Ništa od velikih evropskih investicija ako se političke krize nastave

Investicioni plan će biti predstavljen u martu, a najvjerovatnije se radi o velikim infrastrukturnim projektima u oblasti saobraćaja, energije i digitalizacije (EPA)

Osim nove metodologije procesa pristupanja Evropskoj uniji, zemljama regije Brisel je ponudio i nove opcije kada su u pitanju investicije. Tako će sada same države Zapadnog Balkana definisati svoje projekte i onda tražiti od EU sredstva za njihovo finansiranje, a također postoji i mogućnost da se u sve uključe i privatni evropski investitori. 

Investicioni plan će biti predstavljen u martu, a najvjerovatnije se radi o velikim infrastrukturnim projektima u oblasti saobraćaja, energije i digitalizacije. Evropskoj uniji to je bitno i zbog prisutnosti drugih velikih sila, pogotovo Kine koja izdvaja velika sredstva za ovakve projekte. 

Otvorena je i mogućnost za ‘zelene projekte’ koje se tiču zaštite okoliša, jer Evropa pokreće svoj ‘Zeleni plan’ putem kojeg će se podsticati ‘ekološka industrija’, što može biti posebno interesantno za regiju, s ozbirom na veliki problem zagađenja. Budući da se BiH okrenula Kini i uglju kada su pitanju energetske investicije, Brisel bi, smatraju stručnjaci, sigurno dobro dočekao zainteresovanost za ovakve njegove fondove. 

Međutim, političke krize koje se trenutno dešavaju, kao što je nova blokada vlasti u Bosni i Hercegovini, reakcije na zakon o vjeroispovijesti u Crnoj Gori te zastoj u pregovorima između Srbije i Kosova, mogu utjecati na sve to i spriječiti da investicije dođu do ovih zemalja. 

“Zato se prije svih investicija uvodi taj novi model i metodologija i rješava se pitanje vladavine prava, sigurnosti investitora, jer investitor mora znati da će njemu novac biti siguran i zato se plaši političkih kriza. Postoji ona izjava da je kapital kao srna, čim se uplaši bježi. Jasno je da situacija u BiH neće privući nijednog investitora, osim nekog špekulanta. Slično je i u Sjevernoj Makedoniji, nije bolje ni u Crnoj Gori, ti procesi su loši i oni mogu samo otjerati i ono malo investitora što ima”, kaže Željko Trkanjec, urednik portala Euractiv.hr.

‘EU iscrpila svoje mogućnosti u regiji’

Sve ove krize ostavit će traga i na odnose sa Evropskom unijom, a prije svega kriza u BiH te zaustavljeni dijalog između Kosova i Srbije, smatra Dragan Đukanović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i predsjednik Centra za spoljnu politiku.  

“Vjerujem da će dobijanje investicionih projekata, odnosno značajnijih ulaganja u svakom slučaju zavisti od političke stabilnost, da će to biti uslov da biste mogli da dobijete takvu vrstu podrške, tako da će ta poruka biti upućena svim balkanskim zemljama – da tog investicionog paketa i neće doći ako ne bude interne stabilnosti”, kaže Đukanović. 

Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija smatra da su investicijski planovi bitni jer mogu spriječiti i narušavanje odnosa između regije i EU, budući da kapitalne infrastrukturne projekte podržavaju i neevropske zemlje, kao što je Kina, što je, dodaje, nezamislivo i neodrživo da na ovom, geografski evropskom prostoru.

Također, prema njenom mišljenju, krize, nacionalizam, reinvencija velikodržavnih projekata, urušavanje vladavine prava, korupcija, klijentelizam… upravo potvrđuju da je EU iscrpila svoje mogućnosti u datom okviru djelovanja i da nije samo vrijeme za novu metodologiju, već i novi koncept.

Dodaje da perspektiva članstva u EU koja se ostavlja za dalju budućnost, nije značajan faktor za stabiliziranje Zapadnog Balkana danas. 

