Oglasi

Ni osiguranje 'meta' u Hrvatskoj ne prolazi bez politike

Osiguranje predsjednice i bivšeg glavnog tužioca bilo je meta provalnika, struka upozorava na problem sistema i kadroviranja.
Tjelohranitelj, OsiguranjeSigurnosni sistem, navodi bivši ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić, mora biti karijerno zanimanje, a politika štit toj struciEPA - Ilustracija

U Hrvatskoj se nedavno u kratkom vremenu doznalo za čak dva incidenta u osiguranju štićenih osoba i to obitelji hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bivšeg hrvatskog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

U slučaju osiguranja predsjednice u veljači ove godine, kako je potom objasnio MUP, u krugu jedne zagrebačke bolnice izvršena je provala u službeno vozilo koje su koristili policijski službenici iz osiguranja, pri čemu je ukradena torbica sa službenom opremom, među kojom nije bilo oružja, a provala je, kako navode, izvršena kada je zbog izvanrednih okolnosti izvršenja službenog zadatka vozilo nakratko ostalo bez nadzora.

Policijskim službenicima je izrečena disciplinska mjera.

Ukradeno i oružje

Ozbiljniji incident dogodio se u vezi Cvitana, koji je pri odlasku s funkcije izjavio da je naručeno njegovo ubojstvo te su on i njegova obitelj odlukom policije pod stalnom strogom zaštitom.

Naime, kako su prenijeli mediji, za vrijeme njegovog ljetovanja dvojica policajaca su nakon smjene u apartmanu u kojem su bili smješteni ostavili oružje i osobne dokumente te otišli u trgovinu.

Teške mete čine se puno lakšima

Kada se događaju ovakvi propusti, navodi Cvrtila, to svakako predstavlja sigurnosni rizik za štićene osobe jer eventualni počinitelji kaznenog djela na njihovu štetu mogu uočiti da 'mete' koje im se zbog neposrednog osiguranja čine teške, ispadaju puno lakše.

"A kad je netko puno lakša meta, onda naravno da izaziva ili pobuđuje kod potencijalnih napadača odvažnost da ipak krene u nekakvu radnju napada. Jer to neposredno tjelesno osiguranje nema samo faktor zaista neposrednog djelovanja, nego ono ima i faktor odvaraćanja".

Stoga smatra da u tom sigurnosnom sustavu ima ‘rupa’ i neiskustva te je pitanje kako bi određen broj ljudi reagirao u slučaju ozbiljne ugroze, iako među njima ima i onih s dugogodišnjim iskustvom u neposrednom osiguranju.

"Ali to ne možete uspoređivati s ljudima koji su prošli, primjerice, kroz jednu specijalnu postrojbu, kroz Antitrerorističku jedinicu Lučko - što bi bilo redovni slijed - da nakon toga preuzmu ti ljudi s vrhunskim kvalitetama, koji su istovremeno i ronioci i padobranci, odlični u borilačkim vještinama, u odličnoj tjelesnoj kondiciji, odlično pucaju itd. To naprosto ne možete uspoređivati s ovom ekipom ljudi koja je u neposrednom osiguranju, a to ozbiljne države rade na način kao što sam rekao".

Za to je vrijeme došlo do provale, pri čemu je ukradeno oružje, osobni dokumenti i policijska značka jednog policajca.

Smatra se da su policajci bili žrtve dvojice sezonskih lopova, koji su ukradene stvari ostavili na parkiralištu za službena vozila PU ličko-senjske u Gospiću, a na koncu su osumnjičenici uhićeni.

U ovom su slučaju službenici udaljeni iz službe te je pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti za povredu službene dužnosti.

Pitanje službe i pohrana opreme

Na upit osigurava li MUP djelatnicima koji rade na poslovima zaštite štićenih osoba smještaj u kojem imaju mogućnost u sefu odložiti naoružanje dok nisu u smjeni, odgovorili su da je u okviru priprema za izvršenje zadatka policijskim službenicima osiguran prikladan objekt smještaja tijekom izvršenja službenog zadatka, uz napomenu da je "policijski službenik u svim okolnostima dužan skrbiti o sigurnosti zaduženog oružja i streljiva poduzimajući potrebne mjere kako isto ne bi došlo u dohvat drugih osoba".

