Oglasi

Novi pristup SAD-a Zapadnom Balkanu – ekonomijom protiv nacionalizma

Slučajno ili ne, SAD novi model pokušava oživjeti na 30. godišnjicu pada Berlinskog zida, kada su socijalne razlike nagnale građane Berlina da odbace podjele.
Palmer: Podrška za građanske, a ne nacionalne strankeSrđan Ilić / PIXSELL

Specijalni predstavnik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Matthew Palmer pohvalio je krajem oktobra u američkom Senatu rad Vlade Kantona Sarajevo, što je ocijenjeno kao poprilično neobično da tako visokorangirani američki dužnosnik komentariše lokalne vlasti jedne zemlje, ali se istovremeno može tumačiti i kao novi američki pristup rješavanju problema na Zapadnom Balkanu – ekonomijom protiv nacionalizma.

Palmer je pred članovima Senata pohvalio novu generaciju političkih lidera na kantonalnom nivou u Sarajevu i poručio da je to primjer vlasti na koji bi se svi u BiH trebali ugledati, dok je kritike uputio na državne vlasti u zemlji, koje ne uspijevaju formirati vladu ni godinu dana nakon okončanja izbora.

„Građanske, a ne nacionalne stranke koje vode Vladu Kantona Sarajevo, to je nešto vrijedno pažnje, podrške, energije i investiranja od strane međunarodne zajednice“, rekao je Palmer krajem oktobra tokom saslušanja pred podkomitetom za Evropu i regionalno-sigurnosnu saradnju Komiteta za vanjske poslove američkog Senata.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Slične poruke Palmer, kao i američki ambasador u BiH Erick Nelson, poslali su i nakon zajedničkog sastanka američke delegacije u Sarajevu u junu ove godine.

“Impresionirani smo posvećenošću Vlade Kantona Sarajevo da napravi bolju destinaciju za biznise. Ovaj kanton ima potencijal da predvodi BiH u poboljšanju privredne klime".

Isti lijek za Srbiju i Kosovu

Ekonomijom protiv nacionalizma američki predstavnici pokušavaju djelovati i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, poput Srbije i Kosova. Palmer je u intervju za Radio Slobodna Evropa govorio o stranim investicijama kao modelu do konačnog sporazuma između Srbije i Kosova.

“Sa našeg gledišta, i mislim da je ambasador [Richard] Grenell bio veoma jasan po tom pitanju, smatramo da postoje američka i evropska preduzeća koja bi bila spremna da investiraju na Kosovu i u Srbiji, a koja oklijevaju da to urade zbog nedostatka sigurnosti. Politička klima je takva da onemogućuje međunarodne investicije u obje države. Dakle, ideja je – možemo li da nađemo preduzeća koja su spremna da, pod pravim okolnostima i uz napredak ka postizanju konačnog sporazuma, ulože novac i uspostave direktne strane investicije ovdje na Kosovu i u Srbiji, stvarajući nova radna mjesta, ekonomske mogućnosti, doprinoseći ekonomskom razvoju, a na osnovu napretka u međusobnim odnosima Srbije i Kosova ”, rekao je Palmer.

Bosna i Hercegovina nakon okončanja rata devedesetih i dalje je opterećena međuetničkim tenzijama koje generiraju etno-nacionalne političke partije koje su na vlasti u zemlji uz tek povremene prekide u posljednje skoro tri decenije, dok je kriza u BiH dodatno produbljena nakon što Srbija odbija priznati nezavisnost Kosova, koje je samostalnost proglasilo 2008. godine. Srpski nacionalisti iz Srbije i Bosne i Hercegovine pokušavaju povući paralelu između BiH i Kosova, zagovarajući otcjepljenje bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i njegovo pripajanje Srbiji. Sve to izaziva strah da bi Bosna i Hercegovina mogla ponovo skliznuti u sukobe. Evropska unija, a u posljednje vrijeme dosta intenzivnije i SAD, pokušavaju iznaći model za pomiranje u BiH.

