Oglasi

Nova knjiga Jamesa Mattisa: Kritika Obame, Trumpa ne spominje

U knjizi se ne spominje ni priroda odnosa između Mattisa i američkog predsjednika, niti ono što ga je potaklo da podnese ostavku.
Mattis je iznio brojne kritike na račun predsjednika ObameEPA

Na tri stotine stranica, bivši ministar odbrane James Mattis govori o svom 40-godišnjem vojnom iskustvu u redovima američkih marinaca, te o napredovanju mladog vojnika sve do funkcije ministra obrane Sjedinjenih Američkih Država.

Knjiga, objavljena početkom sedmice u Sjedinjenim Američkim Državama pod naslovom Pozivni znak haos: Učiti kako voditi (Call Sign Chaos: Learning to Lead), ne sadrži detalje i tajne koje su mnogi stručnjaci i komentatori očekivali da će pronaći o metodi i načinu na koji se američki predsjednik Donald Trump odnosio prema svojim vojnim komandantima.

U knjizi se ne spominje ni priroda odnosa između Mattisa i američkog predsjednika, niti ono što ga je potaklo da podnese ostavku u svom poznatom govoru iz decembra 2018. godine.

General Mattis spomenuo je predsjednika Trumpa samo jednom u uvodu knjige, no stručnjaci iz Washingtona smatraju kako njegova usredotočenost u knjizi na karakteristike lidera jasno upućuje na nedostatke istih kod predsjednika Trumpa.

Šutnja i kritika

Mattis navodi da neće govoriti o "američkom predsjedniku dok je na vlasti", ali je zato dosta kritizirao bivšeg predsjednika Baracka Obamu, za kojeg kaže da nema osobine "strateškog vođe".

Mattis je iznio brojne kritike na račun predsjednika Obame, koji ga je smijenio s dužnosti jer se nije slagao s njegovim pogledima vezano za rješavanje iranskog pitanja. Obama je želio otvoriti tajni kanal pregovora s Iranom, što je dovelo do potpisivanja nuklearnog sporazuma s Iranom 2015. godine, dok je Mattis, kao komandant Centralne komande oružanih snaga SAD, vršio pritisak da se Iran napadne.

Mattis je također optužio Obamu i potpredsjednika Josepha Bidena da "ignoriraju stvarnost", što ih je navelo da donosu političke odluke o povlačenju iz Iraka. Time su dozvolili Al-Kaidi da se vrati još jače i ambicioznije u obliku Islamske države Irak i Levant (ISIL), kazao je.

U vrijeme kada je "Obama proglasio rat u Iraku završenim, ova zemlja je zapravo išla prema sve većem nasilju, a to je bilo i očekivano i moglo se izbjeći", rekao je Mattis.

Mattis je žestoko kritizirao odluku predsjednika Obame da ne napada vojno na Siriju, iako je obećao da će se Assadov režim suočiti s katastrofalnim posljedicama u slučaju upotrebe hemijskog oružja.

Što se tiče Trumpa, koji je smijenio Mattisa s pozicije ministra odbrane nakon jednostrane odluke američkog predsjednika o povlačenju američkih trupa iz Sirije, nije izravno kritiziran u ovoj knjizi.

Mattis je rekao kako je obavijestio Trumpa da neće postati "ministar odbrane koji je poražen pred ISIL-om", nakon čega je podnio ostavku i otkrio - u svom poznatom govoru - svu dubinu neslaganja između njega i Trumpa.

Izbjegavanje iznošenja kritika na račun predsjednika Trumpa u svojoj knjizi pripisuje tome da je potonji "vrhovni komandant oružanih snaga", te naglašava da on kao vojno lice "ne može javno kritizirati svoje vođe".

S druge strane, bivši američki dužnosnik kritizirao je pogrešne procjene Obamine administracije kada su u pitanju posljedice Arapskog proljeća i zabluda da američka administracija stoji na pravoj strani historije pružajući podršku smjeni egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka.

Govorio je i o situacijama s kojima se suočio tokom Arapskog proljeća, navodeći da ga je načelnik Generalštaba egipatske vojske, general Sami Anan kontaktirao dok je bio u Washingtonu, u vrijeme izbijanja revolucije u Egiptu, 25. januara 2011. godine, kada je Mattis bio komandant Centralne komande oružanih snaga SAD-a.

Mattis je otišao na oproštajni sastanak s generalom Ananom u obližnju bazu Andrews u saveznoj državi Maryland, a Anan mu je tada rekao: "Uvjeravam te, kao vojnik vojnika, da naša vojska neće pucati na egipatski narod." Mattis je pohvalio rezultate egipatske vojske i napao Muslimansko bratstvo.

Istaknuo je kako je prirodno da se egipatska vojska prilagodila željama 20 miliona egipatskih demonstranata koji su izašli na ulice tražeći da se okonča vladavina radikalnog Muslimanskog bratstva, prema njegovim riječima.

Poruke

Mattisova nova knjiga nosi dvije ključne poruke: značaj Washingtonovih saveza u inostranstvu i opasnost zanemarivanja saveznika.

Mattis se posebno osvrnuo na pitanje američkih saveznika u NATO-u, rekavši da je "kada je išao ratovati u Afganistan, tamo bilo na hiljade vojnika iz armija savezničkih zemalja, poput Kanade, Turske, Britanije i drugih, koji su se borili s nama rame uz rame, iako su teroristi napali samo ciljeve u Americi 11. septembra, te da nisu napali nikakve mete u tim zemljama. To je priroda jakih saveza."

Mattis je naglasio da vođa mora pokazati promišljeniju strategiju koja će sačuvati poštovanje nacija koje su bile uz nas u vremenu opasnosti, naglašavajući - u prikrivenoj kritici Trumpove politike - da zemlje koje imaju saveznike cvjetaju a one koje nemaju propadaju.

U svojoj knjizi Mattis se nije doticao najvažnijih kriza američke politike prema regiji Zaljeva, bilo da se radi o suočavanju s Iranom i posljedicama povlačenja iz nuklearnog sporazuma, o ubistvu saudijskog novinara Jamala Khashoggija ili o zaljevskoj krizi i blokadi Katara.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.