Oglasi

Nova sporenja u vezi 'limene' crkve na Rumiji

Već 11 godina SPC ne uklanja ilegalno postavljenu crkvu, za koju građani kažu da unosi podjele u multinacionalnom Baru.
Srpska pravoslavna crkva postavila je 2005. godine crkvu od lima na vrh RumijeKrsto Plamenac/Ustupljeno Al Jazeeri

Limena crkvica na vrhu Rumije iznad Bara ponovo se našla u centru pažnje crnogorske javnosti. I ponovo zbog nastojanja da se ukloni kao bespravno podignut objekat i kao udar na međuvjersku slogu u Crnoj Gori.

Zbog toga je nedavno u Podgorici potpisivana peticija, na inicijativu Crnogorskog pokreta.

Tradicija vjernika tri konfesije – pravoslavaca, muslimana i katolika – da jednom godišnje iznose krst svetog Vladimira, zaštitnika Bara, na Rumiju trajala je više stotina godina. Ali, taj zajednički obred pretvoren je 2005. godine u jednonacionalni kada je Srpska pravoslavna crkva, helikopterom Vojske tadašnje Državne zajednice Srbije i Crne Gore, postavila limeni objekat u vidu crkve na vrh planine. I to nezakonito.

"Limenka", kako su je mnogi nazvali, za mnoge je postala spomenik urušavanja viševjekovne tradicije, jer već 11 godina u pomenutom obredu ne učestvuju katolici i muslimani, ali ni vjernici Crnogorske pravoslavne crkve.

"Iznošenje krsta svetog Vladimira naša je najvrednija nematerijalna kulturna baština, a vrh Rumije kultno mjesto i dio evropske kulturne baštine. Ta tradicija prekinuta je postavljanjem limenog objekta. Tako je tradicionalni multikonfesionalni obred namjerno likvidiran, a Srpska crkva je za sebe i svoje pripadnike uzurpirala sva prava koja se tiču kulta svetog Vladimira i kultnog mjesta na Rumiji", kaže Stevo Vučinić, pravnik i zastupnik Crnogorske pravoslavne crkve.

Mitropolit SPC-a u Crnoj Gori Amfilohije Radović ovim je bespravnim građevinskim poduhvatom, kažu vjernici Crnogorske pravoslavne crkve, "udario na međuvjersku slogu u Crnoj Gori".

Jovan Plamenac, protojerej Srpske pravoslavne crkve iz Bara, ima drugačiji stav prema tome.

"Crkva Svete trojice na Rumiji još od 2005. godine, kada je obnovljena, kad god bi crnogorski režim zapao u probleme o kojima se značajnije govorilo u medijima, postajala je tema za javnost. Crnogorskom režimu ovih dana ne ide planiranim tokom rijaliti 'Državni udar'. I, evo nove inicijative da se Rumijska crkva ruši!  O crkvi na vrhu Rumije, koju su krajem 16. vijeka porušili Turci, pisalo je više autora: etnolog i geograf Pavle Rovinjski, ruski konzul Ivan Jastrebov, rimokatolički sveštenik Donato Fabijanić, Tomo Oraovac, Pjetro Balan, arheolog Mladen Zagarčanin... U vrijeme njenog nastanka Rumijska litija bila je sabranje samo pravoslavnih. A onda, vitlanim burama osvajačkih pohoda na ove prostore, jedan dio njih primio je rimokatolicizam, drugi islam. Međutim, po ugledu na svoje pretke, nastavili su da na Trojčindan u Litiji izlaze na vrh Rumije za krstom svetog Jovana Vladimira. Sada, bez ikakvog egzaktnog podatka, ljudi koji nikada nijesu ni bili u Rumijskoj litiji tvrde da je obnovom crkve na Rumiji prekinuta tradicija učestvovanja u njoj muslimana i rimokatolika. Više puta sam ponudio svu svoju imovinu onome ko dokaže da je u Rumijskoj litiji manje muslimana i rimokatolika godinu, pet, deset nakon obnove crkve Svete trojice nego godinu, pet, deset prije njene obnove. Naravno, niko ne može to da dokaže jer – to nije istina", kaže Plamenac.

Crkve sa dva oltara

Jedno od svjedočanstava zajedništva i vjerske tolerancije u Crnoj Gori jesu i četiri crkve sa dva oltara – pravoslavnim i katoličkim, duž obale Crnogorskog primorja, dok su u Baru katolički i pravoslavni vjernici imali običaj da grade crkve sa dva oltara ili jednim zajedničkim.

"Tvrdim da je cetinjska filijala beogradske patrijaršije – Srpska crkva u Crnoj Gori, po suštini, ne samo negacija svih deset božjih zapovijesti nego je protiv njih uperila i cijeli autoritet. Ovo se naročito odnosi na treću - ne kradi, četvrtu - ne svjedoči lažno i desetu zapovijest - ne poželi ništa što je bližnjega tvojega. Otela je narodnu imovinu, želi da otme sve naše, kao da smo neprijateljski narod i svjedoci neistine, ne samo u vezi s Rumijom, i to iz usta vrhovnog pontifeksa Amfilohija. Zato je taj vladika narodnu svetinju sve tri vjere obesvetio metalnim ruglom i povodom nje drži po suštini besmislene, ali opasne propovijedi. I nije slučajno nasrnuo na kult koji je imao integrativnu ulogu kod svih podrumijskih žitelja, nezavisno od vjerske ili nacionalne pripadnosti", kaže Vučinić.

