Oglasi

Njemačka vojska nova okosnica NATO-a

Jačanje njemačke vojske odraz je Evrope koja želi pokazati Rusiji da ona ne može biti prijetnja, kažu stručnjaci.
Njemačka vojska trenutno raspolaže sa 177.077 vojnika, od kojih 59.263 pripada pješadijskoj jediniciGetty

Piše: Harun Cero

Najava njemačke ministrice odbrane Ursule von der Leyen da će ta zemlja uložiti velika sredstva u povećavanje vojnog potencijala i zapošljavanje vojnika, za brigadira austrijske vojske Waltera Feichtingera je pokazatelj da je završeno vrijeme kada se na na odbrambeni budžet gledalo kao na područje gdje se štedi i “dividendu mira“.

“To što je Njemačka najavila je samo nastavak procesa reformi. Njemačka je to i prije najavila, a reforme podrazumijevaju povećanje vojnog budžeta i privlačnosti vojske za civile. Njemačka time prati i apel NATO-a, da se odbrambeni budžeti njenih članica moraju dići na dva posto bruto domaćeg proizvoda“, ističe Feichtinger.

Jačanje vojnog potencijala Njemačke, tvrdi austrijski brigadir, je izazvano i geopolitičkim promjenama, posebno ruskom aneksijom Krima.

Kaže da je NATO odlučio da Njemačka mora biti jedna od vodećih zemalja u njihovim operacijama i da zajedno sa drugim zemljama mora biti “vrh koplja“ Alijanse.

Nova era odbrambenog sektora u Njemačkoj

Njemačka vojska trenutno raspolaže sa 177.077 vojnika, od kojih 59.263 pripada pješadijskoj jedinici. Trenutno se 30.000 vojnika nalazi u procesu obuke, a 5.000 je dio intervencione jedinice NATO-a. Oko 9.000 vojnika se bavi izbjegličkom krizom, a 49.261 vojnika stoji na raspolaganju za vojne misije u inostranstvu.

Najavljeno je i da će se broj kasarni u Njemačkoj smanjiti sa dosadašnjih 394 na 264, zbog bolje koordinacije.

"Njemačka vojska se mora modernizirati u svim područjima. Mi smo pod pritiskom, kao nikad do sada", kazala je njemačka ministrica odbrane Ursula Von der Leyen.

U martu je saopćeno da će Njemačka do 2020. godine uložiti 39,2 milijardi eura u modernizaciju vojske i oružja.

To je 10 milijardi eura više od onog što je Njemačka ulagala u odbrambeni sektor u periodu od nekoliko godina. Godišnje će se u vojsku i oružje ulagati 2,5 milijardi eura više nego do sada.

 

“Nakon što je proteklih godina fokus bio na operacijama u Afganistanu i Africi, sada se ulaže u odbrambeni potencijal svoje zemlje“, kaže Feichtinger.

Njemačka poslala signal

Njemačka je planirala da zaposli sedam hiljada novih vojnika do 2023. godine, a time je, kaže on, poslan signal.

“Godišnje bi Njemačka trebala po tom planu zapošljavati hiljadu vojnika. To će povećati fleksibilnost vojske. Ali, mora se reći da to nije dovoljno da se pokriju sve pozicije u njemačkoj vojsci, kojoj fali kadra“, objašnjava.

Po analizama stručnjaka, Njemačka bi do 2023. trebala imati na raspolaganju 14.307 dodatnih vojnika.

Feichtinger smatra da je za očekivati da će nakon izvjesnog perioda svaki vojnik u njemačkoj vojsci imati punu vojnu opremu, što do sada nije bio slučaj.

To podrazumijeva, tvrdi on, i kupovinu dodatnih pancira za vojnike.

Važna je, tvrdi brigadir Feichtinger, i najava Njemačke da će stvoriti i svoju cyber jedinicu.

“To je jedan vid modernizacije vojske. Ali, treba se vidjeti da li će ta cyber jedinica samo biti tu da se zemlja odbrani od napada ili će imati i napadačke kapacitete“, smatra Feichtinger.

Vojno-politički analitičar iz Srbije Aleksandar Radić smatra da je to što Njemačka opet ulaže u jačanje vojnog potencijala, dobra stvar.

