Nobelovka Aung San Suu Kyi ne čini ništa da zaštiti Rohinje

Piše: Mohamed al-Ali

Vladajuća Nacionalna liga za demokratiju (NLD) u Mijanmaru, koju predvodi državna savjetnica Aung San Suu Kyi, krajnje je oprezna u svojim komentarima o masakru koji se izvodi nad muslimanskom manjinom Rohinjama od 25. augusta. U telefonskom razgovoru s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom 5. septembra Suu Kyi je izjavila da vlasti “čine sve da zaštite ljude u pokrajini Rakhine na najbolji mogući način”.

Već sljedećeg dana okrivila je “teroriste” da stoje iza “ledenog brijega dezinformacija” o nasilju u dijelu pokrajine Rakhine. Također, nije pokazala nikakvo protivljenje načinu na koji se tretiraju muslimani Rohinje niti je preduzela bilo kakve mjere u vezi sa zlostavljanjem koje provodi vojska. Štaviše, stav koji je zauzela predstavlja odstupanje od predizbornog obećanja da će dati prednost rješavanju etničkih problema u zemlji.  

Odabir trenutka

Još jedan od paradoksa jest i tajming izjava Suu Kyi, koje su uslijedile gotovo dvije sedmice nakon niza preporuka Savjetodavne komisije UN-a za Rakhine, koju predvodi nekadašnji generalni sekretar UN-a Kofi Annan. Komisija je formirana u septembru 2016. u koordinaciji s njenim uredom za davanje preporuka o načinima rješavanja krize u Rakhineu (Arakanu).  

Komisija je tokom 12 mjeseci održavala sastanke s lokalnim parlamentarcima i političarima, osim terenskih posjeta Rakhineu. U izvještaju na 63 stranice pod nazivom “Ka mirnoj, pravednoj i prosperitetnoj budućnosti za narod Rakhinea” komisija je zaključila da korijen problema leži u tri krize.

Kao prvo, nedovoljan razvoj, što se ogleda u velikoj stopi siromaštva, koja iznosi 78 posto, dvostruko više od nacionalne stope (37,54 posto). Drugo, pitanje prava i državljanstva. U ovoj pokrajini živi najveća zajednica ljudi bez državljanstva na svijetu. Treće, pitanje sigurnosti, koje se tiče diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti u pokrajini, što je dovelo do nasilnih događaja 2012. godine, te napada koje je izvela “Vojska spasa Rohinja Arakana” (ARSA). Potom su uslijedile vojne operacije koje su nagnale hiljade muslimana da krenu prema Bangladešu.    

U izvještaju Savjetodavne komisije UN-a za Rakhine preporučuje se zatvaranje kampova za raseljene osobe koji su uspostavljeni nakon događaja iz 2012. godine za muslimane Rohinje. Također se preporučuje da vlada pokrene proces verifikacije državljanstva i dozvoli slobodu kretanja.

Važno je spomenuti da je izvještaj komisije, koju predvodi Kofi Annan, vlada NLD-a pozdravila, što posmatrači tumače kao pokušaj Suu Kyi da to “iskoristi za jačanje svoje političke pozicije”. U isto vrijeme mijanmarska vojska odbacila je izvještaj, povezujući vrijeme njegovog objavljivanja s početkom napada muslimanskih “pobunjenika”, kako su ih nazvali, na policijske stanice u Rakhineu, što su iskoristili za davanje zamaha svojoj vojnoj kampanji u pokrajini.

Budistički nacionalizam

Izvještaj pod nazivom “Budizam i državna politika u Mijanmaru”, koji je nedavno objavila Međunarodna krizna grupa (ICG), bavi se pitanjem uspona radikalnog budističkog pokreta u Mijanmaru još od 2011. godine. To bi moglo pojasniti upozorenja upućena Suu Kyi kad je riječ o odnosu prema politici upotrebe prekomjerne sile, koju mijanmarska vojska i njeni pomoćnici provode u Rakhineu.

U izvještaju se navodi i to da je “otvaranje pitanja ljudskih prava u očima budističkih nacionalista jednako omogućavanju islamskog prodora, što znači da su međunarodni i domaći pokušaji pokretanja pitanja Rohinja nešto o čemu se neće moći pregovarati”.

U drugom izvještaju ICG-a navodi se da korijeni trenutne krize sežu u kolonijalno doba kad je britanska kolonijalna uprava, početkom 20. stoljeća, uvela poseban sistem za izoliranje kineskih, kršćanskih i muslimanskih manjina od nacionalnog centra države.

Izvor: Al Jazeera