Duga tradicija suživota tri vjerske zajednice u Crnoj Gori odolijevala je i tokom ratnih devedesetih. Mitropolit SPC-a u Crnoj Gori Amfilohije Radović, međutim, prije pet godina govorio je: "Ko srušio crkvu na Rumiji Bog ga srušio i svo njegovo potomstvo uništio!"

Iako Amfilohije tvrdi da je limena crkva na Rumiji postavljena tamo gdje je nekad bila crkva koju su Osmanlije srušile 1571. godine, prema geografskoj karti grada Bara i okoline, koju su uradili Mlečani 1571. godine, ucrtana je Monte Malicha, kako se tada zvala planina Rumija. Po mnogim tumačenjima, to je arapsko-turski termin i znači Planina hrišćana, Hrišćanka, a budući da su na nju i stari Zećani iznosili krst. Na karti, koja se nalazi i na zvaničnoj elektronskoj stranici Narodne biblioteke Srbije, nije ucrtana nikakva crkva.

Mještani muslimani i katolici iz barske opštine postavljanje limene crkve doživjeli su kao provokaciju, zbog čega su sakupili hiljadu potpisa za peticiju kojom su tražili da se vrh Rumije vrati u prvobitno stanje kako bi opet pripadnici sve tri konfesije nastavili iznošenje krsta koji "čuva bratstvo Androvića iz Veljih Murića", podno Rumije. Međutim, to nije promijenilo ništa.

Novinar iz Bara Mustafa Canka kaže da pripadnici ostale dvije konfesije od postavljanja limene crkve na vrh planine Rumije jednostavno ne žele da učestvuju u tom obredu: "Sve dok ta limena crkvica bude na vrhu Rumije, ona neće biti ono što spaja, što povezuje i što miri građane Bara i Crne Gore. I oni sami kažu da ispod Rumije žive tri vjere koje neće da se dijele. Od njih više niko ne ide na vrh Rumije sa vjernicima i pristalicama Srpske pravoslavne crkve. Oni tamo izlaze sami i to sveukupno ne doprinosi multivjerskom i multikonfesionalnom skladu na jugu Crne Gore. Naprotiv."

Naredba iz 2005. o uklanjanju crkve

Crnogorska pravoslavna crkva zatražila je 6. februara 2013. godine od Ministarstva održivog razvoja i turizma da izvrši Rješenje Inspektorata za građevinarstvo iz 2005. godine, kojim je Srpskoj crkvi u Crnoj Gori naređeno da ukloni crkvu s Rumije.

Ministarstvo je, Rješenjem od 22. jula 2005. godine, naredilo Srpskoj crkvi u Crnoj Gori, odnosno Mitropoliji Crnogorsko-primorskoj, da ukloni metalnu konstrukciju i poruši kamenu oblogu zidova crkve s vrha Rumije u roku jednog dana. Zaprijetilo je da će se u slučaju neizvršavanja preduzeti druge zakonske mjere. Od tada je proteklo više od 11 godina, a Rješenje nije izvršeno.

Prije tri godine, tadašnji premijer Milo Đukanović obećao je da će svi nelegalni objekti biti srušeni ili legalizovani, pa i crkva na Rumiji:

"Crkva na Rumiji, po mom stanovištu, dijeli sudbinu svega onoga što je nelegalno podignuto u Crnoj Gori. U procesu obezbjeđivanja punopravnog reda u državi svi nelegalno podignuti objekti, bilo čemu da su namijenjeni, moraće biti ili legalizovani ili uklonjeni", kazao je Đukanović.

Crkva na Rumiji još nije ni legalizovana ni uklonjena.

Advokat iz Podgorice Željko Tomović smatra da je to narušavanje suvereniteta: "Čim država ne poštuje svoje zakone i odluke sopstvenih državnih organa, od toga nema jačeg ugrožavanja suvereniteta."

Srpska pravoslavna crkva, prema katastarskim podacima, gazduje s približno 300 crkava i manastira u Crnoj Gori, koji su nekada bili vlasništvo Crnogorske crkve.

"U simboličkoj ravni, na vrhu Rumije sukobljavaju se crnogorska i velikosrpska ideja. Od razrješenja tog sukoba zavisiće sudbina Crne Gore - ili će biti suverena država ili beogradska kolonija. Zato Crnogorski pokret prikuplja potpise za peticiju kojom će se od Skupštine Crne Gore zahtijevati da raspravi i konačno i obavezujuće odluči o ovom pitanju", zaključuje Stevo Vučinić, zastupnik Crnogorske crkve i član Mitropolitskog saveza.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.