Nije samo voda kriva za otkazivanje ‘Labudovog jezera’

Globalno priznati ruski Državni baletski ansambl iz Sankt Petersburga stigao je na prostor Balkana da priredi spektakl Labudovo jezero na ledu.

“Labudovo jezero zadivilo Banjalučane”, “Čarobno veče u Banjoj Luci: Izveden balet na ledu Labudovo jezero“… neki su od naslova kojima su mediji popratili tu predstavu u Banjoj Luci, dok su u Beogradu poželjeli srdačnu dobrodošlicu ruskom ansamblu.

U Sarajevu, međutim, mediji prenose izvinjenja i objašnjenja kako je “banalna stavka poput redukcije vode opstruirala kulturni život bh. metropole” i mogućnost da se i glavni grad Bosne i Hercegovine pohvali komentiranjem ovog performansa. Predstava zakazana za nedjelju, 11. decembra, odgođena je jer u glavnom gradu Bosne i Hercegovinenije bilo vode vijeli dan i nije se mogla pripremiti ledena površina neophodna za održavanje nastupa.

Istina, ugovoren je novi termin baletnog spektakla za 20. decembar, ali ono što je propušteno ne može se vratiti.

Niko nije kontaktirao Vodovod

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić za ovaj propust nije okrivio ni organizatore iz kompanije Sarajevo Disk, ni Kantonalno javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija. Ipak, pojasnio je kako se “problem redukcije vode mora riješiti i da, kada se već dešavaju ovakve stvari (kulturni događaj koji odvaja selo od grada), iz ViK-a moraju biti iskreni i navesti tačne termine kada nestaje i kada dolazi voda”.

Prema zvaničnom saopćenju, ViK nije primio bilo kakav zahtjev od organizatora o potrebi za dodatnim količinama vode, niti o prolongiranju najavljenog ispitivanja.

“Ispitivanje je najavljeno deset dana prije najavljenog događaja i organizator, s obzirom da zna koje potrebe ima kada su u pitanju ovakve predstave, trebao je kontaktirati ViK sa zahtjevom za prolongiranje najavljenih ispitivanja ili obezbjeđivanju dodatnih količina vode”, kaže Belma Lojić iz VIK-a.

Za formiranje potrebne površine leda treba više od jednog dana, a da se organizator manifestacije obratio ViK-u sa zahtjevom za vodosnabdijevanje, voda bi bila obezbijeđena, isto kao što je obezbijeđena Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, kažu iz ViK-a.

Ovo preduzeće je, navodi Belma Lojić, uvijek spremno pomoći sve kulturne manifestacije u gradu, “što mogu posvjedočiti organizatori drugih manifestacija”.

Organizator manifestacije Sarajevo Disk je Kulturno-sportskom centru Skenderija ponudio novi datum održavanja predstave, ali prema riječima direktora Skenderije Amera Kape, još uvijek to nije definitivno potvrđeno, već je samo najavljeno.

“Skenderija ima sve uslove za odvijanje najavljenog programa. Kada organizator zakupi dvoranu, na njemu je da osigura sve što mu je potrebno. Mi smo na raspolaganju i pri promjeni datuma i nudimo potpuno funkcionalan prostor za predstavu”, kaže Kapo.

Organizator preuzima odgovornost

Organizator, Sarajevo Disk, preuzima kompletnu odgovornost na sebe, ne optužujući nikoga.

“U ovom slučaju najmanje optužujem sarajevski Vodovod. Kada bismo tako razmišljali, uvijek se može neko proglasiti krivcem. Ovo je isključivo naša odgovornost i mi smo se susreli s velikim tehničkim problemima u posljednjim momentima pripreme”, kazao je Edin Muftić, direktor Sarajevo Diska.

Neposredno pred pripreme za predstavu, organizator je, kako je rečeno za Al Jazeeru, dobio tehničku specifikaciju uslova za formiranje leda. Za formiranje ledene površine potrebno je 24 sata, a osim činjenice da je tog dana došlo do prekida vodosnabdijevanja, organizator se susreo s nizom tehničkih problema – od instaliranja specijalnog vozila za pravljenje leda, do nepristupačnosti samoj dvorani Skenderije.

