Njemački mediji upozoravaju na posljedice razmjene teritorije Srbije i Kosova

Vodeći njemački listovi Frankfurter Allgemeine Zeitung i Spiegel objavili su komentare povodom ideje o razmjeni teritorija kao rješenju za Kosovo, i dok list iz Frankfurta poziva svjetske sile koje se protive toj ideji da ponude bolje rješenje, novine iz Hamburga upozoravaju na posljedice koje bi razmjena teritorija mogla da ima, ne samo po Balkan, već i po ostatak Evrope, piše Deutsche Welle.

U komentaru za Frankfurter Allgemeine Zeitung Michaelk Martens ukazuje da je na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Beču došla do izražaja saglasnost šefa njemačke diplomatije Haika Maasa i njegove austrijske koleginice Karin Kneissl povodom razvoja situacije na Balkanu, odnosno “između Srbije i Kosova” gdje se, kako je naveo, sprema nešto što se ne sviđa svima.

Podsjećajući da se na sjeveru Kosova nalaze srpska naselja, a da je jug pretežno naseljen albanskim življem, Martens tvrdi da iz tog razloga “predsjednici Srbije i Kosova traže razmjenu: jug Srbije treba dodati Kosovu, a sjever Kosova Srbiji” što, ocjenjuje, “historijski gledano, ne bi bilo ništa novo”. 

“Promjene granice su kontinuum historije, a i dobro se uklapaju u vrijeme koje politiku vidi kao ”niz dilova”, smatra Martens.

Međutim, ističe, mnogi su protiv te ideje.

Kao primjer, navodi stav Nemačke koji su iznijeli kancelarka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Heiko Maas, ali i stav austrijske ministrice Kneissl koja je rekla da “promjene granice, to smo više puta mogli da vidimo, donose sa sobom probleme”.

Zagovornici ideje

Ipak, napominje da postoje i moćni zagovornici te ideje, kao što je savjetnik za sigurnost američkog predsjednika John Bolton. 

“Ako Srbi i Albanci mogu da se dogovore o mirnoj razmjeni teritorija, zašto da ne – rekao je nedavno Bolton, možda ne baš tim riječima. Time je postalo jasno da se najmoćnija od svih država, sa velikim utjecajem na Kosovu, neće suprotstaviti politici ”etničkog razdvajanja” na Balkanu”, ukazao je Martens.

Kako je dodao, “sile koje smatraju da bi to bila nesreća – ukazujući na jugoslovenske ratove devedesetih – trebalo bi zato da ponude bolje rješenje”. 

“U suprotnom će ih pregaziti vrijeme”, upozorio je on.

Martens je saglasan da postoje dobri razlozi za odbacivanje promjena granica na Balkanu, ali smatra da “onaj ko to odbacuje, trebalo bi da bude u stanju da stvori drugačije, a uvjerljive ponude”.

“Svakako da njih u slučaju Kosova ima. Tako bi bilo krajnje vrijeme da se za manje od dva miliona građana te male države konačno omogući da bez viza mogu da putuju u EU. Ako u Evropi građanska prava i dalje prevladavaju nad etničkom pripadnošću i etničkim razgraničenjem, onda nastavak izolacije Kosova nije rješenje”, navodi on. 

Jer, predviđa, jednog dana će doći drugi političari, sa drugim idejama.

“Ako se oni probiju na Balkanu, njihove ideje bi mogle da pobijede i na drugim mjestima. To će promijeniti Evropu – ali vjerovatno ne nabolje”, zaključio je Martens u članku za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Etnička raznolikost balkanskih zemalja

Svoje viđenje ideje o razmjeni teritorija iznio je i Jan Puhl u članku objavljenom na internet izdanju lista Spiegel u kojem tvrdi da “Srbi i Kosovari planiraju dil koji ugrožava stabilnost zemalja EU”. 

“Njime se, naime, krši centralni princip balkanske politike: u zemljama bivše Jugoslavije postoji etnička raznolikost i ona se neće ugroziti granicama. Oko toga su se složile Amerika i Evropa, nakon što su devedesetih morale da intervenišu kako bi zaustavile ubijanje u Bosni i na Kosovu. To je značilo odustajanje od etnonacionalizma”, navodi on. 

Međutim, kako dalje tvrdi, “srpsko-kosovski planovi imaju samo jedan cilj: da Srbi i Albanci žive samo svako među svojima”.

“Razmjena teritorija bila bi presedan i opravdala bi etničke granice u Evropi. Tako bi – prije svih Hrvati i Srbi u Bosni mogli da zatraže pripajanje svojim matičnim zemljama. Katalonski separatisti imali bi novi argument. Kao i Baskijci. Ili Južni Tirolci. Ili flamanski i valonski ekstremisti u Belgiji. Rezultat bi bio veća nestabilnost i etničko rivalstvo”, predviđa Puhl.

Smatra da bi Evropska unija morala da primi više migranata, da diplomatski interveniše, a u ekstremnim slučajevima, čak i vojno.

“Zato Evropa mora jasno da stavi do znanja da za svakog onog ko vodi politiku uz pomoć etničkih argumenata, u savremenoj Evropi nema mjesta”, zaključio je Puhl. 

Izvor: Agencije