Oglasi

Ništa lakše nego trudnici dati otkaz

Trebaju li se žene zadovoljiti praznikom ili 8. mart treba iskoristiti kako bi se skrenula pažnja na položaj žena?
I dalje su brojni problemi s kojima se žene susreću samo zbog svog spolaPixsell / Igor Kralj - Arhiva

Već više od 100 godina u svijetu se obilježava Dan žena. Iako su namjere onih koje su se borile za prava žena bile borba za bolje uvjete rada, veću i dostojanstveniju plaću za žene, nediskriminaciju, danas se ovaj praznik, nažalost, u većini slučajeva sveo na kupovinu cvijeća i izlazak na večeru.

Trebaju li se žene zadovoljiti ovime ili 8. mart treba iskoristiti kako bi se skrenula pažnja na njihov stvarni položaj u Bosni i Hercegovini i probleme s kojima se suočavaju?

"Iako su tokom posljednje dvije decenije učinjeni značajni pomaci u ostvarivanju principa ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, status žena nije zadovoljavajući. I dalje prevladavaju patrijarhalne strukture moći i rodni stereotipi, što, posljedično, rezultira daljnjim prisustvom različitih oblika diskriminacije i marginalizacije žena, te rodno zasnovanog nasilja", kaže dr. Amra Delić, specijalistica neuropsihijatrije i aktivistica za ljudska prava, koja je 2014. dobila priznanje od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za unapređenje rodne ravnopravnosti. 

Naše društvo favorizuje muškarce

Nepoznavanje i nerazumijevanje zdravih rodnih normi i osnovnih pojmova koji se odnose na rod i maskulinitet, nedovoljna svijest javnosti i kritičkog promišljanja o ovim društvenim konstruktima i aktualnoj porodičnoj dinamici, univerzalnim principima rodne ravnopravnosti te adekvatnim načinima njihove primjene u svim sferama života i rada neki su od faktora koji utječu na status žene u bosanskohercegovačkom društvu.

"Institucionalne strukture našeg društva i dalje favoriziraju muškarce, pa je nedovoljna i uključenost dječaka i muškaraca u rješavanje problematike vezane za promjenu stavova i punu primjenu principa rodne ravnopravnosti, na obostranu štetu – i žena i muškaraca. S druge strane, žene se konstantno bombardiraju savjetima o tome kako postati uspješna po modelima koji inkorporiraju i lične i društvene aspekte i fokusiraju se na razvoj i ekspresiju ponašanja vezanog za rodne uloge", misli dr. Delić.

Brojni izazovi

I dalje su brojni problemi s kojima se žene susreću samo zbog svog spola, odnosno problemi s kojima se u pravilu ne susreću osobe muškog spola.

"Ja bih posebno akcentirala stanje na tržištu rada, na kojem je mnogo više radno sposobnih žena koje ne rade nego muškaraca, odnosno Bosna i Hercegovina ima jednu od najnižih stopa učešća žena na tržištu rada. Osim toga, žene koje učestvuju u radu najčešće su zastupljene u oblasti trgovine i uslužnih djelatnosti, u oblasti gdje se bilježe najniže plaće i najveći broj kršenja prava radnika", kaže Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Zaposlene žene s djecom susreću se s brojnim izazovima u usklađivanju svog privatnog života s poslovnim obavezama. Porodiljske naknade u pravilu su male i kasne, vrtići su rijetko dostupni, nastava u školama nije usklađena s radnim vremenom, a javni je prijevoz nepouzdan.

Zakonska rješenja dobra, primjena loša

Zakoni u oblasti ravnopravnosti spolova te oni koji zabranjuju diskriminaciju žena i nalažu zaštitu njihovih prava u Bosni i Hercegovini jedni su od najboljih.

"Međutim, svi zakoni, pa i zakoni u ovoj oblasti uređuju pitanja o kojima ne postoji potpuno izgrađena svijest da ta pitanja zaista predstavljaju izazove. Vidite, u našem društvu još postoje pojedinci koji smatraju da je sasvim opravdano dati otkaz ženi koja je trudna bez obzira na to što je takav otkaz nezakonit te predstavlja prekršaj, pa čak i krivično djelo. Slično je i s nasiljem u porodici i diskriminacijom", kaže ministrica Borovac.

