Nishani: Srbija je de facto priznala Kosovo

Proces evropskih integracija Nishani je ocijenio najboljim mehanizmom pomirenja (Anadolija)

Predsjednik Albanije Bujar Nishani izjavio je kako vjeruje da je Srbija de facto priznala Kosovo, samim tim što zasjedaju kao ravnopravne države.

Nishani je odgovarao na pitanje agencije Anadolija da li bi što brže priznanje Kosova od Srbije relaksiralo odnose u regiji.

“Vlade dviju zemalja zasjedaju i pregovaraju jedna sa drugom. Naravno, uz prisustvo međunarodnog faktora. Razumljivo je da u ovakvim situacijama postoji i međunarodna podrška, s obzirom na to da se obje zemlje, i Srbija i Kosovo, nalaze u integracijskim i razvojnim procesima”, rekao je Nishani u intervjuu za Anadoliju.

Istakao je kako bez podrške prijatelja i partnera ni Srbija niti Kosovo, kao ni Albanija, Crna Gora, BiH, Makedonija, pa ni Hrvatska i Slovenija, ne mogu ostvariti svoje nacionalne ciljeve.

“Postoje teškoće da Srbija prizna Kosovo, i nažalost na to utiče nacionalistički i ekstremistički mentalitet koji je zastupljen u svakoj zemlji u manjini. Ubijeđen sam da su kako u Srbiji, tako i u drugim zemljama Zapadnog Balkana nacionalističke i ekstremističke grupe uvijek u manjini. Nažalost, oni su uvijek jako glasni, ali nemaju najveću društvenu ili političku moć, nemaju veliki utjecaj na razvoj zemlje. Tako i u Srbiji, vjerujem da su nacionalizam i ekstremističke grupe manjina koja ne može spriječiti razvoj, prije svega, svoje zemlje, pa i zemalja regije generalno i poremetiti njihovu saradnju”, naglasio je Nishani.

Predsjednik Albanije istakao je da se na Balkanu desio proces raspada Jugoslavije bez konsenzusa koji je doprinio stvaranju novih samostalnih država na Balkanu, koje su prethodno bile dio SFRJ.

“…Nepovratna je stvarnost da je Kosovo proglašeno nezavisnim, ne zbog utjecaja Albanije ili zato što je to željela Albanija. Kosovo je postalo nezavisno odlukom većine, dakle građana Kosova, i naravno, uz međunarodnu podršku glavnih aktera održavanja ravnoteže i svjetskog mira”, naglasio je Nishani.

“To je gotova stvar i stvarnost koja nema povratka. Čvrsto vjerujem da nezavisnost Kosova nije bio čin protiv Srbije ili njenog naroda. Nezavisnost Kosova je čin koji služi u cjelosti stabilnosti i regionalnoj sigurnosti. Ako pogledamo, od nezavisnosti Kosova nije bilo događaja koji su pogoršali situaciju u regiji. Naprotiv, poboljšani su sigurnost i mir. Doveli su narode koji su vodili žestoke ratove za pregovarački stol, stol racionalnosti, pregovora i pogleda ka budućnosti”, rekao je Nishani.

‘Neće više biti ratova’

Nishani je naveo da se Albanija ne može i ne treba miješati u dinamiku odnosa između Srbije i Kosova.

Predsjednik Albanije kazao je i kako ne vjeruje da će u budućnosti “biti ratova koji bi vratili već prevaziđenu stvarnost”. Ona je, navodi, “prevaziđena cijenom ratova, a rat nije donio jednog pobjednika u svim aspektima”.

Ono što je najbitnije, naveo je, današnje generacije donosilaca politika imaju moć da misle i o budućim generacijama, o sadašnjoj djeci  i o tome kako će izgledati Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija.

Na pitanje da li očekuje i od Bosne i Hercegovine da u narednom periodu prizna Kosovo i šta poručuje njenim vlastima, jer to osim Srbije, nije učinila na prostoru bivše Jugoslavije samo još BiH, Nishani je odgovorio kako je “u Bosni i Hercegovini situacija malo drugačija, zbog njene konstitucionalne organizacije”.

“Isto bih poručio i onoj strani koja je protiv priznanja Kosova od Bosne i Hercegovine. Mi smo susjedne zemlje, ne možemo promijeniti gdje se nalazimo, mjesto gdje se rađamo, gdje podižemo našu djecu, ne možemo promijeniti mjesta budućih generacija. Na ovim smo prostorima, bićemo tu, tako da, ako smo gubili u prošlosti, to nije izgovor da mislimo istim mentalitetom i u budućnosti”, istakao je Nishani.

Važnost Berlinskog procesa

Nishani je naglasio važnost Berlinskog procesa u koji su uključene sve zemlje EU-a i ocijenio da je liderstvo Njemačke fundamentalno u tom procesu. 

