Oglasi

Nova pravila o lobiranju u Evropskom parlamentu smanjuju korupciju

Ova odluka ide u smjeru daljnjeg otvaranja parlamenta Evropske unije.
Zanimljivo je, kaže Davor Gjenero, da se ova regulativa donosi na kraju mandata trenutnog saziva Evropskog parlamentaEPA

Nova pravila Evropskog parlamenta, prema kojima će zastupnici na internetskoj stranici objavljivati svoje sastanke s registriranim lobistima, trebaju povećati transparentnost rada te evropske institucije. Ovo će omogućiti građanima da budu upoznati s kojim lobistima će se njihovi zastupnici sastati, a do sada su europarlamentarci mogli sami odlučiti da li će javno objaviti njihove kontakte s zastupnicima interesnih grupa.

Nova pravila, ipak, imaju "rupe", jer se parlamentarci još uvijek mogu sastajati s lobistima koji nisu uneseni u registar transparentnosti Evropske unije.

Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero kaže da je odnos lobista i donosilaca odluka uvijek vrlo osjetljiv, jer je na rubu sukoba interesa, ili čak korupcije. Kako navodi, uvijek postoji opasnost da, zbog utjecaja lobista, političar zapostavi interese elektorata kojeg predstavlja i da u procesu donošenja odluka ne zastupa interes svojih birača, nego lobističkih grupa.

Došlo je vrijeme za promjene

"U takvim je okolnostima do otvorene korupcije, do pogodovanja u političkom procesu u zamjenu za darove, novac ili neke dragocijenosti, samo mali korak", navodi Gjenero.

Po riječima Natka Vlahovića, direktora Vlahović grupe i profesionalnog hrvatskog lobiste, krajnje je vrijeme bilo za neke promjene. Ova odluka, kaže on, ide u smjeru daljnjeg otvaranja EP-a, koji je, po njegovim riječima, najtransparentnija institucija EU-a.

"Ulasci lobista, odnosno predstavnika interesnih skupina, i dalje će se, kao i dosad, nesmetano odvijati. Građani će imati malo više uvida u održane sastanke i moći će vidjeti koji interesi su vezani za koji zakonodavni proces. To je, u svakom slučaju, pozitivno. To neće puno promijeniti modus operandi lobiranja prema [Evropskom] parlamentu, koje je stalno i biti će sve intenzivnije i jače. Uz tradicionalno lobiranje uživo, digitalne lobističke kampanje ciljaju zastupnike i relevantne akte bez ulaska u zgradu EP-a", pojašnjava Vlahović.

Ekspert za evropske politike i proces proširenja EU-a Zekerijah Smajić ističe da je glavni smisao novog Kodeksa ponašanja i najnovijih izmjena Poslovnika o radu EP-a upravo u uspostavljanju jedinstvenih standarda ponašanja evropskih parlamentaraca, povećanje efikasnosti EP-a i podizanje nivoa transparentnosti u radu poslaničkih grupa i svih parlamentaraca pojedinačno.

U ovoj fazi, navodi on, glavna pažnja najnovijih izmjena je usmjerava na ključne aktere zakonodavnog procesa, a to su izvjestitelji, izvjestitelji u sjeni i predsjednici radnih tijela EP-a.

Važnost Registra transparentnosti

"Oni su od 11. ovog mjeseca obvezni objavljivati sve svoje sastanke s predstavnicima interesnih grupa ili lobista-pojedinaca koji su zavedeni u Registru transparentnosti EP-a i Evropske komisije. U toj dobrovoljnoj bazi podataka o interesnim skupinama koje komuniciraju s institucijama EU-a trenutno se vodi oko 11.300 organizacija, odvjetničkih društava, nevladinih organizacija i istraživačkih centara, s više od 82.000 pojedinaca koji se posredno ili neposredno bave lobiranjem, zagovaranjem ili konsultantskim poslovima u Briselu. Osim osnovnih informacije o lobističkoj organizaciji, broju osoblja i zakonodavnim prijedlozima na koje se pokušava utjecati, u Registar transparentnosti je potrebno upisati i orijentacioni iznos sredstava koji je namijenjen za konkretnu lobističku akciju", kaže Smajić.

