Njemački mediji: Balkan novo žarište pandemije

Njemački javni servis ZDF prenio je svjedočenja ljudi iz Novog Pazara o broju preminulih poznanika, kao i amaterske snimke iz bonice u Novom Pazaru (Al Jazeera)

Zemlje Zapadnog Balkana proteklih dana u medijima na nemačkom jeziku sve više su predstavljeni kao novo evropsko žarište pandemije koronavirusa. Vlasti u Nemačkoj i Austriji upozoravaju svoje državljane da ne putuju u zemlje regiona, dok u Švajcarskoj razmatraju da li da uvedu obavezni karantin od 14 dana za sve koji dolaze iz jugoistočne Evrope.

Minhenski dnevni list Sueddeutsche Zeitung ocenjuje da je „pandemija udarila Balkan svom snagom“, iako je ovaj region „izgledao da je izbegao talas koji je pogodio delove italije i Španije proletos“.

Ovaj dnevnik ukazuje da aktuelna dešavanja u Srbiji pokazuje „kakve razorne efekte može imati neobzirno suočavanje sa virusom“. Autor podseća da je krajem februara član kriznog štaba u Srbiji, pulmolog Branimir Nestorović, govorio o „najsmešnijem virusu u svetskoj istoriji“ i preporučivao muškarcima da daju svojim ženama novac da idu u šoping u Milano, jer će biti rasprodaja.

Kritike na račun Vučića i Plenkovića

„Medicinski prilično nepotkovan šef države (Aleksandar) Vučić je sa svoje strane predlagao rakiju kao preventivnu meru. Samo dve nedelje kasnije, iznenada je prešao u režim panike. ’Sada smo u ratu protiv nevidljivog, podmuklog neprijatelja’, oglasio se krajem marta i hitno nametnuo vanredno stanje. Ukinuo ga je tek pre izbore 21. juna na kojima je obezbedio dvotrećinsku većinu“, ističe uticajni dnevnik i dodaje da je broj novoinficiranih u Srbiji šest puta veći nego na početku juna te da je „virus dosegao do vrha države“.

Navodeći da su inficirani državni funkcioneri učestvovali u poprilično velikom slavlju izborne pobede Vučićeve stranke, minhenski dnevnik dodaje da poslednji razvoj događaja u Hrvatskoj takođe izaziva zabrinutost, ne samo zbog većeg broja zaraženih, već i zbog toga što se građani ne pridržavaju preporučenih mera.

„Za to imaju uzora u svom premijeru Andreju Plenkoviću. On je odbio da ode u karantin nakon susreta sa teniskom zvezdom Novakom Đokovićem, koji je posle toga bio pozitivan na testu na koronavirus. Odlazak u karantin bi šefu vlade bila sada poprilično nezgodan: u Hrvatskoj je toku izborna kampanja“, ističe Sueddeutsche Zeitung.

Drugi kanal nemačkog javnog servisa ZDF u izveštaju o stanju u Srbiji prenosi svedočenja ljudi iz Novog Pazara o broju preminulih poznanika, kao i amaterske snimke iz bonice u Novom Pazaru, koji su se ovih dana pojavili na društvenim mrežama.

„Snimci pokazuju da je zdravstveni sistem očigledno propterećen. Nedostaje materijal, ali i (medicinsko) osoblje, jer i među njima ima zaraženih“, navodi ZDF. „Brojevi (o novoinificiranima) se ulepšavaju, situacija je gora nego što se predstavlja“.

Preporuke dijaspori sa Balkana

O stanju u regionu pišu i austrijski mediji, naročito otkad je zvanični Beč odlučio da ne sledi preporuku Evropske komisije o otvaranju granica za državljane Srbije i Crne Gore, već da preporuči svojim državljanima da ne putuju na Zapadni Balkan. Austrijska ministarka za integracija istakla je da „530.000 ljudi u Austriji ima familiju i korene u državama Zapadnog Balkana“, a šef diplomatije da već ima „uvezenih“ slučajeva iz tih država.

