Njemačka: Tužba protiv CIA-ine ‘Kraljice torture’

Piše: Elisabeth Braw

BERLIN – Njemačka grupa za ljudska prava podnijela je krivičnu prijavu protiv Alfrede Frances Bikowsky, zvaničnice američke Centralne obavještajne agencije, koja je navodno odobrila mučenje zatvorenika za koje se sumnja da su Al-Kaidini pripadnici. U krivičnoj prijavi, koja je podnesena Federalnom sudu u ponedjeljak, predstavljeni su dokazi o umiješanosti Alfrede Frances Bikowsky u mučenje njemačkog državljanina Khaleda al-Masrija i zahtjev da joj se sudi u Njemačkoj.

Ova tužba također stavlja Bikowsky, kojoj su dali nadimak “Kraljica torture” u centar evropskih napora da CIA-ini zvaničnici odgovaraju za navode o mučenju.

Makedonski agenti su 2003. godine greškom uhapsili Masrija, prodavača automobila kuvajtskog porijekla, kada je krenuo na odmor u makedonsku prijestonicu Skoplje i držali su ga u pritvoru 23 dana, jer su ga zabunom povezali s događajima od 11. septembra 2001. godine. Čak i nakon što ju je oficir CIA-e upozorio da je Masri žrtva zabune identiteta, Bikowsky, koja je tada bila zamjenica šefa CIA-ine Stanice Alec, jedinice zadužene za praćenje Osame bin Ladena, insistirala je da se Masri avionom prebaci u Afganistan radi daljnjeg ispitivanja.

Nalozi za hapšenje

Nakon četiri mjeseca u Afganistanu, gdje je ispitivan nasilnim metodama, Masri je CIA-inim avionom prebačen u Albaniju i vraćen u Njemačku. “Već postoje nalozi za hapšenje u Njemačkoj za članove posade koja je avionom prevezla Masrija u Afganistan, tako da mi samo pratimo komandni lanac”, kazao je Andreas Schuller, šef Programa za međunarodne zločine i odgovornost pri Evropskom centru za ustavna i ljudska prava, pravnoj organizaciji za ljudska prava iz Berlina, koja je podnijela krivičnu prijavu protiv Alfrede Frances Bikowsky.

U krivičnoj prijavi, koja je podnesena u julu i koju su novinari Al Jazeere America vidjeli, ECCHR traži od tužitelja da pokrene istragu protiv Bikowsky. U tužbi se ističe da izvještaj američkog Senata o mučenju, objavljen u decembru prošle godine, sadrži dokaze koji povezuju Bikowsky s mučenjem i izručenjem Masrija. “Direktor CIA-e … odlučio je da nije opravdana nikakva daljnja akcija protiv XXX, potom je zamjenica šefa Stanice ALEC, koja se zalagala za izručenje Masrija [sic],” pisalo je u paragrafu iz izvještaja Senata uključenom u prijavu. Ovi navodi su u skladu s otkrićima do kojih su došli reporteri. Jane Mayer iz New Yorkera je u decembru prošle godine napisala da je Bikowsky “oduševljeno učestvovala u sesijama mučenja” i da je “rekla kongresnim nadzornicima da mučenje donosi rezultate, što nije bilo istina”.

Ukoliko njemački tužitelj Federalnog suda odluči da ne pokrene istragu, ECCHR će podnijeti prijavu državnom tužitelju u Minhenu, čiji je ured prije osam godina izdao naloge za hapšenje 13 CIA-inih zvaničnika uključenih u slučaj nestanka i držanja u pritvoru Masrija.

“Ukoliko tužitelji pokažu spremnost da preuzmu slučaj kršenja ljudskih prava s umiješanim stranim zvaničnicima, u Njemačkoj postoji kapacitet za šire istrage kršenja ljudskih prava u okviru univerzalne nadležnosti”, objasnio je Benjamin Ward, zamjenik direktora odjela za Evropu i centralnu Aziju pri Human Rights Watchu. To bi moglo imati veoma značajnu posljedicu i učiniti zvaničnike upletene u slučajeve mučenja opreznima da putuju u druge države.” Iako i obični građani mogu podnijeti tužbu, neprofitne organizacije čije osoblje čine pravni stručnjaci imaju veće šanse za uspjeh.