Biznis ruši autoritarne režime

Populizam na Zapadnom Balkanu, kao i cijeloj Evropi, dodatno je u porastu od finansijske krize 2008. godine, ali je također primjetno da je stabilizacija ekonomske situacije u zadnjim godinama uzdrmala neke autoritarne režime, poput onog u Mađarskoj ili Češkoj.

 „Važan je ponovni fokus SAD-a na regiju. To može biti od velike pomoći da se postave reformski prioriteti. Ipak, mi moramo sami držati svoje institucije odgovornim. Mi moramo od naših institucija tražiti rezultate, mi moramo nagraditi i kazniti rad i nerad. Mi moramo aktivno raditi sa institucijama i pomoći im u donošenju dobrih politika. Ali za to trebamo otvorenije institucije. A BiH institucije su prema regionalnom ActionSEE istraživanju najzatvorenije u regiji“, kaže za Al Jazeeru Adis Muhović, izvrši direktor Centra za politike i upravljanje (CPU) iz Sarajeva.

Novi američki pristup bi u jednoj stabilnoj situaciji možda i dao rezultate, ali u ovakvoj kakva je u Bosni i Hercegovini, mislim da je pomalo naivan, ocjenjuje profesor Zlatko Hadžidedić, stručnjak za međunarodne odnose.

„Prije svega radi se o podršci političkim partijama koje su i ranije imale podršku SAD-a, i koje su slijedile određene ideje koje su stizale iz Washingtona. Ali, da bi ta ideja bila realizirana uspješno, potrebno je da imate stranke koje te ideje mogu projektovati na teritoriji cijele države. Za sada takvih stranaka nema“.

Bosna i Hercegovina, kaže Hadžidedić za Al Jazeeru, podijeljena je na tri etničke teritorije, koje kontroliraju tri etniče stranke, ili tri lidera, pa je praktično nemoguće napraviti pomak dok se ne pojavi politička partija koja može da projektuje svoj utjecaj na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, sa idejama koje mogu okupiti različite ljude u Bosni i Hercegovini.

Simbolika Berlinskog zida

„Mi sada živimo u lažnoj realnosti koja nam je servirana, a to je da je jedini način mobilizacije ljudi onaj na etničkom, ili religijskom principu. To nije tačno. Nismo mi drugačiji od svih drugih ljudi na svijetu - ljudi se ujedinjuju i na drugim osnovama, pa im sasvim dobro ide. Zbog toga, dok se set ideja koje su na sceni od 1990-ih ne zamijeni drugim setom ideja, ne vidim da je ovdje mogući učiniti bilo šta“, kaže Hadžidedić. On ocjenjuje da je jedini mogući set ideja koji može zamijeniti etnički set ideja u BiH - princip građanskog organiziranja države, koji podrazumijeva da se građani okupe oko zajedničkih interesa i ciljeva, i da umjesto etničkih koji ih razdvajaju, pronađu zajedničke interese.

Novi pristup Zapadnom Balkanu, slučajno ili ne, SAD pokušava oživjeti na 30. godišnjicu pada Berlinskog zida, kada su socijalne razlike nagnale građane njemačke prijestolnice da odbace podjele i sruše granicu koja je grad dijelio na dva dijela.

„Na Zapadnom Balkanu nismo napravili tranziciju na vrijeme, sada smo u raskoraku i to se odražava na našu ekonomiju. Također, da bi se povukla paralela sa tadašnjim događajima, nama nedostaje iskrene volje političkih pobjednika da reformišu i otvore društvo, koja je tada u Istočnoj Evropi bila veoma visoka. Nama su neophodne reforme i mjere koje će omogućiti rast privatnog sektora i povećanje efikasnosti državnih preduzeća, ali veći dio odluka o njima se donosi na nivoima vlasti koji su trenutno u političkoj blokadi. Uz izmijenjene odnose, snagu i fokus velikih sila na Balkan, može se reći da su izazovi pred nama dosta veći. No, čak i ekonomski i rast blagostanja ne garantuju smanjenje političkog populizma. Za to će nam trebati puno rada u polju obrazovanja i na unapređenju građanskih sloboda i participacije u donošenju odluka“, smatra Adis Muhović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.