Ona ističe da je u posljednje vrijeme najveći fokus javnosti na pitanju uređivanja porodiljske naknade. Ipak, kaže Borovac, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice kroz svoju Agenciju za ravnopravnost spolova teži da svim pitanjima pristupa s podjednakom pažnjom. U tom smislu nastoje podržati što veći broj institucija da na odgovarajući način odgovore na njihove različite potrebe.

Veliki značaj nevladinih organizacija

Nevladine i organizacije civilnog društva bile su prve koje su ukazivale na nejednak položaj žena u različitim segmentima društva, te inicirale donošenje zakona i pravilnika koji direktno ili indirektno štite prava i položaj žena.

"Danas NVO pružaju direktnu pomoć i podršku ugroženim, obespravljenim ženama, iniciraju i ukazuju na postojanje problema, te se zalažu da se ti problemi zakonski, institucionalno ili na neki drugi način riješe. Kroz različite kampanje utičemo na svijest ljudi, nastojimo biti partner institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini u ostvarivanju ciljeva iz oblasti ravnopravnosti spolova, zaštite žena, povećanja svijesti, praćenja stanja položaja žena i podnošenja izvještaja o stanju ženskih ljudskih prava, problemima, preprekama i mogućim rješenjima", kaže Danijela Kaloci iz udruženja "Vive žene".

Djelovanje za ravnopravnost pitanje je koje zahtijeva zajednički angažman i žena i muškaraca.

"Raditi na osnaživanju, ličnom rastu i razvoju žena jest neophodno, ali bez značajnijeg angažmana muškaraca u 'ovoj stvari' teško se mogu postići dugoročniji efekti bilo koje strategije uspjeha i poboljšanja statusa žena. Stoga je važno pomjeriti se iz sfere individualnog, sociopsihološkog na društveni nivo i fokusirati se zajedničkim snagama – djevojčica i dječaka, žena i muškaraca – na prepoznavanje društvenih i strukturalnih faktora koji oblikuju ponašanje žena i muškaraca i utječu na izgradnju naših stavova i mišljenja", tvrdi dr. Delić.

Otkloniti stereotipe

Naglasak aktivnosti treba biti usmjeren, slažu se naše sagovornice, na otklanjanje svih stereotipa i predrasuda te jačanje sistema odgovornosti za one koji djeluju na osnovu svojih stereotipa i predrasuda, odnosno onih koji na taj način diskriminišu.

"Potrebni su kontinuirana edukacija i promjena svijesti o stereotipima vezanim za uloge muškaraca i žena u društvu, podizanje nivoa javne svijesti o potrebi uvođenja rodne ravnopravnosti u sve oblasti života i djelovanja, promocija nenasilnog ponašanja, daljnje osnaživanje žena i jačanje njihove solidarnosti, poticanje što obuhvatnijeg zajedničkog djelovanja muškaraca i žena s ciljem podizanja nivoa rodne senzitivnosti u porodici, školi i društvu, smanjenja i eliminacije nejednakosti, diskriminacije, seksizma, zlostavljanja i nasilja, što bi u konačnici dovelo do poboljšanja kvaliteta života svih članova i članica društva", smatra dr. Delić.

Ministrica Borovac ističe da je vrlo bitno da svi prepoznamo da prepreke koje su zasnovane na stereotipima i predrasudama nisu vezane za naša znanja i vještine i da ne smijemo dozvoliti da nas obeshrabre. Najbolji način da mijenjamo naše društvo jest naš vlastiti rad i djelovanje u porodici, okruženju, na poslu ili u politici, smatra ona.

"Još jednom želim naglasiti da pitanje rodne ravnopravnosti nije samo 'žensko pitanje'. Povodom 8. marta posljednjih godina svjedočimo čestim nominacijama i izboru žene godine za doprinos postizanju ravnopravnosti spolova u našoj zemlji. Voljela bih kada bismo narednih godina ovakve nagrade davali i muškarcima za posebno zalaganje u borbi protiv rodne nejednakosti, diskriminacije, seksizma, zlostavljanja i nasilja po osnovu spola", kaže na kraju razgovora dr. Delić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.