Sigurnosni stručnjak i bivši načelnik kriminalističke policije Željko Cvrtila, kaže kako u slučaju propusta osiguranja Dinka Cvitana sve ovisi o tome jesu li policajci bili izvan službe i jesu li imali adekvatan sef.

Ukoliko su izvan službe, odnosno niti u aktivnoj službi niti u pasivnom dežurstvu - kada druga ekipa obavlja neposredno osiguranje, a oni moraju hitno postupiti u slučaju poziva u pomoć - a smještaj nije opremljen sefom, službenici ne snose odgovornost.

"Nijedan propis njih ne obvezuje da oni moraju nositi oružje sa sobom 24 sata - dakle ti ljudi kad su van službe, kao i svi ljudi koji rade, imaju se pravo odmoriti, imaju se pravo rasteretiti, otići u trgovinu, na plažu", kaže Cvrtila.

Kvalitet nije na razini uzora

Oprilike je ista situacija, navodi, i s osiguranjem obitelji predsjednice - sve ovisi, kaže, o okolostima i tome jesu li su pripadnici osiguranja obnašali neku vrstu službe.

Radi se o slučajevima o kakvima se ne čuje često u javnosti. Općenito, kada je u pitanju zaštita štićenih osoba u Hrvatskoj, za što je zadužen MUP, Cvrtila kaže da su što se samih procedura tiče usvojeni zapadni i američki standardi i djelatnici educirani, no kvaliteta osiguranja, smatra, nikako nije na toj razini.

U pratnji, primjerice, predsjednice Grabar-Kitarović, navodi, mogu se vidjeti ljudi premladi za te funkcije, bez dovoljno profesionalnih iskustava.  

"To nisu ljudi kao što se vani događa, možemo uzeti Izrael, Ameriku i tako dalje, kada uglavnom dolaze iz specijalnih postrojbi i s nekih 40-ak godina, dakle kada su već 20-ak godina odradili u službi i obično su to specijalne postrojbe, a onda se dodatno educiraju što se tiče samih bodyguarda, iako i specijalne postrojbe već prolaze edukaciju. Recimo, Antiteroristička jedinica Lučko u svom edukacijskom programu ima i program za bodyguarde, odnosno za neposrednu tjelesnu zaštitu, što njima nije ključni 'business core'. Dakle, to su ljudi koji su već educirani, u naponu snage, puno bolje percipiraju neke stvari nego mladi ljudi koji su nekoliko godina u službi, a što imamo priliku vidjeti kao neposredno tjelesno osiguranje".

Problem selekcije i kadroviranja

Prema njegovom mišljenju, selekcijski proces i kadroviranje u ovom segmentu nije dobro, a pritom se, ističe, u to često miješa politika.

"Na način da netko od tih koje se prati i čuva ima svoje zahtjeve koga bi on htio da ga čuva. Ti se zahtjevi apsolutno s profesionalne točke gledišta ne mogu udovoljavati i ne mogu biti takvi. Onda se događa da, primjerice, dođe SDP na vlast i on hoće svoje SDP-ovce iz MUP-a da ga čuvaju, onda dođe HDZ na vlast i oni hoće svoje HDZ-ovce iz MUP-a da ga čuvaju. I tako se ovi smjenjuju, a vi u jednog bodyguarda ulažete po 100.000 eura da bi on bio kvalitetan i onda ga 'bacite' u zapećak zato jer se neki političar sjetio da hoće da njega netko drugi čuva, vozi i slično".

Procedure su, zaključuje, uglavnom u redu, ali su zanemareni kadroviranje i iskustveni element.

Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić objašnjava da kod ovih događaja treba naglasiti da se radi o nepoštivanju standarde operativne procedure koja je jasna i predviđena, a to je da djelatnici ne mogu ostaviti naoružanje ili opremu, primjerice, u neštićenom vozilu.

Nedjelovanje i utjecaj politike

Generalni problem sigurnosnih službi u Hrvatskoj je, kaže Orepić, ne pogrešno djelovanje nego nedjelovanje uopće, a ono je posljedica utjecaja politike na, napominje, sigurnosni sustav u svim njegovim segmentima.

