Armenija i Azerbejdžan odbijaju mirovne pregovore, nove žrtve u sukobima

Vijeće sigurnosti UN-a će održati hitne razgovore iza zatvorenih vrata u utorak (EPA)

Armenija i Azerbejdžan u utorak su se međusobno optužili za prekogranične napade, a dvije države odbijaju i pritisak međunarodne zajednice da održe mirovne pregovore dok se njihov sukob u regiji Nagorno Karabah pretvara u puni rat.

Obje države izvijestile su o prekograničnoj pucnjavi, zapadno od odcijepljene regije Nagorno Karabah oko koje je u nedjelju izbio sukob između azerbejdžanskih i armenskih snaga.

Ovi incidenti predstavljaju dodatnu eskalaciju sukoba, iako Rusija, Sjedinjene Države i druge zemlje pozivaju na suzdržanost, prenosi agencija Hina.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev je za rusku državnu televiziju jasno je odbacio bilo kakvu mogućnost pregovora  i rekao da su zahtjevi Erevana neprihvatljivi.

Armenski premijer Nikol Pašinjan je za isti kanal rekao da se razgovori ne mogu održati dok se borba nastavlja.

Povećan broj poginulih

Broj poginulih civila u borbama u regiji Nagorno-Karabaha popeo se na 12, deset u Azerbejdžanu i dvoje u Armeniji, čime je ukupan broj žrtava sada 95.

Najmanje 26 separističkih boraca ubijeno je sukobima s azerbejdžanskim snagama, objavile su pobunjeničke vlasti te se broj poginulih vojnika popeo na 84.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao da je deset azerbejdžanskih civila ubijeno od početka borbi sa armenskim snagama u nedjelju u regiji Nagorno-Karabah, objavio je Interfax. 

Azerbejdžan nije objavio informacije o vojnim žrtvama od kako su počele posljednje borbe.

Azerbejdžanske snage otvorile su vatru na armensku vojnu jedinicu u graničnom gradu Vardenis udaljenom nekoliko kilometara od regije Nagorno-Karabah u kojoj se vode borbe već nekoliko dana, saopćilo je Ministarstvo odbrane Armenije, prenosi Reuters. 

U saopćenju ministarstva se navodi da je zapaljen i putnički autobus nakon što ga je pogođen iz azerbejdžanskog drona.

Odvojeno od toga, Armenija je negirala raniji izvještaj Ministarstva odbrane Azerbejdžana da je armenska vojska granatirala regiju Dashkesan na granici između dvije zemlje. 

Žestoki sukobi nastavili su se tokom ponedjeljka, rekli su zvaničnici iz dvije zemlje.

‘Ovo je rat na život i smrt’

U ponedjeljak navečer su azerbejdžanske snage pokrenule “masivnu ofanzivu na borbenim linijama u južnom i sjeveroistočnom sektoru Karabaha”, saopćio je glasnogovornik armenskog Ministarstva odbrane. 

“Ovo je rat na život i smrt”, rekao je Arayik Harutyunyan, lider nepriznate i samoproglašene države Nagorno-Karabah, prenosi Reuters.

Svjetski lideri su pozvali na zaustavljanje borbi nakon najgore eskalacije sukoba od 2016. godine između dvije bivše sovjetske republike Azerbejdžana i Armenije.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda će održati hitne razgovore iza zatvorenih vrata kasnije u utorak, nakon inicijative Francuske i Njemačke da se ovo pitanje stavi na dnevni red.

Francuska je danas najavila da će inicirati razgovore u okviru OSCE Minsk grupe koju predvode Rusija, Francuska i SAD, s ciljem da se posreduje u sukobu.

“U predstojećim danima ćemo pokrenuti koordinirane razgovore u okviru Minsk grupe i pokušati da razjasnimo šta je izazvalo najnoviju eskalaciju, ko je odgovoran za to i kako da pronađemo izlaz iz otvorenog sukoba”, izjavio je danas jedan zvaničnik Jelisejske palate, prenosi Reuters.

Milijarde dolara za oružje

Armenija i Azerbejdžan vode teritorijalni spor od 90-tih godina, kada je Nagorno-Karabah, etnički armenska enklava u Azerbejdžanu, proglasio nezavisnost nakon rata u kojem je poginulo približno 30.000 ljudi.

Nijedna zemlja ne priznaje nezavisnost Nagorno-Karabaha, čak ni Armenija, a međunarodna zajednica ga vidi kao dio Azerbjedžana.

Rusija, koja je u vojnom savezu s Armenijom, prodaje sofisticirano oružje vrijedno milijarde dolara i jednoj i drugoj državi, dok Armenija optužuje Tursku, koja podržava Azerbejdžan, da se miješa u konflikt.

Izvor: Al Jazeera i agencije