Oglasi

Nove sankcije tek kad je Zapad žrtva otrova

Evropska unija uvela je nove mehanizme sankcija zbog straha od 'nevidljivog' otrova na svom tlu.
'Novičok' je gotovo nemoguće detektirati niti otkriti na autopsiji EPA

Ministri vanjskih poslova zemalja Evropske unije odobrili su novi mehanizam uvođenja sankcija u vezi sa širenjem i upotrebom hemijskog oružja. U saopćenju se navodi kako je odluka o novom sistemu donesena zbog povećanih napada hemijskim oružjem širom svijeta.

Hvale vrijedan potez čini se pravim korakom za evropsku zajednicu, ali istovremeno postavlja i pitanje otkud tek sada, s obzirom da se, primjera radi, već godinama hemijsko oružje redovno koristi za trovanje sirijskih civila.

Pojašnjenje se krije u strahu čelnika EU-a da su njihove zemlje, do sada sigurne od otrova koji Bliskim istokom odnose hiljade žrtava, među kojim su često djeca, direktno ugrožene i to od sredstva kojeg ne mogu ni detektirati.

Nedžad Ahatović, stručnjak za sigurnost iz Sarajeva, pojašnjava da su nove mjere EU-a prije svega inspirirane korištenjem smrtonosnog otrova "novičok" u britanskom Salisburyju. U Salisburyju su 4. marta otrovani bivši oficir ruske vojne obavještajne službe Sergej Skripalj, koji je u Rusiji ranije bio osuđen za veleizdaju, i njegova kćerka Julia. Nekoliko mjeseci kasnije se posumnjalo da je nekoliko osoba otrovano "novičokom" u restoranu u tom gradu, ali je naknadno negirano da je sporni agens krivac za incident.

Smrtonosni 'pridošlica'

I dok se u Siriji koriste hemijsko oružje prve i druge generacije, poput zagušljivaca i plikavaca, odnosno "klasično" hemijsko oružje, paniku u Evropskoj uniji izaziva otrov četvrte generacije i to s razlogom.

Stručnjak za sigurnost navodi da se otrovu razvijenom još krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća u nekadašnjem Sovjetskom savezu gotovo ne može ući u trag. Svi postojeći sistemi detekcije ga ne mogu otkriti, a dodatni problem je što se on može dobiti i miješanjem naoko bezopasnih supstanci.

Razvoj 'novičoka'

Smrtonosni otrov A23, poznatiji kao "novičok", što na ruskom znači pridošlica, razvijen je u Sovjetskom savezu tokom Hladnog rata, navodi Ahatović. Zapadne sile su pokušale razviti sličan sintetički otrov, ali nikada u tome nisu u potpunosti uspjele.

"Čak i više od 40 godina kasnije, 'novičok' je najsmrtonosniji otrov poznat čovjek, što pokazuje koliko su odmakli sovjetski naučnici u odnosu na Zapad. Bilo je brojni pokušaja da se napravi nešto slično, ali te vrste formula nisu ni blizu ruskim", dodaje on.  

Ahatović navodi da je moguće da jedna osoba unese kontejner s jednom supstancom u Evropsku uniju, a u da druga osoba u zasebnom kontejneru unese ostatak potrebnog materijala za njegovu proizvodnju, što praktički onemogućava da se otrov otkrije. Miješanjem tih sadržaja, ili ekstrakcijom iz nekih drugih supstanci, dobija se najsmrtonosniji otrov poznat čovječanstvu, dodaje on.

Dovoljno je udahnuti ili kratkotrajno dodirnuti "novičkog" da on počne djelovati tako što mozak prestane slati signale ostatku tijela i da tijelo jednostavno "otkaže". Škripalj i njegova kćerka su preživjeli jer su vjerovatno prekratko bili izloženi ovoj opasnoj supstanci, kaže Ahatović.

Dodatni problem je što je gotovo nemoguće otkriti prisustvo smrtonosnog agensa na autopsiji, što omogućava apsolutno negiranje o njegovoj upotrebi.

"Svi optužuju Rusiju da stoji iza napada 'novičkom' u Salisburyju, što Moskva negira i traži dokaze. A dokaza nema, jer ih i ne može biti. Zato je toliko Rusija samouvjerena", navodi Ahatović.

'Nevidljivi' otrov

Postojanje takvih "nevidljivih" otrova i njihova upotreba na tlu Evropske unije je, u konačnici, stvarni razlog za uvođenje novih mehanizama sankcija vezanih za upotrebu hemijskog oružja, kaže stručnjak za sigurnost.

Novim mjerama bi trebali biti kažnjeni oni koji koriste hemijsko oružje, neovisno o njihovom državljanstvu, te će biti omogućeno uvođenje sankcije pojedincima, za razliku od dosadašnjeg uvođenja sankcija državama i dugotrajne i komplicirane metode stavljanja konkretnih osoba na crnu listu.