“Nadam se i vjerujem da će Berlinski proces dati pozitivnu perspektivu u konkretnom slučaju, a to je povezati autoputem Niš, Prištinu i Drač. Srbija ima veliku prednost zato što joj se otvara važan koridor izlaska na more tako što će promet i komunikacija preko morskog prostora biti efektivniji za Srbiju. S druge strane, otvara se mogućnost komunikacije, jer komunikacija i promet ljudi i dobara povećava povjerenje, i naravno, zamjenjuje mračnu prošlost optimističnijom budućnošću, usmjerenoj ka saradnji”, istakao je Nishani.

Ocijenio je da u bliskoj budućnosti očekuje i finansijsku potporu i početak radova na “plavom koridoru”, odnosno jadransko-jonskom autoputu, koji okuplja većinu zemalja Zapadnog Balkana.

“Što se tiče Transjadranskog gasovoda smatram da je to jedna od najboljih prilika i treba se smatrati projektom stoljeća, ne samo za Albaniju nego i čitavu regiju. Hitno je potrebna diversifikacija izvora gasa za čitavu Evropu. Što je više prilika i izvora, to je veća sigurnost i kapaciteti za ekonomski razvoj.”, naveo je Nishani.

Istakao je kako vjeruje da kroz diversifikaciju navedenih izvora raste i sigurnost Evrope u cjelosti.

“I samom Balkanu su potrebni ovi izvori. Imajući u vidu da će Balkan biti važna platforma ove alternative, očekuje se da će pažnja Evrope usmjerena na Balkan porasti i u kontekstu sigurnosti i ekonomske saradnje između EU i regije”, ocijenio je albanski predsjednik.

Put u EU – mehanizam pomirenja

Proces evropskih integracija Nishani je ocijenio najboljim mehanizmom pomirenja, približavanja i saradnje zemalja regije. 

NATO je, po njegovom sudu, najuspešnija politička i vojna organizacija, posebno u održavanju sigurnosne ravnoteže, na globalnom nivou. Kada kao takva pokazuje pažnju i prisutnost na Balkanu, kao što je ima kroz članstvo Albanije i Hrvatske, onda je, kako je ocijenio albanski predsjednik, to od velikog značaja za čitav Balkan.

On je pružio podršku putu drugih država regije u NATO.

Upitan da komentira formiranja zajednica opština sa srpskom, odnosno albanskom većinom na Kosovu i u Srbiji, on je kazao kako će pitanje zajednice srpskih opština na Kosovu doprinijeti rastu povjerenja između Srba i Albanaca.

Rekavši da se Albanija ne miješa u političke odluke Albanaca u Preševskoj dolini, izrazio je uvjerenje da tamošnji Albanci čuvanjem svog nacionalnog i kulturnog identiteta “ne izazivaju ni najmanje zabrinutost što se tiče pitanja sigurnosti Srbije”.

“S tim u vezi, nastaviću insistirati i tražiti od srbijanskih vlasti da ulože sve napore, preuzmu odgovornost koja im pripada, da i Albanci u Preševskoj dolini dobiju iste ekonomske, infrastrukturalne i socijane standarde koje imaju svi ostali građani Srbije. Smatram da u političkom aspektu moramo sagledati situaciju i vidimo šta donosi oslobađanje napetosti i povećanje razumijevanja i vjerujem da smo napravili velike korake u iskorjenjivanju nepovjerenja na Balkanu generalno, ali mogu reći da nismo u potpunosti uspjeli u tome i to je sljedeći izazov”, rekao je Nishani.

Ne postoji plan za ‘veliku Albaniju’

Upitan da komentira navode o ”velikoj Albaniji” koje u posljednje vrijeme dolaze iz pojedinih krugova, Nishani je kazao: 

”Kad neko kaže ‘velika Albanija’, znači da prihvata tezu da postoji mala Albanija. Teoriju ‘velike Albanije’ smatram teorijom i platformom koja je usmjerena protiv Albanije i Albanaca kako bi opravdali izolaciju Albanije, izolaciju Albanaca, kako bi predstavili Albance i Albaniju kao državu i narod koji su skloni agresivnosti i mržnji, što nije istina…”

“Ne postoji takva platforma, institucionalna, državna, socijalna niti akademska. Naprotiv, pokušalo se iskoristiti za takoreći kočenje težnji i dinamizma Albanije i Albanaca za saradnjom. Albanija je članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, što znači da je prihvatila evropske politike i standarde. Albanija promoviše načelo dobrosusjedskih odnosa i suživota koji ne mogu opstati ako postoji težnja za uzrokovanjem konflikata, što nije ni u čijem interesu…”, ocijenio je Nishani.

On je kazao da Albaniju brine masovni odlazak novih generacija u zemlje Evropske unije te daje potrebno stvoriti pozitivno okruženje kako bi se omogućio ostanak što više mladih u državi.

Osvrćući se na odnose Albanije i Turske, Nishani je kazao da je ta država jedan od tri najznačajnija ekonomska partnera Albanije. 

Izvor: Agencije