Njemačka, ekonomski izuzetak EU-a

Industrija je osnovica njemačke ekonomije, a konkurentnost se zasniva na kvalitetu, pouzdanosti i inovativnosti.

Njemačka, Industrija, Ekonomija
Njemačka industrija je uspjela učiniti da kriterij odabira većine njenih proizvoda bude kvalitet, a ne cijena [AFP/Getty]

Piše: Erol Mujanović

Sa ekonomskim indikatorima u odličnom stanju, Njemačka je danas jedan od vrlo rijetkih evropskih  izuzetaka ekonomskog razvoja koji počiva na visokoj konkurentnosti izvozno orijentisanih kompanija.

Prednost njemačkih izvoznika se zasniva, prije svega, na kvalitetu proizvoda, a ne na niskoj cijeni, i značajan doprinos izvoza rastu njemačkog bruto društvenog proizvoda (BDP) je i učinio da Njemačka danas ima jedan od najvećih godišnjih BDP-a po stanovniku, da ima izuzetno niske stope inflacije i nezaposlenost, te da i dalje predstavlja željenu destinaciju  miliona radnika širom svijeta.

Njemačka nastavlja biti ekonomski model Evropske unije (EU), koji je iznimka načinu funkcionisanja većine drugih zemalja članica.

Rast primanja

Za razliku od većine zemalja koje svoj ekonomski rast ostvaruju rastom izvoza, Njemačka uspijeva od 2010. godine imati ekonomski rast koji je, pored izvoza,  izuzetno podstaknut i od strane domaće potražnje.

Štaviše, od 2011. godine, nakon gotovo decenijske pauze, plaće počinju rasti u Njemačkoj, što je posebno primjetno u industriji, koja čini 23 posto njemačkog BDP-a, što je čak dva puta više nego naprimjer u Francuskoj.

Industrija je osnovica njemačke ekonomije i tako značajna stopa udjela industrije u BDP-u objašnjava i važnost izvoza za njemačku ekonomiju. Tržišta za kvalitetne i specijalizirane proizvode njemačkih industrija se sve češće nalaze i izvan EU-a.

Konkurentnost njemačke ekonomije se zasniva na nekoliko principa i karakteristika, koje odlično poznajemo i na Balkanu, naprimjer u automobilskoj industriji, a to su: kvalitet, pouzdanost, inovativnost.

Konkurentnost se zasniva i na mreži malih i srednjih preduzeća  koja su posebno uspješna, efikasna i izvozno orijentisana.  

Navedene karakteristike konkurentnosti dozvoljavaju Njemačkoj industriji da izbjegne konkurenciju po pitanju troškova, zahvaljujući vrhunskom kvalitetu proizvoda, što čak njemačkoj privredi dozvoljava da ima gotovo najveće plate u industriji, u odnosu na ostatak svijeta, te da primanja radnika dodatno povećava.

Njemačka industrija je uspjela učiniti da kriterij odabira većine njenih proizvoda bude upravo kvalitet, a ne cijena. Na taj način, značajan broj konkurenata iz zemalja u razvoju više nisu direktna prijetnja njemačkim kompanijama jer se bore primarno cijenom, a ne kvalitetom.

Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je u Njemačkoj spala sa 11,5 posto  na manje od šest posto na početku 2013. godine.  Ovako niska stopa nezaposlenosti je danas san velike većine svjetskih vlada.

U recentnoj istoriji, situacija nije uvijek bila ovako povoljna za njemačku industriju, jer su njemačke kompanije osamdesetih godina bile u velikim problemima zbog međunarodne konkurencije i gubile su tržišne bitke, a konkurentnost je bila počela da opada.

Tu je trebalo dodati, od devedesetih godina pa do danas, trošak spajanja tada Istočne i Zapadne Njemačke, koji i danas predstavlja preko 2,5 posto BDP-a Njemačke na godišnjem nivou, u vidu transfera iz jednog dijela zemlje u drugi.

