Novi EU-šef u BiH: Suštinski drugačiji od prethodnika

Bilo bi važno, smatra Vedran Džihić, da Sattler odigra ulogu medijatora, savjetnika i partnera koji priznaje postojeću strukturu, ali traži prostore za nove političke snage (Vije?e Evropske unije)

Mandat sadašnjeg šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU-a u BiH Larsa-Gunnara Wigemarka se nakon četiri godine biliži kraju, a njegov nasljednik bit će iskusni austrijski diplomata Johann Sattler od kojeg javnost i analitičari imaju velika očekivanja.

Sattler će dužnost od švedskog diplomate preuzeti 1. septembra.

Kroz prethodno iskustvo, a trenutno kao ambasador u Albaniji, Sattler se posebno fokusirao na zapadni Balkan.

Studirao je političke nauke i slavistiku na univerzitetima u Innsbrucku, Pragu i Moskvi. Godine 2008. doktorirao je na Univerzitetu u Beču. U diplomatskoj službi Republike Austrije aktivno radi od 1996.

Od 2008. do 2013. bio je direktor izdavač za WAZ Media Group i “Axel Springer” u Moskvi.

Radio je i kao zamjenik voditelja ureda glavnog sekretara pri Ministarstvu vanjskih poslova, zatim kao savjetnik za politička pitanja u austrijskoj ambasadi u Washingtonu i član ureda posebnog predstavnika EU za jugoistočnu Evropu u okviru Pakta o stabilnosti.

Tri godine bio je na čelu Odjela za zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Austrije.

Predan i precizan rad Sattlera

Predavač na Bečkom univerzitetu i naučni savjetnik na Austrijskom institutu za međunarodnu politiku Vedran Džihić ističe da je Sattler neko sa dosta diplomatskog iskustva, ali u isto vrijeme neko ko nije imao potpuno uobičajen i linearan put od studija do prve ambasadorske pozicije u Albaniji.

“On jeste započeo diplomatsku karijeru 1996. godine, ali je poslije nekoliko stanica u Beču, Washingtonu i u Briselu u okviru Pakta za stabilnost, duže vrijeme proveo izvan diplomatije. Od 2008. do 2013. je radio u Moskvi u medijskom sektoru za WAZ medijsku grupu i Axel Springer izdavačku kuću. Ali i prije ovog angažmana je afinitet za jugoistočnu Evropu bio izražen. Tokom perioda kao direktor odjela za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova u Beču, od 2013. do 2016., je imao priliku da se intenzivno bavi regijom i upozna je kao rijetko koji diplomata koji nije bio direktno stacioniran na Balkanu. Tih godina sam i ja usko sarađivao sa Sattlerom, prije svega u pripremi austrijskog predsjedavanja Berlinskim procesom, koji je kulminirao u samitu u Beču održanom u ljeto 2015. godine”, navodi Džihić.

Po mnogima, ističe on, to je bio najdinamičniji i najuspješniji sastanak u okviru Berlinskog procesa, a zasigurno je, tvrdi, predan i precizan rad Sattlera, u kombinaciji sa velikom empatijom i srdačnim i otvorenim načinom komunikacije, velikim dijelom doprinio ovom uspjehu.

Izvještaj o vladavini prava u BiH

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adi Ćerimagića smatra da će EU, da bi održala, povratila i osnažila svoj utjecaj u BiH, morati među građanima te zemlje i političarima koji su zainteresirani za reforme, povratiti kredibilitet svojih procjene stanja u BiH, preporuka za popravke i finansijsko-tehničke podrške za provedbu tih promjena.

“Prema Balkanbarometru skoro pola građana BiH u ovom trenutku vjeruje kako proces EU integracija za BiH loš ili niti dobar niti loš, a vlade u BiH većinom ne koriste ni ono malo financijsko-tehničke podrške koju EU nudi”.

Nadu da će se EU kretati u tom smjeru i olakšati posao novom diplomatskom predstavniku u BiH, ističe Ćerimagić, daje za oktobar najavljeno objavljivanje Priebe izvještaja o vladavini prava u BiH.

Kaže da je kao ambasador Austrije u Albaniji tokom, za tu zemlju prilično turbulentnih godina od 2016. pa do danas, Sattler postao jedan od najrespektabilnijih ambasadora i osoba koja je u krucijalnim reformskim procesima u Albaniji imala ulogu koja daleko prevazilazi snagu, veličinu i reputaciju Austrije.

“Sve ovo navodim da bih istakao jednu suštinsku razliku između Wigemarka i Sattlera – Wigemark je u BiH došao kao karijerni diplomata sa daleko manje poznavanja Balkana. Stigao je onomad iz Pakistana, iz konteksta ipak suštinski drugačijeg nego u BiH. I čini mi se da je ipak u BiH došao sa pozicije i zemlje od daleko većeg globalnog i regionalnog značaja. Onako kako je došao, kao karijerni diplomata koji ispunjava svoje obaveze profesionalno, tako će i otići dalje na sljedeću poziciju. Pored toga vidim i jedan dodatni adut Sattlera, a to je njegova izražena socijalna inteligencija te visoka doza empatije za sugovornike i pri procjeni izazovnih situacija”.

Sattler, ističe Džihić, u BiH dolazi potpuno informiran i pripremljen na ono što ga očekuje.

