Oglasi

Novi 'liskaluci' i krajiške lingvističke doskočice

Projekat EroGag je odavno prevazišao državne granice i proširio se iz virtualnog svijeta u realnost u obliku knjige i majica.
Ako ti se sviđa, možeš kupiti majicu, izgledati malo drugačije od ostalih, poručuju iz eroGAG-aUstupljeno Al Jazeeri

Posljedice četvrte industrijske revolucije, odnosno IT doba, prema mnogim istraživanjima i mišljenjima, vrlo negativno se odražavaju na kulturu, u prvom redu na knjigu, čitanje, jezik... Iz percepcije pisane riječi, svako vrijeme ima svoje dominantne forme, a zbog dominacije društvenih mreža u komunikaciji današnjeg doba, satira se pokazala kao najefikasnija u vritualnom svijetu.

Kao što svaka pojava ima lice i naličje, tako i društvene mreže mogu biti jako dobri alati za afirmaciju čitanja, knjiga, jezičke tradicije... U ovom tekstu predstavljamo dva projekta koja dolaze iz dvije karakteristične bosanskohercegovačke regije - Hercegovine i Krajine, koji uspješno afirmiraju jezičku posebnost dotičnih podneblja.

Projekat EroGag je odavno prevazišao državne granice i proširio se iz virtualnog svijeta u realnost u obliku knjige i majica. Projekat, koji je nastao iz ljubavi prema tradiciji, hobi nekoliko prijatelja, postao je samoodrživ. Mala zbirka hercegovačkih žargona, ili eroGAG rječnik, predstavlja skup najpopularnijih izraza našeg podneblja, definiranih od eroGAG tima, u knjizi na 160 stranica.

Mostarski 'liskaluk' nove generacije

Zbirka je promovirana 2016. godine u Mostaru, pred oko 800 ljudi, te u Zagrebu, pred više od 1.200 posjetilaca. Na tim promocijama rečeno je da se radi o ideji da se ožive stariji izrazi ili fraze na području Hercegovine kojih se mlađe generacije ne mogu sjećati, a i nemaju priliku često ih čuti.

"Riječ je o zbirci bez autora koja nas sve povezuje. Facebook stranica eroGAG je svojevrsni fenomen, jer je uspjela okupiti veliku zajednicu, što ne uspijeva ni nekima koji ulažu silne novce za svoju promociju. Ova zbirka je svojevrsni primjer mostarskog 'liskaluka' nove generacije", kazali su promotori knjige.

Nekima koji borave izvan Bosne i Hercegovine eroGAG je svojim sadržajem pomagao da zaborave na udaljenost od kuće, podsjećajući ih na bogatstvo hercegovačkog humora.

"EroGAG smo pokrenuli prije otprilike četiri godine, broj članova našeg tima u tom periodu varirao je između četiri i pet. Štampali smo prvo izdanje Male zbirke hercegovačkog žargona i majice, što je u početku za nas predstavljalo određeni rizik. Sada, nakon svega, možemo reći da funkcioniramo samoodrživo, što je isto dosta bitna stavka ukoliko se čovjek hoće upustiti u bilo koji oblik distribucije", kažu iz EroGAG-a na početku razgovora.

I na latinici, i na ćirilici

Ono što oni rade je razumljivo i van Hercegovine, jer su mentaliteti naroda isprepleteni. Navike, osjećaji, društveni odnosi... uglavnom prevazilaze etničke, religijske i nacionalne granice.

"Iako smo mi Hercegovci i većinski sadržaj je hercegovački, smatramo da je to, zapravo, dosta slično i ostalim govorima i mentalitetima u okruženju. Iskreno, nismo se nikad ni zamarali ljudima kojima će se naš rad svidjeti ili, eventualno, ne svidjeti, pogotovo ukoliko ide u nekom etno-nacionalnom smjeru. U našem inboxu imamo prijedloga na svim jezicima koji se u regiji koriste - kako na latinici, tako i na ćirilici. Naše male rječnike smo slali po svim dijelovima Bosne i Hercegovine i regije, tako smo možda i nesvjesno povezali i spojili ljude različitih pogleda na društvo i svijet."

O novim projektima, planovima i promociji knjige u Sarajevu kažu:

"Planiramo nova izdanja, nešto stalno radimo i zamišljamo koliko nam vrijeme dopušta, o svemu će se ubrzo više znati. U Sarajevo bi svakako voljeli rado doći, ukoliko postoji dovoljan broj ljudi koje naša priča zanima ili nas žele upoznati. Otvoreni smo za sve pozive i veselimo se svakom susretu."

Također, pored knjige, pokrenuli su humanitarni projekat izrade i prodaje majica s citatima za stipendije studentima.