Kaže da je nakon pada istočnog bloka stvorena slika da se na vojsci treba štedjeti. Dodaje da su sve vojske evropskih zemalja nakon toga postale intervencionističke ili su bile samo svedene na mirovne operacije.

Ističe da je dobar primjer Velika Britanija, koja išla u vojnu koaliciju sa Amerikancima u Iraku.

“To je slučaj i sa Nemačkom. Također, sve zemlje u Evropi su ukinule služenje vojnog roka, osim Norveške. Vojske su se tako 'udaljile od srca naroda'. NATO već neko vreme opominje da bi sve zemlje trebale izdvajati najmanje dva odsto bruto nacionalnog dohotka na vojsku, a mnoge zemlje izdvajaju nešto više od jedan odsto“, kaže Radić.

Amerikanci, ističe on, već neko vrijeme napominju da se Evropa tu malo neodgovorno ponaša.

“To je jedan socijalni proces u Evropi. Nigde vojska više nema ozbiljnu javnu podršku“, smatra on.

Tvrdi da se situacija polako mijenja, jer se pokazalo da će se pojaviti protivnici ako vojska slabi.

“Krize na Bliskom i Srednjem istoku, izbeglička kriza... One su pokazale slabost zapadnih vojski, koja je i do sada bila očigledna“, kaže Radić.

Rizik od oružanih sukoba

Činjenica da Sjedinjene Američke Države imaju monopol na vojnu tehnologiju, smatra on, nije zbog toga što ta država ne dozvoljava drugim da se razvijaju na tom polju, nego zato što zemlje Evrope nisu spremne da ulažu.

“Francuska je kompromitovala poziciju velikih evropskih sila. Ta zemlja je pokazala gde se zaista stvari nalaze kada se odlučila za intervenciju u Čadu. Francuska je htela da izvede akciju sa jednim svojim ekvivalentom ojačanog bataljona i da pokaže da ona kao sila može da ostane relevantna“, objašnjava on i dodaje da se tada pokazalo da ta zemlja nema resursa za strateški transport.

Morala je zatražiti pomoć od NATO-a. U tom trenutku, ističe on, i Njemačka se trgla.

Podsjetio je na vrijeme kada je Karl-Theodor zu Guttenberg bio ministar odbrane, od 2009. do 2011. godine.

“On je ukinuo služenje vojnog roka i on je smatrao da 'stari generali ništa ne znaju' i da su ovo nova, moderna vremena. Stvarnost je pokazala da nije ni Evropa pošteđena rizika od oružanih sukoba. Nemačka sada, kao što se među poslednjima odlučila za ukidanje vojnog roka, prva od relevantnih zemalja iz Evrope odlučila je da 'točak istorije vrati prema nazad'“, mišljenja je Radić.

Vojno-politički analitičar iz Bosne i Hercegovine Neven Kazazović kaže da su sve zemlje Evrope, osim Velike Britanije i Francuske, do sada slijedile trend razoružavanja i smanjivanja vojnog potencijala.

Ističe da je Francuska konstantno povećavala izdvajanja za jačanje vojnog potencijala, ali da ipak ,i sa tim ulaganjima, ima samo 50 posto kapaciteta britanske vojske.

“Njemačka je konstantno naglašavala da ima preglomaznu vojsku. Ali ovaj sadašnji trend se ne odnosi samo na tu zemlju. NATO šalje dodatne bataljone u zemlje Baltika, pa ovaj raketni štit u Rumuniji. Mnoge zemlje izlaz iz krize traže u jačanju vojnih resursa. Činjenica je da u Evropi više ne vlada duh tolerancije i nemilitarističkog poimanja stvari“, ističe Kazazović.

Kaže da Evropa želi da pokaže Rusiji da ona ne može biti prijetnja tom kontinentu.

Na upit da li smatra da je to pravi put kojim Evropa treba ići, Kazazović kaže da tu uvijek važe floskule “osiguraj se za rat, da bi imao mir“ i “budi toliko jak da te niko ne može napasti“.

“Ne mislim da to treba kritikovati jer radi se o zaštiti njihove zemlje“, smatra on.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.