Norveška desnica – malo drugačiji primjer u Evropi

Norveška, iako Vladu predvodi desno orijentisana Konzervativna stranka, predstavlja rijetki pozitivni primjer da učešće desničara u vlasti ne donosi destruktivne promjene. Pored vodeće Konzervativne stranke, Vladu čine Kršćanska narodna stranka i Liberalisti (V).

Početkom godine iz norveške Vlade desnog centra istupila je radikalna Napredna stranka FrP pa je premijerka Erna Solberg izvršila prestruktuiranje kabineta što je rezultiralo da Norveška dobije drugog muslimana ministra u svojoj historiji. To je bio jasan pokazatelj političke stabilnosti i nastavak politike uvažavanja razlika i integracije manjina.

Također, premijerka Solberg je ušla u historiju jer je prvi premijer Vlade koji je posjetio džamiju na bajram. Povod je bio prošlogodišnji napad na džamiju An-noor koja dijeli isto ime sa džamijom na Novom Zelandu u kojoj se desio pokolj.

Zbog svog stila vladanja i stavova dobila je naziv „Željezna Erna“, a na mjestu premijerke nalazi se od 2013. godine.

Norveška je bila poprište jednog od najgorih napada desnog ekstremizma u Evropi u julu 2011., kada je Anders Behring Breivik ubio 77 osoba. Sjećanje na ovaj događaj još je jako, a sa druge strane ovaj napad povećava breme odgovornosti norveškog društva i političara prema manjinama.

Vjerske zajednice kao integrativni faktor

Islam je druga najveća religija u Norveškoj. U 2017. godini u Norveškoj je bilo oko 200 000 muslimana, od čega 148 000 pripadnika organiziranih vjerskih zajednica. Većina muslimana u Norveškoj ima imigrantsko porijeklo i dolaze iz Pakistana, Iraka, Somalije, Bosne i Hercegovine, Irana, Turske…

Aktelna norveška Vlada je izmijenila i dopunila zakon o vjerskim zajednicama što je bila prilika za sve strane da iznesu svoje stavove. Kroz javnu raspravu pokazala se šarolikost na političkoj sceni, a Vlada je uspjela u zakon unijeti novine koje će postaći muslimanske organizacije da daju više prostora mladima i ženama u upravljačkim tijelima.

„Vjerske zajednice su bile vrlo aktivne u javnoj raspravi. Učestvovali na sastancima i slali pismeno svoje prijedloge. Cijeli period sam bio dio ovih aktivnosti kako u ime muslimana tako u ime svih vjerskih zajednica. Činjenica da su zadržane ključne stvari u zakonu kao naprimjer finansiranje govori o tome koliko je prepoznatljiva i korisna uloga vjerskih zajednica u norveškom društvu. Istina, jako se puno radilo, komuniciralo i “lobiralo” kod političara i političkih partija. Svaka aktivnost je značila jako puno u ovome procesu. Jedna od novih stvari koja ne raduje plaho, a u suštini nije veliki problem ukoliko se uredno radi i doprinosi jeste raportiranje nadležnim organima prilikom apliciranja za dotaciju naprimjer o stanju jednakosti spolova u vjerskim zajednicama.

Mnoge evopske vlade se teško nose sa sve većim izazovima vezanih za migracije, islamofobiju, prava manjina, te ove godine pandemiju koja je povećala nezaposlenost i društvene razlike.

„Izazovi postoje, ali je dovoljno pozitivnih snaga među političarima, novinarima, vjerskim liderima i nevladinim organizacijama koje su odlučne u promoviranju jednakih prava i koje oštro reagiraju na povredu ljudskih prava i dostojanstva čovjeka. Vlada je posebno prepoznala konstruktivnu ulogu vjerskih zajednica i manjinskih organizacija za vrijeme pandemije korone što dodatno obećava i jača argumentaciju pozitivnih snaga“, kaže mr. Senaid Kobilica, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj.

Bošnjaci su primjer dobrog organizovanja u norveškom društvu kroz Islamsku zajednicu jer drugi narodi nemaju jedinstvenu organizaciju što ih čini poželjnim partnerom norveške Vlade i primjer za organizaciju i integraciju drugih muslimanskih manjina.

