Njemački mediji: Nismo shvatili lekciju iz prvog vala pandemije

Angela Merkel
Neki kritičari upozoravaju da je opozicija izuzetno važna u vremenu kada veliki broj građana smatra da žive u sistemu jednoumlja (EPA)

Posledice pandemije korona virusa i dalje ne silaze sa stubaca nemačke štampe, a nemački komentatori su usmereni na kritiku parlamentaraca, kao i na analize postepenog otvaranja nemačkih granica, pokušaja normalizacije turističkih putovanja i otpuštanja u turizma.

Brojni nemački listovi, poput levo orijentisanog dnevnika Frankfurter Rundschau, kritikuju poslanike u Bundestagu da su bili isuviše blagi prilikom propitivanja nemačke kancelarke Angele Merkel.

“Što se tiče atmosfere, propitivanje kancelarke je bilo bliže popodnevnom roštilju nego unakrsnom ispitivanju. Ništa protiv dobrog raspoloženja u Bundestagu. Ali, s obzir na osnovane sumnje u to kako se neki okruzi suočavaju sa širenjem infekcije ili na dugotrajno programiranje aplikacija za praćenje zaraženih, međupartijsko dobro raspoloženje iritira”, navodi Frankfurter Rundschau i dodaje da je “demokratska opozicija izuzetno važna u vremenu kada zabrinjavajuće veliki broj građana smatra da živimo u sistemu jednoumlja (o kojoj govore teoretičari zavera)”.

Frankfurtski dnevnik smatra da opozicija ne bi trebalo da preuzme retoriku teoretičara zavere, ali da je njihov posao da iznesu nesigurnost i frustraciju građana zbog ove situacije. Sličnog mišljenja je i berlinski Welt, koji smatra da parlamentarci nisu iskoristili šansu.

Borba na dva fronta

“Većina u Bundestagu ne želi da ozbiljno da izazove vladu. Manjina to ne može. Ponekad  pitanja vladi poprimaju karakter nekog naprednog seminara ‘Vladati za napredne polaznike'”, ocenjuje konzervativni dnevnik i pita “zar se niko ovde ne ineteresuje zašto kancelarka od prošle nedelje lično savetuje da se nose maske, koje je pre samo nekoliko sedmica nazivala mogućim podstrekivačem širenja virusa”.

S druge strane, berlinski Tagesspiegel smatra da se kancelarka bori na dva fronta – protiv prebrzog ublažavanja antikorona mera i protiv teorija zavera.

“Termin teorija zavera je pogrešan termin za delom širenja besmislica, jer teorija mora da ima bar neki temelj. U ovoj fazi, u kojoj bi ekonomska previranja mogla da intenziviraju polarizaciju i proteste, biće naročito tražena jedna stvar: iskrena, racionalno objašnjena i otvorena komunikacija, u kombinacijia sa energičnom intervencijom organa bezbednosti protiv pokušaja da se u senci pandemije korona virusa oslabe osnove demokratije”, uveren je Tagesspiegel.

U svom komentaru o korona krizi dnevni list Darmstaedter Echose zalaže za brzo otvaranje granica.

“Ovde nije reč o nekom luksuzu, već o ponovnom uspostavljanju fundamentalnog prava i suštine evropskog identiteta. Rampe moraju biti podignute što pre”, zahteva ovaj nemački regionalni dnevnik.

‘Nerazumnost mnogo ljudi’

Na sličan način to vidi i Miteldeutsche Zeitung, koji priznaje da, “u prvi mah, zatvaranje granica može pomoći nadležnima“, ali da, “dugoročno, samo akutelno širenje infekcije može biti merilo”.

“Preuzimati mere protiv putnika koji ne dolaze iz rizičnih oblasti je politički pogrešno i nelegalno. Mogućnost da se bez granica putuje u Evropi nije ekstravagancija, koju država po svojoj volji može da ukine. Sloboda putovanja je jedno dobro pravo svakog građanina Evropske unije”, ističe list iz grada Halle.

Dnevnik Nuernberger Nachrichten, međutim, ukazuje da bi jedan od problema “mogao da bude nerazumnost mnogo ljudi, koji nisu samo srećni što im vraćaju slobode i oprezno uživaju u njima, već što istovremeno ublažavanje mera u potpunosti pogrešno interpretiraju”.