Ključna je politička volja

Zakon o kršenju međunarodnog prava, koji je u Njemačkoj stupio na snagu 2002. godine, čini Njemačku jednom od nekoliko država koja dozvoljava tužiteljima da istražuju slučajeve kršenja ljudskih prava koji su se dogodili u inozemstvu; optuženi ne mora biti prisutan u Njemačkoj. Drugim riječima, njemački tužitelji bi mogli pokrenuti tužbe za slučajeve kršenja ljudskih prava povezane s CIA-inim zvaničnicima u Afganistanu i Guantanamu čak i ako ta krivična djela nemaju velike veze s Njemačkom. “Ključno pitanje je politička volja”, kazao je Ward.

“Da li su tužitelji spremni ići u smjeru u kojem ih odvedu dokazi? Privatne istrage koje provode grupe kao što je ECCHR vjerovatno neće voditi direktno do krivičnog gonjenja, jer su u pitanju državni interesi. Ali, nastojanja nevladinih organizacija da objelodane ove slučajeve mučenja podstakla su tužitelje da otvore istrage.”

Frauke Kohler, glasnogovornica ureda njemačkog federalnog tužitelja, kazala je da su pravni stručnjaci počeli razmatrati potencijalne slučajeve čim je objavljen izvještaj Senata. “Krivična prijava koju je podnio ECCHR dio je ove istrage”, objasnila je Kohler.

ECCHR je, zajedno s Centrom za ustavna prava u SAD-u, švicarskom grupom TRIAL i grupom Redress u Velikoj Britaniji, jedna od nekoliko najaktivnijih organizacija u pokretanju istraga u slučajevima kršenja ljudskih prava. Ova je grupa prije deset godina podnijela simboličnu prijavu protiv Georgea W. Busha, Donalda Rumsfelda i bivšeg direktora CIA-e Georgea Teneta. No, sada su im na meti zvaničnici srednjeg menadžmenta, koje je lakše povezati s mučenjem. “Naš cilj je da djelovanjem na različitim nivoima budemo u stanju stegnuti mrežu oko kršitelja ljudskih prava”, objasnio je Schuller. (Iz CIA-e su odbili dati komentar). ECCHR i CCR su dale ekspertsko mišljenje u znak podrške odluci Francuske da otvori istragu protiv bivšeg zapovjednika u Guantanamu Geoffreyja Millera. Sud u Parizu je početkom ove godine pozvao Millera da odgovara za navode o mučenju.

Pravni presedan

Schuller je kazao da ECCHR planira podnijeti još nekoliko krivičnih prijava početkom naredne godine. Sama krivična prijava ne rezultira nalogom za hapšenje, ali ukoliko ECCHR sazna da Bikowsky planira putovati, kontaktirat će strane pogranične službe i tražiti njeno privođenje. “Krivična prijava onemogućava Bikowsky da radi u inozemstvu”, kazao je Scott Horton, advokat za ljudska prava i predavač na Univerzitetu Columbia.

Iako nijedan zapadni zvaničnik nije uhapšen samo na osnovu krivične prijave, početkom mjeseca je bivša zvaničnica CIA-e Sabrina De Sousa, koju je u odsustvu osudio italijanski sud, privedena, kada je pokušala ući u Portugal. Sud je proglasio De Sousu krivom za umiješanost u zatvaranje radikalnog propovjednika Abu Omara u Milanu 2003. godine. Ukupno 26 američkih zvaničnika osuđeno je u odsustvu na italijanskim sudovima zbog kršenja ljudskih prava u vezi s izručenjima. Prema Hortonovim riječima, CIA je već zabranila putovanja u inozemstvo zbog umiješanosti u mučenje za 22 svoja službenika.

Izvještaj Senata o mučenju donio je organizacijama za ljudska prava nove dokaze, a Evropski sud za ljudska prava je postavio pravni presedan koji ide u korist žrtava kršenja ljudskih prava. U presudi iz 2012. godine ECCHR je stao na stranu Masrija, koji je podnio prijavu protiv makedonskog Ministarstva unutrašnjih poslova. “Historijski gledano, plašt pravnog imuniteta obavija operativce obavještajnih službi zbog rizika da bi akcije koje se otkriju na sudu mogle naštetiti operacijama obavještajnih službi”, primijetio je Horton. “Sada se dešava da grupe za ljudska prava govore da, iako sudovi ne mogu kopati po svim slučajevima, postoji izuzetak za zločine protiv čovječnosti.”

Izvor: Al Jazeera