Oglasi

Novi izazovi fondova Evropske unije

Hrvatskoj je odobreno sufinansiranje projekata infrastrukture, no prioriteti Evropske unije su investicije koje donose radna mjesta.
Ulaganja javnog sektora se usmjeravaju u 'pametne projekte' i ljudski kapital, ne u fizičku infrastrukturuHrvoje Jelavić/Pixsell - Arhiva

Piše: Tomislav Šoštarić

Jedanaest projekata za koje je Brisel odobrio sufinanciranje u iznosu od 306,9 milijuna eura, od ukupno potrebnih 456 milijuna, u sklopu novog instrumenta za povezivanje Europe (CEF) još je jedan pokazatelj da je posljednjih mjeseci u Hrvatskoj došlo do poboljšanja stava u korištenju fondova EU-a, smatraju stručnjaci. 

Jedan od projekata je i gradnja mosta Svilaj preko Save,

Ipak, stručnjaci upozoravaju da problema s povlačenjem novca i izradom projekata još ima, a s ekonomske strane bitno je uzeti u obzir da se radi o dugoročno isplativim projektima koji se odnose na infrastrukturu. Hrvatskoj su potrebne brzo isplative investicije kako bi gospodarski oporavak brzo uzeo maha i pokazao rezultat na 'kratke staze' - toga, kažu, i EU pri dodjeli sredstava određuje nove prioritete umjesto infrastrukture. 

Financiranje Pelješkog mosta iz drugog programa

CEF je instrument za razdoblje od 2014. do 2020. godine namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete EU u području prometa, energetike i digitalne tehnologije, s ciljem pomaganja razvoju, poboljšanju infrastrukture, smanjenju razlika između država i stvaranju novih radnih mjesta.

Pelješki most, iako također infrastrukturni projekt, nije u okviru CEF-a jer ne povezuje dvije države, već teritorij unutar jedne države te je njegovo financiranje planirano iz Operativnog programa Kokurentnost i kohezija. 

Obuka kadrova i jednostavnija procedura

Situacija s hrvatskim korištenjem fondova EU-a sada je bolja, ali mogla je biti još bolja. Trebalo je, kaže Vela, odustati od sredstava iz ESI fondova za drugu polovicu 2013. godine i započeti s pripremom i korištenjem sredstava za financijsku perpsektivu 2014. do 2020. Time bi se, kaže, izbjegla dvostruka priprema strateških dokumenata i sustava te omogućilo oslobađanje stručnog kadra iz tijela javne vlasti za rad na pripremi velikih infrastrukturnih i drugih projekata.

"Sada je potrebno razmišljati o sredstvima iz ove perspektive, što prije obučiti dodatne kadrove u tijelima državne uprave, dodatno pojednostaviti procedure i školovati kadar, kako u sustavu tako i kod korisnika, za provedbu projekata".

Javne investicije u Hrvatskoj, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny, u poteklih su 15-tak godina bili uglavnom fokusirani na prometnu i komunalnu infrastrukturu, obnovu bolnica i škola te izgradnju sportskih dovorana.

Ti su projekti, naglašava, uglavnom financirani na teret javnog duga i nisu imali odgovarajuće ili očekivane multiplikacijske učinke na ekonomski razvoj i radna mjesta.

Nova prioritetna područja EU-a

A inzistiranje na nastavku javnih ulaganja u infrastrukturu iz izvora EU-a znali zapravo nastavak dosadašnje politike.

No, kako navodi, kreatori ekonomskih politika u Hrvatskoj danas se nalaze pred izazovom redefiniranja fiskalnih politika i fiskalnih intervencija - one se povećavaju s kapacitetima strukturnih fondova, a Hrvatskoj je do 2020. je na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz središnjeg proračuna EU-a.

"Danas je presudno fiskalne intervencije i EU fondove usmjeravati na one projekte javnog i privatnog sektora koji će stvarati nova radna mjesta, što s infrastrukturnim projektima nije bio slučaj", ističe Novotny.

Naime, EU je u okviru strategije EU 2020. definirala prioritetna područja u modelu tzv. pametne specijalizacije i uz primjenu tzv. Tripple Helix modela kojim se povezuju javne i privatne investicije s akademskom zajednicom i primijenjenim istraživanjima.

"Drugim riječima, ulaganja javnog sektora se usmjeravaju u 'pametne projekte', projekte 'zelene' i kreativne ekonomije i ulaganja u ljudski kapital, a ne u fizičku infrastrukturu. Hrvatska je u okviru Strategije pametne specijalizacije svoju industrijsku politiku prilagodila strategiji EU 2020.", kaže Novotny.

U međuvremenu, Vlada je definirala 12 velikih infrastrukturnih projekata poput zračne luke, luke, željeznica, Peljškog mosta, koje će izravno dogovarati s Europskom komisijom.