„Bošnjaci su kroz Islamsku zajednicu uvijek bili partner i uvijek bili prepoznatljivi i u “prvom safu” kada je reprezentacija muslimana u Norveškoj u pitanju. Bez da se hvalim, ali već od 2000. godine zauzimam važno mjesto u krovnoj organizaciji muslimana i ubrzo lidersku poziciju koju držim 10 godina do 2013. godine, pa ponovo od 2016. godine do današnjeg dana. Nikada nisam osjetio da me neko od muslimana gleda preko oka. Naprotiv, vrlo se sigurno osjećaju kada smo mi Bošnjaci za kormilom. Isto tako je i u društvu. Poželjan smo partner i sagovornik. To je moje iskustvo. To može potvrditi i naš narod, koji to čuje na radnim mjestima od svojih kolega. Dakle, u nama je veliki potencijal. Samo ga treba znati iskoristiti.“

Kršćanska stranka dio Vlade Norveške

Dio aktuelne norveške Vlade je i Kršćanska narodna stranka koja je po svom radu i stavovima slična njemačkoj stranci CDU.

Zvonimir Vojtulek je rođen u Mostaru, u ulici Alekse Šantića. Ratna dešavanja su ga odvela u Norvešku gdje je član Kršćanske narodne stranke već 20 godina.

Vojtulek ocjenjuje da je iskustvu u Vladi bilo jako turbulentno za njegovu stranku zbog različitih stavova u odnosu na Naprednu stranku. Čak su organizovali i dodatnu konvenciju da bi se odabrao novi pravac i predsjednik stranke.

„Ja sam bio delegat na konvenciji i nažalost mala većina je prevagnula da se ide novim putem koji nas je, po mome mišljenju odveo iz centra udesno. Suradnja za Naprednom strankom se pokazala kao veliki izazov upravo zbog ideoloških razlika. Oni su opterećeni ksenofobijom naročito prema muslimanima. To je jedna mantra koju neprekidno ponavljaju, naročito pred izbore. Ne žele da vide i priznaju da bez stranaca Norveška bi stala. Često uzimaju ulogu branitelja kršćanstva, i opet na račun muslimana, i stranaca. Sa druge strane, tri najprodavanija jela u Norveškoj u zadnjih desetak godina su pizze, kebaba, i taco“, pojašnjava Vojtulek.

Socijalne reforme koje je njegova stranka izborila su povećanje dječijeg dodatka prvi put od 1996. godine, da 1 posto nacionalnog budžeta ide za siromašne države, po čemu je Norveška lider u svijetu.

„Upravo te političke odluke su i natjerale Naprednu stranku da se povuče iz Vlade, jer su uvidjeli da ne mogu da se „opravdaju“ svojim biračima za ovakve stavove Vlade“, smatra Vojtulek.

Migracijska kriza se osjetila i u Norveškoj iako to nije za njih prvo migracijsko iskustvo, a stranke su različito reagovale na ovaj izazov.

„Dok stranka Crvenih želi da se prime sve izbjeglice bez obzira da li su to tražioci azila ili posla, Napredna stranka ne želi da oni dođu u Norvešku, nego da im se pomogne tamo gdje se oni trenutno nalaze. Ostali su manje više složan da se treba pomoći i da je integracija u norveško društvo jako bitan segment“, zaključuje Vojtulek.

Vojtulek smtara da bi se očuvao politički pluralizam u Norveškoj potrebno je pojačati dialog između doseljenika i vlasti te religijskih zajednica u cilju povećanja učešća doseljenika u politici.

„Ne zaboravimo da je Norveška još uvijek jedna od najbogatijih država svijeta, ali jednog dana kada nafta nestane i dođu ekonomski izazovi tada se uvijek trazi „rezervni krivac“. Nadam se da kada to vrijeme dođe da taj „rezervni krivac“ neće biti doseljenici odnosno muslimani, kao što smo to vidijeli u mnogim drugim dijelovima Evrope. Nadam se da će kada loša ekonomska vremena dođu i Norvežani i doseljenici imati izgrađen pozitivan stav o zajedničkom suživotu i budućnosti“, poručuje Vojtulek.

Izvor: Al Jazeera