“Konkretno, ako (ublažavanje interpretiraju) kao zvaničnu dozvolu ili čak ohrabrenje da mogu ponovo da rade sve što vole – sve do uslova poput onih u skijaškim kolibama Ischgla (u kojem su se isprva mnogi Nemci zarazili). Ako se to dogodi, drugi talas epidemije se ne može izbeći”, strahuje ovaj bavarski list.

Uticajni dnevni list Sueddeutsche Zeitung smatra da je fatalna greška da su antikorona mere u Nemačkoj ublažene na “tako nekoordinisani način”. List iz Minhena ističe da “ono što je deprimirajuće povodom ove situacije jeste to koliko ljudi je pogrešno interpretiralo ublažavanje kao znak da stvari više nisu tako loše”.

Paradoks prevencije

“Ali, to samo odražava dobro poznati paradoks prevencije, prema kojem uspeh u merama opreza samo podstiće utisak da pretnja uopšte nije bila tako ozbiljna… To je, zapravo, čudno, jer ako u toku kiše ostanete suvi ispod kišobrana, nećete nikada se okrenuti i reći ‘Kiša? Kakva kiša?'”, ističe Sueddeutsche Zeitung, dodajući da lekcija “pandemija za početnike”, koju smo dobili u prvom talasu, nije dobro shvaćena.

S druge strane, dnevni list Pforzheimer Zeitung piše da su nemački koraci u otvaranju granica poprilično mali, dodajući da smo u Evropi svi naučili da se protiv korone bori držanjem odstojanje i higijenskim pravilima.

“Zbog toga, zapravo, nema više razloga da je dozvoljeno svakome da iz Passaua (na nemačko-austrijskoj granici) putuje za Minhen, ali da ne sme svako da putuje iz Passaua za Salzburg. Rampe moraju napokon da budu podignute”, zahteva Pforzheimer Zeitung.

I dnevni list Schwaebische Zeitung se osvrće na pitanje turističkih putovanja po Evropi, pa ističe da bi individualne odluke zemalja o pravilima putovanja mogle da dovedu do nerazumljive situacije da, na primer, Nemcima bude dozvoljeno da putuju u Istru, a Špancima zabranjeno da posete dvorac Neuschwanstein u Bavarskoj.

Otkazi u TUI-ju

“To bi bio deprimirajući simbol stanja EU-a – i dalja ekonomska smetnja turističkim agencijama, ugostiteljima i gastrnomiji. Ono što komplikuje iznalaženje evropskog rešenja jeste to što nadnacionalne institucije Unije, Komisija i Parlament mogu vrlo malo samostalno da urade kada je reč o kontroli granica ili zajedničkim standardima u zaštiti od infekcije u hotelima”, ističe list iz Ravensburga i dodaje da “bez političke volje i spremnosti nacionalnih vlada na zajedništvo putovanje po Evropi ostaje nemoguće u korona krizi”.

Nemačka štampa se u komentarima osvrće i na najavljenje otkaze u jednoj od najvećih nemačkih koncerna za organizovanje putovanja TUI. Dnevni list Weser-Kurier iz Bremena smatra da su “planovi za obnavljanje turizma varljivi”.

“Budući da postoje mnogi pokazatelji da će ova industrija dugo trpeti posledice korone, neke stvari će se trajno promeniti. Ako kompanija kao što je TUI – bez obzira na hitnu državnu pozajmicu razvojne banke KfW – gasi hiljade radnih mesta i hoće da smanji skoro trećinu svojih administrativnih troškova, to je gorak signal”, ističe bremenski dnevnik.

Dnevnik Frankfurter Allgemaeine Zeitung opravdava to što TUI otpušta radnike iako je od države dobio kredite u iznosu od 1,8 milijardi evra.

Budućnost industrije turizma

“Istina da je državnu pomoć, zapravo, bila namenjena za očuvanje radnih mesta. Ali, uprkos tome, rezovi su razumljivi, jer niko neće profitirati od toga ako TUI za poreske obveznike postane groblje za milijarde evra”, ocenjuje uticajni frankfurtski dnevni list.

Heilbronner Stimme očekuje da će industrija turizma biti drugačija, čak i kada u jednom trenutku bude moguće kontrolisati korona virus.

“Službena putovanja biće više izuzetak nego pravilo, budući da smo svi iskusili prednosti videokonferencija. Mnogi ljudi bi mogli i da porazmisle o svom načinu odlaska na godišnji odmor, što je proces koji je već počeo debatom o klimatskim promenama. Nikome ne treba TUI da bi otišao u kuću za odmor ili na kampovanje u Nemačkoj”, smatra ovaj list.

Izvor: Al Jazeera