Pomak u stavovima

Sve ostale će se sufinancirati iz fondova EU-a kroz tri definirana i s Europskom komisijom usuglašena operativna programa Kohezija i konkurentnost, Ruralni razvoj i Ljudski potencijali s naglaskom na projekte koji stvaraju radna mjesta.

"U tim operativnim programima je dio EU fondova alociran na manje infrastrukturne projekte, lokalne prometnice primjerice - ali više prema projektima koji stvaraju nova radna mjesta", navodi Novotny i podsjeća da su pada vlade, raspuštanja Sabora i prijevremenih izbora planirani natječaji iz tih programa zaustavljeni.

'Povlačenje' sredstava iz fondova EU-a, kako kaže vlasnica Učilišta EU Projekti Ariana Vela, složen je proces koji uključuje pripremu i provedbu projekata, a informacija o odobrenim sredstvima iz CEF-a govori o tome da je jedan broj projekata pripremljen, no sredstva još uvijek nisu iskorištena jer projekti još nisu provedeni.

Korištenje sredstava, navodi, usporavaju komplekse procedure, složeni procesi dobivanja dozvola i nedostatak kapaciteta i korisnika i sustava. No, stvari u Hrvatskoj po tom pitanju ipak idu nabolje.

Socio-ekonomski učinak Pelješkog mosta

Nedavno je u Hrvatskoj objavljen natječaj za odabir izvođača radova na gradnji Pelješkog mosta. Izvođač bi trebao biti poznat do kraja godine, a radovi bi trebali početi 2017. U Europsku komisiju poslana je dokumentacija kojom se traži sufinanciranje gradnje sredstvima iz fondova EU-a, a u Hrvatskoj se nadaju da će EU gradnju sufinancirati sa 330 milijuna eura, od 380 milijuna eura, kolika je procijenjena vrijednost radova, nadzora i otkupa zemljišta. 

Novotny kaže da se radi o političkom projektu bez gospodarskih i multiplikacijskih učinaka, a visina sredstava s kojima će u financiranju sudjelovati EU ovisiti će o 'cost benefit' analizi, koja sagledava i društvene, odnosno socio-ekonomske učinke i učinke za EU u općenito. U vezi toga, kaže, u Briselu postoje određene skepse te je moguće da će sredstva biti manja od željenih.

"Posljednjih je mjeseci napravljen pomak u stavovima tijela koja čine institucionalni okvir koja pokušavaju pomoći korisnicima da pripreme i provedu projekte, no ozbiljni projekti traže mnogo vremena za pripremu i provedbu, zbog čega će i većina sredstava biti iskorištena potkraj ove financijske perspektive", kaže Vela.

'Fondovi ne mogu spasiti ekonomiju'

Ipak, u Hrvatskoj se na fondove EU-a često gleda kao na sredstva koja zemlju mogu izvuči iz gospodarske krize što, kaže Vela, nije realno.

Iako mogu itekako mogu pridonijeti poboljšanju uvjeta i dati 'potporu' zamahu gospodarstva.

"Sredstva iz fondova EU-a ne mogu spasiti ekonomiju, ali mogu aktivirati dodatna sredstva privatnih investitora i javnosti, mogu otvoriti nova radna mjesta posredno i neposredno te na takav način doprinjeti rastu i razvoju".

No, sredstva iz fondova EU-a nisu namijenjena samo za infrastrukturne zahvate jer ona namijenjena poduzetnicima, kaže, pokrivaju širok spektar djelatnosti i tema.

Stoga gotovo da ne postoji područje u koje nije moguće ulagati, a konkretne dobrobiti za poduzetnike proizlaze iz dobivanja bespovratnih i beskamatnih sredstava za investicije u izgradnju, opremanje i jačanje ljudskih potencijala, naravno u vezi s projektima koje provode.

Zaokret u korist poduzetnika 

Istovremeno, kako navodi Novotny, često se dio malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj žali na kompliciranu proceduru, prevelik broj dokumenata koje moraju prikupiti, nužnost da sami financiraju projektnu i studijsku dokumentaciju do građevinske dozvole i činjenicu da se projekti sufinanciraju najviše do 45 posto projektne vrijednosti - ostatak moraju osigurati iz vlastitih izvora, koje često nemaju, ili bankarskih kredita teško dostupnim malim poduzetnicima.

Vela kaže da se i na tom polju stvari u posljednje vrijeme ipak počinju mijenjati nabolje.

"Poduzetnici su se dosad nosili s kompleksnim procedurama pripreme i nerazumijevanjem institucija koje su nadležne za dodjelu sredstava, no u proteklih je nekoliko mjeseci vidljiv zaokret - dokumentacija je pojednostavljena, posrednička tijela se prema poduzetnicima počunju odnositi kao prema partnerima pa očekujemo da će prepreka biti manje. Ono što još uvijek postoji kao negativan aspekt jest rok za dodjelu sredstava koji još uvijek traje predugo", zaključuje Vela.

Izvor: Al Jazeera