak na ‘plavu liniju’

Američki državni sekretar Rex Tillerson pozvao je dvije strane na dijalog.

“Sad kad je borba protiv ISIL-a praktično gotova kad je riječ o toj teritoriji, pitanje je ko šta kontroliše. Ono što Kurdi žele, a zanimljivo je da je i Tillerson to rekao prije dva dana, jest povratak na stanje prije 2014. i ofanzive protiv ISIL-a, jer su Kurdi tokom te borbe osvojili veliki dio teritorije. Ali ono što, čini se, žele Iračani jest povratak na tzv. “plavu liniju”, koju je 1991. ustanovio UN kako bi zaštitio Kurde od Saddama Husseina. Riječ je o znatno drugačijoj podjeli teritorije. Morat ćemo sačekati i vidjeti kako će ovo završiti. Naravno, granični prijelazi i naftovodi od ogromnog su značaja i mislim da će ovo biti zanimljivo posmatrati”, izvijestila je Dekker.

Kirkuk su osvojile snage Vlade Iraka u ponedjeljak, kad su zauzele i sjedište Vlade te autonomne pokrajine i istakle iračku zastavu, što je dosad najsnažniji odgovor Bagdada na referendum kojim su se 25. septembra irački Kurdi izjasnili za nezavisnost.

Bagdad se protivi potpunoj nezavisnosti Kurda, koji su autonomiju stekli nakon 2003, kad je pala vlada iračkog predsjednika Saddama Husseina.

Kurdi čine trećinu stanovnika Kirkuka, jednog od etnički i vjerski najšarolikijih gradova u Iraku, i smatraju ga svojim glavnim gradom te tvrde da je bio očišćen od Kurda i svjesno naseljavan Arapima u vrijeme Saddama Husseina, koji je tako stavio pod kontrolu izvore nafte.

Rezultate kurdskog referenduma ne priznaju ni Sjedinjene Američke Države ni druge sile u regiji, koje strahuju da bi referendum mogao potaći sukobe u regiji.

Izvor: Al Jazeera