Procenat se ne čini moža visok, ali treba imati u vidu da se radi o sumi od oko 70 milijardi eura godišnje koja se prebaci iz jednog dijela Njemačke u drugi svake godine.

Reforme i konkurentnost

Njemačka je bila primorana da u potpunosti prilagodi svoj ekonomski aparat novim izazovima i prijetnjama.

Njemačka je uspjela provesti reforme sa kojima se danas bori većina zemalja članica Evropske unije i šire. U zadnjih desetak godina znatno su smanjeni troškovi zdravstvenog osiguranja i naknade za nezaposlena lica, smanjeni su i doprinosi, te su na taj način rasterećeni poslodavci, revidirana je i prilagođena legislativa koja se tiče tržišta rada, pomjerena je granica odlaska u penziju, itd.

Istovremeno, Vlada je provela određeni broj strukturalnih reformi i investiranja u pojedine sektore koji su danas učinili cijelu njemačku industriju konkurentijom (značajna ulaganja su otišla u obrazovanje, nauku i istraživanje).

Na taj način su 2005. godine njemačke kompanije bile spremne kvalitetno odgovoriti ogromnoj potražnji, koja je krenula prvenstveno iz Kine i ogromnom apetitu i narudžbama za njemačkim luksuznim automobilima.

Pokazana inteligencija donosioca odluka i ključnih aktera njemačke ekonomije se ogleda upravo u anticipaciji, jer Njemačka nije čekala dužničku krizu iz 2009 godine, niti da bude na rubu bankrota, da bi provela ispravne i kvalitetne ekonomske reforme sa dugoročno pozitivnim posljedicama. I upravo je to ono što je razlikuje od većine drugih zemalja.

Iako njemačke kompanije nisu direktno pretrpile previše negativnih posljedica, one i dalje ostaju izložene ranjivosti njihovih ekonomskih partnera iz drugih zemalja EU-a, u kojima je potražnja oslabila u 2012 godini. 

Njemačka industrija će i dalje morati nastaviti biti veoma konkurentna na svjetskom tržištu ukoliko želi sačuvati stečene prednosti.

Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je u Njemačkoj spala sa 11,5 posto  na manje od šest posto na početku 2013. godine.  Ovako niska stopa nezaposlenosti je danas san velike većine svjetskih vlada.

Naravno, fleksibilnije tržište rada i lakši uvjeti za angažovanje i otpuštanje radne snage, kao što je slučaj u Njemačkoj, imaju i drugu, manje svijetlu, stranu medalje.

Danas, 15,6 posto Nijemaca, što predstavlja 12,6 miliona osoba, živi ispod praga siromaštva u toj zemlji (940 eura) što je veoma blizu prosjeku navedenog indikatora za sve članice Evropske unije (16,4 posto).

Ideološke promjene

Došlo je do značajnog rasta nejednakosti među radnom snagom, posebno u sektoru usluga, gdje se povećao broj radnih mjesta sa niskim primanjima.

Jedna od karakteristika njemačke ekonomije jeste i rast plaća, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.

Očekuje se da će rast plaća potrajati cijelu tekuću deceniju, jer polako raste, odnosno vraća se, pregovaračka moć sindikata i radnika uslijed demografskih karakteristika Njemačke i nedostatka nekoliko profila radnika.

Dolazi i do određenih ideoloških promjena koje postaju bliže ljevičarskim težnjama i ekonomskom modelu, jer nakon dugog niza godina tokom kojeg je rast plaća bio zaleđen, radnici i sindikati danas traže sve više  i žele postepeno nadoknaditi ono što smatraju da im privrednici i država duguju po pitanju kvaliteta života ili kupovne moći.

Njemačka industrija će i dalje morati nastaviti biti veoma konkurentna na svjetskom tržištu ukoliko želi sačuvati stečene prednosti. Ekonomski rast će i dalje biti veoma ovisan izvozu, a ukoliko situacija ostane kakva jeste, njemačka ekonomija sada nema posebnih razloga za brigu, za razliku od većine drugih članica Evropske unije. 

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.