Nijaz Đozić: Besplatno liječenje u apikomori djeci iz Srebrenice

U našoj zemlji veliki je broj pčelara kojima je primarna proizvodnja med, dok manji broj njih proizvodi i neke od pčelinjih proizvoda. Nijaz Đozić iz srebreničkog sela Đoze otišao je nekoliko koraka ispred i zaokružio priču i u posao uključio porodicu.

U porodici Đozić već dugo je tradicija bavljenja pčelarstvom i svaki član porodice imao je nekoliko košnica u svojoj avliji. Nijaz je nakon mnogobrojnih obaveza u životu, relativno skoro, prije petnaest godina, u svoje dvorište postavio prve sanduke pčela i tradiciju nastavio samostalno.

„Ako podijelimo život u tri faze, fazu odrastanja, školovanja, obrazovanja, fazu rada i fazu odmora. Razlog i taj za bavljenje pčelarstvom jeste što sam ja u jednoj fazi odmora gdje imam malo više vremena da se posvetim ovom poslu. Prije pet godina sam, da kažem, počeo profesionalno da se bavim pčelarstvom i da ga razvijam“, priča Nijaz.

Danas Nijaz ima više od 85 proizvodnih društava gdje uzgaja matice, od pčela uzima med, polen, matičnu mliječ, propolis, a prodaje i paketne rojeve u različitim vremenskom periodu.

Iako je po zanimanju diplomirani ekonomista, porodična tradicija i ljubav prema pčelarstvu zainteresovala su ga da se usavršava, istražuje i napreduje. Svoje znanje dijeli i na obukama koje drži za pčelare, a autor je knjige Radovi i stanje pčelinjeg društva u jednoj godini.

Porodično su se organizovali i pokrenuli preradu od meda i pčelinjih proizvoda gdje se nalazi širok spektar faramceutskih proizvoda.

„Prije nekoliko godina pokrenuli smo proizvodnju farmaceutskih proizvoda na bazi meda i pčelinjih proizvoda, a sve to radimo u krugu porodice. Moj sin je magistar farmacije, a supruga biolog i odatle je krenula ideja da se pčelarstvo unaprijedi. Kompletnu proizvodnju imamo u Tuzli, a naši proizvodi su širom BiH u apotekama. Na taj način obezbijedio sam siguran plasman svega što pčele proizvedu, a imamo saradnju i sa nekoliko pčelara“, ističe Nijaz.  

Prva apikomora na istoku BiH

Želja za usavršavanjem i učenjem motivisale su Nijaza da ode još jedan korak i da sagradi apikomoru gdje bi ljudi mogli da udišu zrak direktno iz košnice.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Kada dostignete jedan nivo onda sami tražite i iznalazite ideje kako bi učinili nešto drugo i bolje. Apikomore su više apiturizam nego proizvodnja pčelinjih proizvoda, a to su najbolje pokazale kolege iz Austrije, Njemačke, Slovenije koji pridaju veliku važnost apiinhlaciji i apitoksino terapiji, ali i samom boravku na pčelinjaku“, kaže Nijaz.

Pošto je selo Đoze svega nekoliko kilometara od grada, a njegov pčelinjak odmah uz rijeku i u prirodnom i lijepom okruženju, brzo se odlučio da sagradi objekat jer u regiji Birač nema ništa slično, dok u BiH postoji svega nekoliko apikomora.

„Došao sam na ideju da bi lično za moju porodicu i stanovnike Srebrenice apikomora imala veliki značaj jer poznajem dosta ljudi čija djeca imaju razne vrste respiratornih problema kao što su astma i bronhitis. Sada kažem javno, da svi ljudi iz Srebrenice čija djeca imaju bilo kakve probleme mogu doći i koristiti usluge apikomore besplatno, a sve sa ciljem da im pomogne i olakša tegobe koje imaju“, rekao je Nijaz.

Najviše stranih turista koristi apikomoru

Iako je komora zvanično otvorena prošle godine, posjeta je bila velika gdje je boravilo više od 4.000 turista iz Evrope.

„Pošto sarađujem sa organizacijom Prijatelji priode – Oaza mira, posredstvom koje dolaze ljudi iz čitave Evrope u Srebrenicu, najviše je stranih turista koristilo našu apikomoru. Obično dođu organizovano, održim im predavanje o globalnom uticaju pčela na svijet, popiju kafu, sok i koriste komore za inhalaciju. Zbog pandemije virusa korona sve grupe za ovu godinu su otkazane, ali pojavilo se interesovanje domaćih ljudi, samim tim i prilika da našim Srebreničanima ponudimo ove usluge“, kaže Nijaz i nada se boljoj sezoni.

Apikomore su u potpunosti prirodne

Apiinhalacija koristi se kao preventivna mjera i u liječenju bolesti koji se usko vežu za disajne puteve među kojima su upala sinusa, bronhitis, pneumonija pluća, migrene, ali i za relaksaciju i opuštanje, a pogodna je i poželjna za sportiste.

„Kada kažemo apikomora, mislimo na jedan građevinski objekat koji treba da bude izgrađen tako da nema propuha, da bude zadihtovan, da to bude baš komora u pravom smislu riječi. Ja sam to i postigao ovdje. Možda je to jedan od razloga što se razlikujem od drugih apikomora. U ponudi nudim dvije vrste terapije. Jedna je apiinhalacija. To je inhaliranje, direktno udisanje zraka iz košnice. Drugi vid terapije je apitoksino terapija, liječenje pčelinjim ubodom, odnosno ubrizgavanjem pčelinjeg otrova direktno na bolno mjesto“, objašnjava Nijaz.

Nijaz je usavršio i metodu ubodom pčela gdje svojom rukom uhvati pčelu i pčelinji otrov nanosi direktno na bolna mjesta. Ovaj vid terapije koristi se za razne vrste išialgija, bolova u zglobovima, otklanjanju masnog tkiva.

Iz košnice se udišu aerosoli i sva isparavanja koja pčele proizvode svojim radom. Sve je prirodno i organizovano unutar košnice. U jednom društvu ima od 50.000 do 60.000 pčela i tu se nalazi jedan mali svijet koji fantastično funkcioniše, sve je sterilno.

„Sve ono iz prirode kada je u pitanju nektar, smole, eterična ulja koja one unesu, one svojim radom, prerađivanjem isparavaju, hrane svoje larve, svoj podmladak. Od nektara prave med, polen… Sva ta isparavanja koja se dešavaju dok vi dišete, unosite direktno u svoj organizam. Jasno vam je o kakvom prirodnom lijeku govorimo“, rekao je Nijaz.

Nijaz smatra da čovjek pokušava čitav život da odgonetne zašto postojimo, ko smo mi i čemu težimo, a zapravo zaboravlja sve one važne i male stavri, a to je da se posveti sebi i svom zdravlju.

„Nedavno sam negdje pročitao, ne znam ko je napisao, kada ste nervozni, ljuti – to ste ono što želite da budete. A kada ste smireni, opušteni – to je ono što jeste. Ova priroda ovdje, sa apikomorom i uslugama koje nudi, sav taj ambijent sa rijekom koja je kristalno čista i iz koje se voda može piti, pruža jedan mir, relaksaciju za dušu i tijelo. Obećavam i pozivam ko god hoće da dođe – osjetiće taj mir, smirenost u sebi i pronaći će sebe“, poručio je Nijaz Đozić iz sela Đoze kod Srebrenice.

Izvor: Al Jazeera