Profesor Zvonko Orehovec, vojnosigurnosni analitičar iz Hrvatske, pojašnjava da u novije doba znanje i tehnološki potencijal za sintezu određene, manje količine hemijskih agensa, ali dovoljnih za terorizam i/ili napad na "tačkasti" cilj može posjedovati pojedinac i grupa s određenim hemijskim znanjem i sirovinama kojih ima u niz industrija poput farmaceutske, petrohemijska, industrije pesticida i drugih.

"Ideja, koja baš i nije tako nova, je da se kaznama spriječi pojedince i grupe, organizacije u proizvodnji i upotrebi, a države koje sponzoriraju takve pojedince ili organizacije, ili jednostavno nemaju dovoljno dobar sigurnosni mehanizam kontrole kemijske industrije i znanstveno-nastavnih  laboratorija, da mogu biti sankcionirane. Koliko će te mjere biti efikasne, ovisi i opet o političkim interesima i specijalnim operacijama samih država-članica", dodaje on.

Opasna sredstava

Iako je sporazum o kontroli hemijskog oružja, CWC, stariji od 20 godina, takvo oružje se i danas koristi, a čak i zemlje koje tvrde da su uništile svoje zalihe, poput Rusije, optužuju se da takva sredstva i dalje koriste ili da barem svoje saveznike snabdijevaju otrovima.

Profesor Orehovec govori da hemijskog oružja kakvo je upotrebljavano u Prvom svjetskom ratu i kakvo je postojalo do danas ne može više biti. Ono je tehnološki zastarjelo i kada je i upotrebljavano nikad nije utjecalo na ishod ratovanja, a pogotovo to više ne može u današnje doba kada su vojske opremljene i osposobljene za zaštitu i odbranu od istih.

Međutim, postoji niz strašnijih i opasnijih sredstava poput bioloških na primjer, a od samog hemijskog oružja opasnija je hemijska industrija kao meta konvencionalnih ili terorističkih napada. U tom slučaju meta ujedno postaje i sredstvo napadača i oslobađa na hiljade tona opasnih hemijskih tvari koje neselektivno ugrožavaju i ljude i životinje i okoliš, a nikakva savremena hemijska zaštita ne može vas zaštititi od njih naprosto zbog ogromnih količina i koncentracija.

"I dan danas Organizacija za zaštitu od kemijskog oružja (OPCW) nema mjere (ni uporište u CWC-u) za sprječavanje i sankcioniranje takvih napada koji su neuporedivo opasniji od malih količina kemijskih bojnih otrova koji se sada upotrebljavaju, osim Izjave iz 2007. godine za koju se izborila Hrvatska, a koja načelno osuđuje eventualne napade na deklarirana kemijska postrojenja i kaže da će tražiti sankcioniranje takvih država (i opet ne pojedinaca i organizacija jer one nemaju atribute države), a napadnuta država će dobiti pomoć od OPCW-a", dodaje vojnosigurnosni analitičar iz Hrvatske.

Dvostruka pravila

"A što se tiče proizvodnje kemijskih agensa za terorističke svrhe, to na žalost više ne možemo spriječiti jer je i znanje i tehnologija široko prisutna", kaže Orehovec.

Profesor Orehovec se osvrnuo i na činjenicu da se nove mjere uvode nakon incidenta u Salisburyju, iako se hemijsko oružje redovno koristi za ubistva civila u Siriji, što donekle ukazuje da postoje dvostruka pravila i da se konkretno reagira kada su direktno pogođene bogate zemlje Zapada.

On govori da se hemijsko oružje koristilo u Siriji više puta bez jasnih dokaza koja ga je strana u sukobu koristila, što predstavlja samu srž problema s kojim je povezana reakcija EU-a i pitanje dvostrukih standarda.

"Konvencija o zabrani kemijskog oružja, CWC, predviđa sankcioniranje države – članice koja se Konvencije ne pridržava i ne odnosi se na one države koje nisu potpisale Konvenciju, kao i na sve one subjekte koji nemaju atribute države. Dakle, u Siriji Organizacija za zabranu kemijskog oružja nije imala uporište za djelovanje te je stoga djelovano preko drugih tijela UN-a koji pokrivaju područje kršenja međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, a i neke su države izražavale samoinicijativu u pronalaženju, etiketiranju i kažnjavanju krivca. U stvari i ukratko, u Siriji je više u pitanju politika i vlastiti interesi političkih sukobljenih strana koje su upotrebu kemijskog oružja koristile - zloputrebljavale u dnevno-političke svrhe nego što je to bio istinski interes da se spriječi njezina upotreba", kaže profesor Orehovec.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.