Narodne umotvorine Cazinske krajine

"Svakom majicom punimo Minoresov fond za stipendiranje studenata na Sveučilištu u Mostaru i Univerzitetu 'Džemal Bijedić'. Nažalost, nismo u mogućnosti stipendirati studente Logosa i Brkićeva fakulteta, jer bi 'pita bila skuplja od tepsije'. Mislimo da i ne treba naglašavati da bilo kakav oblik korupcije, nepotizma i sličnih 'normalnih' pošasti današnjice ne dolaze u obzir. Vjeruj u promjenu! Ako ti se sviđa, možeš kupiti majicu, izgledati malo drugačije od ostalih, biti autohton i usput pomoći onome ko bi naš dio svijeta mogao učiniti malo boljim nego što jest", piše na web stranici eroGAG.

Elvedin Hasanagić rođen je u Bosanskoj Krupi 1997. godine, a živi u Bosanskoj Otoci. Pred kraj srednjoškolskog obrazovanja počinje s prikupljanjem tekstova o liku i djelu reisa Džemaluddina ef. Čauševića, koje kasnije objavljuje na blogu. Tokom kratkog studiranja u Bihaću, pokreće stranicu Krajiške lingvističke doskočice, koja za veoma kratko vrijeme postaje popularna, a čiji je cilj očuvanje i objašnjavanje arhaičnih doskočica, izreka, govora i ostalih narodnih umotvorina Cazinske krajine.

Pored toga, stranicu koristi za promoviranje gradova i turističkih destinacija Krajine. Njegova Facebook stranica privukla je vrlo brzo veliki broj članova i pozitivne reakcije. U periodu kada je pokrenuo projekat nije bio upoznat s EroGAG-om, ali mu je splitska Facebook stranica Ae bila inspiracija.

Društvene mreže pružaju odlične uslove za dvosmjernu komunikaciju, što je preduslov za ovakve projekte. O svojim planovima kaže da ima namjeru sakupiti materijal u knjigu, ali za to treba puno vremena i truda.

Satira je estetski izraz

"Počeo sam s prikupljanjem i objašnjavanjem izraza i doskočica. Teško je, ali nadam se da će jednog dana biti završeno i to. Ideja je da se skupi na jednom mjestu govor i običaji Cazinske krajine, da ih sačuvamo od zaborava, što iziskuje jako puno vremena i truda. Ako bude nafake, bit će i knjige", kaže Hasanagić.

Ovakav posao je nužno raditi u koordinaciji sa stručnim osobama. Podršku ovom mladom Krajišniku daju Amir Sijamhodžić, autor knjige Krajiške izreke i poslovice, profesorica na Odsjeku za bosanski jezik na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću Almira Džanić i drugi.

Navedene Facebook stranice su često mjesto gdje se društvena zbilja analizira, promišlja i na nju daju vrlo kreativni komentari, kroz kombinaciju satire i specifičnog jezičkog izražaja. Adi Maslo, doktor iz oblasti lingvistike, docent na Odsjeku za engleski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka pri Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru, kaže da je satira uvijek aktuelna, jer proizlazi iz čovjekove potrebe da reagira na društvene okolnosti na sebi svojstven način.

"Satira je estetski izraz koji se odnosi na određeni aspekt historijske stvarnosti. Nešto konkretnije, satira predstavlja subjektivan osvrt na bilo koju vrstu društvene pojave. Fenomen satire još od Rimljanina Juvenala nalazi svoje mjesto u svjetskoj književnosti, u svakoj kulturi. Sve što čini jedno društvo može postati metom satire, ona je uvijek aktuelna, jer proizlazi iz čovjekove potrebe da reagira na društvene okolnosti na sebi svojstven način. Verbalni napad u vidu satire, međutim, nije bez kriterija, naprotiv, satira djeluje kao korektivni mehanizam u društvu, kao podsjetnik na vrijednosti koje čine to društvo. Drugim riječima, svako ko postane metom satiriziranja zapravo se 'ogriješio' o implicirane društvene norme, stoga satira kreira osjećaj zajedništva, pripadnosti jednom društvu", kaže Maslo.

Afirmiranje zajedničkih vrijednosti

Sadržaji koji su u formi satire počinju verbalnim izrazom govornika, ali se nadopunjava, odnosno dovršava u glavi njegovog sagovornika. To se jako dobro vidi na komentarima ispod statusa i slika na pomenutim Facebook stranicama.

"Sastavni dio satire svakako je humor, njen ključni dio, zapravo. Humoristični element satiru čini živom, dinamičnom materijom, u koju je utkana pronicljivost određenog društva. Razlog iz kojeg su interne šale jednog društva nerazumljive nekome ko nije njegov pripadnik jeste taj što one kao uporište imaju kolektivne vrijednosti o tome na račun koga/čega se inače šali."

"Kao i s formom vica, satira počinje verbalnim izrazom govornika, ali se nadopunjava, odnosno dovršava, u glavi njegovog sagovornika. Nerijetko je u određenim društvenim zajednicama vlastita visprenost, zapravo, 'uperena' protiv samih njenih članova. To predstavlja način priznavanja vlastitih manjkavosti, ali se putem satire koja je uperena prema sebi i svom društvu, zapravo, afirmiraju zajedničke vrijednosti i takva satira funkcionira kao svojevrstan brend te društvene zajednice", zaključuje Maslo.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.