Siguran je da će novo pravilo utjecati na transparentnost procesa.

"Garancija veće transparentnosti u radu EP-a je, uz ostalo, i pisana izjava o prihvatanju novog Kodeksa EP-a, koju svaki evropski parlamentarac mora svojeručno potpisati. Odbijanje potpisivanja takve izjave moglo bi dovesti do toga da se zastupniku u EP-u zabrani da obnaša visoke dužnosti te da bude imenovan za izvjestitelja ili da zastupa EP u komunikaciji s Vijećem EU-a i s EK-om, ili da bude dio službenih delegacija EP-a. Ozbiljnije kršenje ovih pravila može povlačiti i druge kazne, sve do suspenzije iz svih radnih tijela EP-a".

Konačni cilj reformističkog bloka unutar EP-a, kaže Smajić, dostizanje je normi kojima će dosadašnji princip dobrovoljnosti u prijavljivanju lobističkih aktivnosti postati obavezujući za sve lobiste registrirane pri institucijama EU-a.

I u zatvor zbog lobiranja

U EP-u je, kaže Davor Gjenero, bilo ozbiljnih afera vezanih uz lobiranje i korupciju.

"Sunday Times je tako trima europarlamentarcima u proljeće 2011. godine postavio neugodnu zamku. Ernesta Strassera iz Austrije, Zorana Thalera iz Slovenije i Adriana Severina iz Rumunjske, odreda utjecajne političare u svojim zemljama s iskustvom u državnoj vlasti, kontaktirali su istraživački novinari koji su se predstavljali kalo lobisti, dogovarali njihove usluge u glasanju, davali im amandmane na neke zakone koje su ovi zastupnici ulagali, obećali im zamašne mjesečne honorare za suradnju. Kad je afera razotkrivena, austrijski se zastupnik odmah našao u zatvoru, a ostavku na mandat u Bruxellesu/Strassbourgu podnio je praktički odmah kad se Sunday Times našao na kioscima."

Slovenskom zastupniku je, podsjeća, trebalo sedam dana da shvati da mora dati ostavku, a tri godine kasnije kažnjen je kratkotrajnom kaznom provođenja vikenda u zatvoru. Prošle su, navodi, sedmice dok rumunski zastupnik nije napustio EP, pri čemu nije krivično odgovarao.

"Afere u kojima se sazna da zastupnici EP-a sjede u nadzornim odborima privatnih kompanija, za koje onda lobiraju u EP-u, nisu bile rijetke, a često je i to da takvo otkriće ne dovodi odmah do odlaska takvog zastupnika iz EP-a, nego samo do toga da ga njegova stranka više ne ističe za kandidata na narednim izborima."

Čekajući novi saziv EP-a

Ovo je područje je, po njemu, iznimno važno i potrebno ga je precizno regulirati.

"Mnoge odluke se u EP-u ne donose, ili se donosi manje snažna regulativa nekih djelatnosti, upravo zato što korporativni sektor ima golem utjecaj na zastupnike. Otpor dijela zastupnika raspravi o uvođenju jednakih standarda za isti proizvod u svim članicama EU-a jasan je primjer utjecaja korporativnih lobija na odlučivanje EP-a."

Zanimljivo je, zaključuje Gjenero, da se ova regulativa donosi na kraju mandata ovog parlamenta. Možda, kako kaže, i zbog toga što su evropski parlamentarci bili svjesni da je ovo pitanje nužno regulirati, ali su odlučili da se de facto nova regulativa počne primjenjivati u punoj mjeri tek na budući saziv Evropskog parlamenta.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.