Dopisnik bečkog lista Presse iz Beograda prenosi „ljutnju sa Balkana“ zbog odluke Austrije da region „stavi na crnu listu“.

„Zemlje Zapadnog Balkana izgleda ubrzano gube kontrolu nad pandemijom koja se većom brzinom širi proteklih dana. Zvanični brojevi o inficiranima snažno raste, ali teško oslikava stvarni obim epidemije: broj neprijavljenih slučajeva verovatno će biti mnogo veći“, navodi Presse, citirajući predsednika jednog od sindikata lekara i farmaceuta u Srbiji, koji tvrdi da „nema više testova i da se pacijenti šalju kući iako imaju jasne simptome“.

Dopisnica za jugoistočnu Evropu bečkog Standarda Adelheid Woelfl u komentaru ističe da bi mere predostrožnosti u Srbiji trebalo da budu pojačane „radi zaštite sopstvenih građana, ali i zbog solidarnosti sa evropskim susedima“.

„Ako bi balkanska dijaspora u iz Austrije krenula da poseti rođake, kao što to radi svakog leta, virus bi se sigurno snažno proširio“, ističe Standard, podsećajući da su istraživački novinari objavili da postoji nesklad između zvanično saopštenih brojeva zaraženih i umrlih u Srbiji i podataka u informacionom sistemu. „Poverenje u vlasti više ne postoji. Praćenje i pronalaženja žarišta infekcije takođe ima nedostataka. Sada je vreme da se nezavisnim ekspertima i novinarima omogući pristup informacionom sistemu COVID za Srbiju kako bi proverili činjenice i povratili poverenje“.

‘Kao da su s lanca pušteni’

Ciriški Tages Anzeiger ističe da povećani broj slučajeva obolelih u jugoistočnoj Evropi predstavlja opasnost za Švajcarsku te da je Švajcarska narodna partija tražila uvođenje obaveznog karantina od 14 dana za sve koji dolaze iz ovog regiona.

„Iako je prošle nedelje Štefan Kuster, šef Odseka za zarazne bolesti saveznog ministarstva zdravlja, govorio o uvećanju ’uvezenih’ slučajeva iz Srbije, problem očigledno pogađa celo Balkansko poluostrvo“, piše ciriški dnevni list i ističe da sve zemlje Balkana je pogodio drugi talas pandemije, ističući loš trend, ne samo u Srbiji, već i na Kosovu i u Severnoj Makedoniji.

Ovaj dnevnik piše da još nije jasno kako će reagovati švajcarske vlasti i navodi podatak da godišnje iz Švajcarske u jugoistočnu Evropu turistički putuje više od milion ljudi.

Konkurentski Neue Zuercher Zeitung navodi da je kontrola pandemije u jugoistočnoj Evropi do skoro smatrana kao uspešna priča, a „uprkos hroničnom manjku novca i osoblja, zdravstveni sistemi u regionu nisu dosegli svoje limite“.

„Uspeh se objašnjava ranom i tvrdom intervencijom države. Naročito među autokratskim vladama u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, ponekad je postojala očigledna neusklađenost između epidemiološke koristi i ograničenja građanskih prava i sloboda“, ističe list i dodaje da kritičari takođe priznaju da su vlade – za koje se često govori da nisu u stanju da deluju – uspele da spreče najgore.

Neue Zuercher Zeitung prenosi ocenu Maxa Brandlea, šefa beogradske kancelarije nemačke fondacije Fridrich Ebert, da se sada u takozvanoj novoj normalnosti sveti strategija zasnovana na represiji.

„Malo se apelovalo na osećaj lične odgovornosti u suočavanju sa virusom, čak naprotiv. U skladu sa tim, sada se malo ljudi pridržava preporuka vlasti“, prenosi Neue Zuercher Zeitung reči stručnjaka o tome šta se dogodilo zbog toga što mere nisu postepeno ukidane, dodajući izjavu zagrebačkog profesora politikologije Nenada Zakoseka: „Ljudi kao da su pušteni sa lanca“.

Izvor: Al Jazeera