“Siguran sam da nije nimalo naivan i da nema nikakve iluzije o onome što ga očekuje. Politička situacija je takva da BiH možemo opisati samo kao politički zarobljenu zemlju. Napredak ka EU je minimalan i više formalnog karaktera. Apatija je veća nego prije nekoliko godina. Pretpostavke za Sattlera na čelu EU Delegacije nisu dobre. Imajući u vidu trenutačnu politiku prosirenja EU te zarobljeni karakter politickog sistema u BiH nisam optimista da bilo koji pojedinac, na bilo kojoj poziciji u državi, može sam pokrenuti suštinske promjene. Ali naravno, pojedinci kao Sattler mogu donijeti frišak pogled na stvari, mogu pokrenuti i iniciirati nešto novo”.

Dosljedan stil

Džihić smatra da će Sattler kao šef Delegacije biti osoba koja će definitivno tražiti blizinu građana, demonstrirati otvorenost prema problemima građana.

On će, kaže, zasigurno biti u konstantnoj intenzivnoj komunikaciji sa svim relevantim strukturama i akterima u BiH te njegovati komunikativan i partnerski, ali u isto vrijeme dosljedan stil.

U BiH će, naglašava, sljedećih godina biti potrebni novi akteri na političkoj sceni, nove političke progresivne snage.

U BiH će, smatra, sljedeće godine zasigurno biti obilježene i daljnjim protestima protiv političkih struktura moći.

“Ovdje će Sattler morati pokazati dosta suptilnosti. Bilo bi važno da pokuša integrisati nove energije i odigra ulogu medijatora, savjetnika i partnera koji naravno priznaje postojeću strukturu, ali traži nove prostore za nove političke snage”.

Cilj bi po Džihiću svakako tokom slijedećih nekoliko godina morao biti otvaranje pregovora te ubrzano vođenje pregovora o članstvu u EU.

To, po njemu, nije nemoguća misija, ali jeste vrlo teška misija u kojoj nema garancija za uspjeh.

“Sattler će, ubijeđen sam, biti najbolji mogući medijator u ovoj (ne)mogućoj misiji. Naravno, neće svi biti sretni potezima koje ce povlačiti. Politička scena i javnost u BiH su duboko fragmentirani, tako da zadovoljstvo jedne strane nekom odlukom gotovo po automatizmu donosi blokadu i nezadovoljstvo druge strane. Za takvu konstelaciju treba imati debelu kožu, puno stprljenja, upornosti i dosljednost. Sattler donosi osobine za takav zadatak. Ali naravno, vidjećemo da li će to biti dovoljno da uspješno navigira EU kroz sve BiH nepredvidivosti”.

Povratiti utjecaj koji EU ima u BiH

Za novog diplomatskog predstavnika EU-a u BiH, po riječima analitičara Evropske inicijative za stabilnost Adija Ćerimagića najveći izazov će biti održati, povratiti i osnažiti utjecaj koji EU ima u BiH.

U trenutnim okolnostima, navodi Ćerimagić, bit će to jako težak posao, koji neće ovisiti samo od toga šta se bude dešavalo u BiH, već i u EU.

“Trenutni utisak je kako EU od BiH očekuje jako puno, ali da je za uzvrat spremna da ponudi jako malo. Mišljenjem Evropske komisije BiH je ocijenjena kao zemlja koja nema puno razloga da se nada punopravnom članstvu u EU u naredne dvije decenije, te kao zemlja koja je danas desetak godina iza Albanije. Samo da bi sustigla Albaniju i dobila preporuku za otvaranje pregovora o članstvu, od BiH se očekuje provedba vrlo duge, ako ne i neiscrpne, liste reformi, koja uključuje i nekoliko ustavnih promjena. To se, naravno, odražava i u očekivanjima građana BIH. Prema ovogodišnjem Balkanbarometru, koji redovno objavljuje Vijeće za regionalnu saradnju, u BiH čak trećina građana vjeruje kako BiH nikada neće postati dio EU. A to je bio osnovni sastojak za uticaj EU u BiH”, ističe on.

Politička analitičarka Ivana Marić ističe da će sadašnji visoki predstavnik Wigemark u Bosni i Hercegovini ostati upamćen po svojoj veoma aktivnoj ulozi u povećanju akciza na gorivu.

Mnogo truda je, navodi ona, uložio da pojedine zastupnike uvjeri da glasaju za povećanje akciza u čemu je na kraju i uspio.

”Uvjeravali su nas tada svi da ćemo imati veliku korist od toga, od povećanih investicija, izgradnje autocesta do uopćeno boljeg života. Nažalost, ništa od toga se nije ostvarilo. Čak naprotiv, umjesto poboljšanja građani su osjetili samo dodatno opterećenje u vidu skupljeg goriva i ostalih poskupljenja uslijed povećanja cijena goriva”.

Drugačiji i direktniji pristup bh. politici

Druga stvar, kaže Marić, po kojoj će se pamtiti Wigemarka je sporazum za formiranje vlasti koji su pod njegovim pokroviteljstvom potpisali Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović.

“S obzirom na nedostižan rok od 30 dana naveden u tom dokumentu kao i kontradiktorne izjave potpisnika odmah nakon čina potpisivanja lako je predvidjeti da ni ovo Wigemarkovo dostignuće neće biti korisno za građane BiH”.

Marić ističe da uloga specijalnog predstavnika EU nije jednostavna i da sigurno nije lako dobiti saglasnost za intenzivnije djelovanje ali vjeruje da je Wigeramk mogao uraditi i mnogo više u interesu građana BiH, a ne samo bh. političke elite i Evropske unije.

Da li je moguće imati značajniju ulogu u bh. politici, nastavlja ona, najbolje će pokazati Johann Sattler koji će naslijediti Wigemarka.

S obzirom da Sattler dobro poznaje situaciju na Balkanu i bliži mu je ovaj mentalitet, zaključuje Marić, možemo očekivati i da će imati drugačiji i direktniji pristup bh. politici prema Evropskoj uniji.

Izvor: Al Jazeera