“Također, vrlo je zanimljiva i činjenica da stepen približavanja Uniji, očito, nije nimalo pouzdan pokazatelj stabilnosti – Srbija i Crna Gora odmakle su u pregovorima o članstvu i predvodnice su procesa EU-intergacija u regionu. BiH i Kosovo, na drugoj strani, još uvijek nemaju status kandidata za članstvo.”

Zeleno svjetlo za S. Makedoniju i Albaniju

Zato nova metodologija pristupanja EU predviđa da jačanje dinamike pregovaračkog procesa bude postignuto tematskim grupisanjem pregovaračkih poglavlja u šest klastera, odnosno grupa. 

Grupa sa najvažnijim poglavljima bit će prva otvorena, a posljednja zatvorena. Nova metodologija predviđa i snažnije podsticaje od EU u slučaju napretka kandidata, ali i posljedice ako napredak izostane. Evropski zvaničnici upozorili su da to može biti suspenzija fondova. 

Nova metodologija je predstavljena nakon što je predsjednik Francuske Emmanuel Macron prošlog oktobra blokirao eurointegracijski put Sjeverne Makedonije i Albanije. Macronovo “stop” izazvalo je buru na političkoj i društvenoj sceni Sjeverne Makedonije, a premijer Zoran Zaev odlučio je odstupiti početkom 2020, prepustiti upravljanje državom tehničkoj vladi i čekati izbore najavljene za 12. april.

Zbog toga se očekuje da će se već sastanku Evropskog vijeća u martu, prije izbora u ovoj zemlji, dati neko zeleno svjetlo za pregovore sa ovom zemljom i Albanijom. 

“Ja se iskreno nadam da ćemo već u martu imati pozitivnu odluku kada je u pitanju otvaranje pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nadam se da ćemo već sada, narednih sedmica, imati potvrđenu situaciju i da će to dodatno biti rešeno na zagrebačkom samitu”, kaže Đukanović. 

Nova generacija političara

U Zagrebu se šestog i sedmog maja održava Samit EU – Zapadni Balkan na kojem se očekuju utjecajni evropski zvaničnici. Događaj je zamišljen kao podsjećanje na Samit u glavnom gradu Hrvatske iz 2000. godine.

“Činjenica da je 20 godina kasnije samo Hrvatska ostvarila članstvo, a da su druge zemlje iz regiona, u najboljem mogućem scenariju, bar deceniju daleko od članstva, otvara vrlo ozbiljna pitanja i za EU i za države regiona”, objašnjava Džananović-Miraščija.

Trkanjec ima optimističan stav kada su u pitanju Sjeverna Makedonija i Albanija, budući da je Macron najavio da bi mogao podržati nastavak njihovog evropskog puta kao i neke zemlje koje su ranije bile protiv toga. 

 “Samit u Zagrebu bi zpravo trebao biti politička deklaracija EU da je Zapadni Balkan prostor njezinog potpunog interesa i da je to zapravo prostor u kojem ključni interes ima Evropska unija da sve velike sile koje nisu bliske tom prostoru zapravo u velikoj mjeri ovdje djeluju destruktivno. Taj bi samit trebao otvoriti perspektive i reći da je EU otvorena za vas, a na vama je sada da ispunite uvjete i krenete, proces je dug i težak, ali neće nitko govoriti o datumima i rokovima.”

Međutim, Džananović-Miraščija nije uvjerena da će se nešto suštinski desiti, jer će se na samitu, dodaje, kao i svim događajima takve vrste, koristiti diplomatski jezik umjerenog ohrabrenja i opreznog optimizma. 

“Značajni politički pomaci u kontekstu proširenja EU zahtijevaju promjenu političke paradigme, a to će, bojim se, morati sačekati novu generaciju političara i u EU i u regionu. Sada niti na jednoj strani nema kapaciteta za takvo nešto.”

Izvor: Al Jazeera