Oglasi

Novi režim izvoza iz BiH u Tursku: Ima li razloga za strah?

Turska je određene robe uvozila iz BiH, iako joj realno te robe i ne trebaju, ističe profesor Sanel Halilbegović.
Zoran Pavlović kaže da se zasigurno može očekivati povećanje robne razmjene, kako po osnovu uvoza tako i po osnovu izvozaAl Jazeera

Ne bih rekao da ima razloga za strah, ali za nestrpljenje ima sigurno, kaže za Al Jazeeru Sanel Halilbegović, profesor na Burch Univerzitetu u Sarajevu, na pitanje kakav bi mogao biti epilog novog režima izvoza Bosne i Hercegovine u Tursku koji je prolongiran do 1. jula i šta bi on mogao značiti za bh. privrednike koji izvoze u tu zemlju.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović postigao je dogovor sa ministrom ekonomije Turske Nihatom Zeybekcijem da se odluka Vlade Turske, o novom režimu izvoza brašna, ulja i šećera i mesa, prolongira do 1. jula 2018., te da se ostavi prelazni rok od 45 dana kako bi se na najbolji način usaglasile buduće procedure u trgovini, dogovorila najbolja rješenja za bh. privrednike i spriječile moguće štete.

Šarović je sa delegacijom ministarstva ekonomije Turske parafirao Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i Turske, i koji će, kako je navedeno, nakon što bude i zvanično potpisan doprinijeti daljem usponu ukupne trgovinske razmjene između dvije zemlje.

Izvoz premašio uvoz

Sve se to događa u vrijeme kada je izvoz iz BiH u Tursku premašio uvoz.

"Prije svega se moramo prisjetiti da je Turska (prema BDP-u) čak 50 puta veća ekonomija nego BiH, no bez obzira kako bila moćna, turska ekonomija pati od velikog uvozno-izvoznog disbalansa (od nekih 31 posto). Zadatak ekonomskih stručnjaka i ministarstava svake države je da uvozno-izvozni balans dovede u kakav takav, ujedno i veoma delikatan red, pa tako i Turska svakako prati kako izgleda njen trgovinski deficit/suficit prema BiH“, ističe Halilbegović.

Prije nekih godinu dana, nastavlja, “imali smo odlične vijesti da je izvoz brašna/žitarica u Tursku, povećan za čak 16 puta, što translatorno daje vjetar u leđa poljoprivrednicima i prerađivačima žitarica u BiH“. 

“Međutim, cilj trgovinske politike nije da ima ovakve "abnormalne" skokove, pa tako i padove u razmjeni, već je cilj imati stabilan i relativno lako prognostičan odnos sa državama partnerima, pa tako i Turskom“.

Nakon 1. jula, kaže Halilbegović, “možemo očekivati nastavak saradnje prema trenutnim sporazumima, a također možemo očekivati i drastične promjene u istom“.  

“Nadati se da će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa uspjeti da isposluje najpovoljniji sporazum za cijeli lanac onih koji su povezani sa izvozom u Tursku. Ne bih baš rekao da ima razloga za strah, ali za nestrpljenje ima sigurno. Turska, pa tako i svaka druga država, želi da zaštiti svoju domaću proizvodnju pa shodno tome svakako želi da izbalansira njen već poprilično disbalansiran trgovinski promet kako je to već pomenuto gore. Na žalost, u ovakvim sferama biznisa gdje se radi o egzistenciji domaće proizvodnje, gdje se barata sa enormnim količinama novca, nema prijatelja i nema pardona“.

BiH ne treba 'prvu pomoć'

Prema Halilbegovićevim saznanjima, “Turska je određene robe uvozila iz BiH, iako joj realno te robe i ne trebaju, čisto da bi pokušala da pomogne razvoju države“.

 “Suština je u tome da BiH ne treba "prvu pomoć" jer takvi potezi su poput stavljanja flastera na otvorenu ranu, tj. ne rješavaju osnovicu problema. BiH treba Tursku koja će zajedno sa Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa napraviti kompromisan, dugotrajan i, što je najbitnije, stabilan pran trgovinske razmjene. Tek tada, domaći privrednik može da "računa", planira i širi svoje kapacitete kako bi zadovoljio potražnju. Svako drugo rješenje donosi nestabilnost u svakom pogledu, svim protagonistima sistema“, navodi on.

Halilbegović ističe da je Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i Turske detaljan dokument na preko 100 stranica, a da podrazumijeva određene izvozne kvote precizirane za svaku vrstu robe.  

“Ono što je najbitnije je to da predviđene kvote budu bescarinskog karaktera te samim time stavljaju bh. privrednike u povoljniji to jest konkurentniji položaj.  Ovakav sporazum također reguliše i precizira obuhvat proizvoda, zatim reguliše tzv. polazne carine prema kojima će BiH biti tretirana prema statusu najpovlaštenije nacije, te na kraju promovira ukidanje određenih tehničkih prepreka u trgovini, a sve u cilju širenja međusobne trgovine, osiguranja pravičnih uslova za konkurenciju između strana te pridonošenja harmoničnom razvoju odnosa između dvije države“, kaže.

CEFTA aranžman

Ekonomski analitičar iz Banja Luke Zoran Pavlović da, “ako je nastavak aranžmana između dvije zemlje pokazao da imamo osnova za povećanje razmene i da u tom smislu treba ići ka slobodnom prometu roba između BiH i Turske bez carinskih opterećenja, onda to praktično znači da BiH ulazi u aranžman vrlo sličan CEFTA (Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) aranžmanu, gde također ne postoje carine u međusobnoj trgovini“.

“Mi smo započeli saradnju sa Turskom i ta zemlja je pokazala interes da pomogne poljoprivredi Bosne i Hercegovine, računajući da je to nešto što je razvijen sektor. Turska je onda dozvolila da se bez carina uvoze proizvodi koji su od pšenice, pri čemu je bilo dozvoljeno da ta pšenica može biti iz Srbije, jer u BiH nema dovoljno količine te vrste i tog kvaliteta. Onda se desio aranžman izvoza mesa koji je isto tako bio bezcarinski definisan i to je stvorilo bolju poziciju za meso iz BiH nego što su imali drugi. Turska ima 70-80 miliona stanovnika i veliko tržište koje može da apsorbuje robu iz BiH i to bi dalo dodatnu mogućnost izvoza ono malo robe što BiH proizvodi. S druge strane postoje i neki tradicionalni proizvodi koji se kupuju iz Turske. Oni su u domenu prehrambenih proizvoda“, navodi Pavlović.

Kaže da se zasigurno može očekivati povećanje robne razmjene, kako po osnovu uvoza tako i po osnovu izvoza.

“Sada je samo pitanje da li ti uslovi slobodne trgovine podrazumevaju samocarinsko evidentiranje, kao što je slučaj u domenu CEFTA-e. Ako je to slučaj, onda je sigurno da će to za domaće proizvođače predstavljati jedno veliko tržište. Naravno, ta trgovina ne može uvek biti jednosmerna, u smislu da se samo izvozi. Onda će se morati raditi na tome da vidimo šta Turska može da ponudi, a da nam treba“.

Turska privredna komora, zaključuje Pavlović, zajedno sa bosanskohercegovačkom, se mora potruditi da predstavi sve proizvode koje ona može ponuditi, a koji mogu biti interesantni za BiH.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.