“Nakon sastanka s ekipom za tehničku podršku, došli smo do zaključka da je bolje pomjeriti datum održavanja predstave nego riskirati da se nešto negativno desi. Ja sam ubijeđen da, ukoliko bih kontaktirao Vodovod ranije, oni bi vodu obezbijedili, ali s druge strane, u tako kompleksnoj organizaciji teško je razmišljati o elementarnim stvarima poput vode”, rekao je Muftić.

On navodi da su redukcije vode minoran problem u odnosu na druge kompllicirane okolnosti u kojima njegov tim funkcionira.

“U Sarajevu radimo u prilično teškim uvjetima, gdje se za realizaciju kompleksnih programa trebaju uložiti ogromni napori. U drugim gradovima ljudi imaju koncertne dvorane koje su moderno opremljene, dok u Sarajevu radimo u infrastrukturi koja je još oštećena u ratu i proteklih 20 godina samo krpljena i popravljana”, kaže Muftić.

Voda je Sarajlijama luksuz

Odgađanje predstave ruskog baletskog ansambla poljuljalo je kulturni imidž bosanskohercegovačke metropole i jednog od kulturnih centra bivše Jugoslavije. Slučaj je iz tog ugla za Al Jazeeru prokomentirao pozorišni reditelj Aleš Kurt.

“Konkretan slučaj s otkazanim nastupom baletskog ansambla iz Sankt Petersburga samo je jedan od povoda na buđenje građanske svijesti, jer, sudeći po situaciji, da bi nešto funkcioniralo, potrebno je da ima ekonomsku isplativost, odnosno da je privatizirano”, kaže Kurt.

Ovo je razumljivo za građane Sarajeva, koji su navikli na redukcije u vodosnabdijevanju, i činjenici da žive u olimpijskom gradu koji nema ledene dvorane na cjelogodišnjoj osnovi.

“Objektivno, banalne stvari, poput leda, odnosno vode od koje treba napraviti led, u Sarajevu tretiraju kao luksuz i izgledaju kao čudo kad se provedu do kraja. Mi očigledno imamo poteškoće u ispunjavanju banalnih zadataka. Najveći problem je što gradska infrastruktura još uvijek nije privatizirana, tu je više u pitanju ekonomska tranzicija nego kulturna svijest. Dakle, problemi leže u svemu onome što se nekada vodilo kao društveno vlasništvo, s obzirom da nije privatno, to se smatra ničijim i ne zna se čemu služi”, rekao je Kurt.

Prema njegovim riječima, ne postoji izgrađena svijest koliko je kulturni život bitan za civilizacijski razvoj prijestolnice i same države Bosne i Hercegovine.

Vrijeme je za civilizacijski napredak

“Problem je što građani Sarajeva ne predstavljaju socijalnu silu koja će na ovaj ili onaj način utjecati da se ti objekti, odnosno infrastruktura grada, održavaju prema urbanim standradima vremena u kojem živimo, a 2016. godine je”, navodi Kurt.

Prema razvojnom trendu u regionu, i u Sarajevu se ulažu napori da ovaj grad postane kulturno važna lokacija na mapi jugoistočne Evrope, a pitanje je kada će se odgovorni na višim instancama uključiti u taj dio razvojne strategije.

“Teško je prognozirati kada će se formirati društveni interes. Kultura je svugdje u svijetu usko vezana za turizam, kao bitnu privrednu granu, od čega se ostvaruje znatna ekonomska dobit. Bitnije je shvatiti da je kultura bitan faktor civilizacijskog napretka, ali je, u isto vrijeme, i alat. Kada naša država shvati da je vrijeme za civilizacijski napredak, onda će i kultura krenuti naprijed. Sve dok je to ovako, kultura će se gurati na silu i krpit će se segment po segment”, zaključio je Kurt.

Izvor: Al Jazeera