"Kada spominjem da je red u državi najbitniji, prvenstveno mislim na to - nedjelovanje sigurnosnih službi. Recimo, tko je odgovoran da USKOK reagira, evo recimo u slučaju ministra [Lovre] Kuščevića, tek nakon intervencije novinara, pritiska medija. Nitko nije odgovarao, nitko nije smijenjen zbog gubitka dokumenata u DORH-u kad je trajala afera vezana uz gospodina [Milijana] Brkića. Recimo, iz Porezne uprave nitko devet godina nije ušao u Agrokor, nitko nije smijenjen, nitko nije reagirao".

Nije, kaže, postojao profesionalni refleks, odnosno refleks sustava koji bi morao ukazati na takve stvari ili uprijeti prstom u odgovorne ljude i smijeniti ih. Naglašavajući da ne govori kao predsjednički kandidat i u kontekstu kampanje, već u kontekstu sigurnosnog sustava, navodi i primjer predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kada je prije nekoliko godina inzistirala na smjeni čelnog čovjeka Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) - za kojeg smatra da je posao radio dobro - kao bitan za sigurnosni sustav.

"Najveća stranka u RH ponovno će podržati kandidaturu, ako se dogodi, te osobe koja je iz nejasnih razloga inzistirala na smjeni čelnog čovjeka SOA-e.To je po meni, vjerujte, sa svojim posljedicama najveća sigurnosna afera od kada je države. Ne može na taj način funkcionirati država. Tako da se generalno nad sigurnosnim sustavom moramo zamisliti. To mora biti javno dobro i mora biti konsenzualno podržano". 

Preventiva, uklanjanje razloga i nadzor

"Tu se radi o klasičnom nepoštivanju standardne operativne procedure koja je propisana. Ono gdje ja želim skrenuti pažnju kada se radi o zaštiti štićenih osoba - imamo u središtu svega štićenu osobu i ona se neposredno štiti s ovim djelatnicima. Međutim, vrlo malo se posvećuje pažnje da se otklanjaju razlozi zbog kojih se ta osoba štiti, pogotovo, recimo, slučajevi kao što je gospodin Cvitan koji je pod stalnim nadzorom. Znači, postoje razlozi zašto je njemu donešena mjera stalnog nadzora, odnosno stalne zaštite i malo se po tom pitanju radi", kaže Orepić.

S druge druge, tu mora biti i preventivno djelovanje, da se uklone eventualni razlozi koji bi bili usmjereni prema ugrozi fizičkog integriteta osobe koja se štiti.

Stoga smatra kako se posao neposredne zaštite štićenih osoba relativno dobro radi - njegovo je iskustvo dok je bio štićena osoba da se radi o iznimnim profesionalcima koji su svoj posao radili odlično.

Međutim ne i ova druga dva segmeta, ili se zanemaruju, a također upozorava na pojavu da političari na nekoj funkciji znaju za osiguranje tražiti nekog koga su mu preporučili, primjerice, stranački kolege.

Ono, pak, što ističe kao bitno, uz neposrednu provedbu zaštite, jest sustav vođenja i zapovijedanja te ono što se, kaže, rijetko spominje, a to je obvezni nadzor.

Usklađivanje mjera sa stvarnim potrebama

"Mene bi stvarno zanimalo kada je unutarnja kontrola ili bilo koja kontrola izvršila nadzor ljudi koji provode neposrednu zaštitu ljudi".

No, posljednja dva događaja, napominje, ukazuju da ima propusta u kadroviranju - kada neki sustav funkcionira, navodi, onda ljudi na svim razinama u skladu sa svojim odgovornostima imaju refleks raditi svoj posao.

"Ako sustav ne funkcionira, onda ti ljudi nemaju taj elementarni refleks niti uvježban taj refleks, pogotovo ako nemaju nadzorni sustav. A nadzorni sustav ne postoji na taj način, odnosno provodi se tek kad se nešto dogodi pa idu ustanoviti zašto se nešto dogodilo, umjesto da bude konstanta. Znači, sigurno je da ima propusta i u kadroviranju i u stalnom nadzornom poslu koji se ne provodi".

Također, ističe, potrebno je drugačije pristupiti dodjelama mjera zaštite i stupnja zaštite određenim osobama, odnosno uskladiti sigurnosne mjere sa stvarnom potrebom, a onda prema tome ide i'kadrovska križaljka'.

Sigurnost karijerno zanimanje, politika štit struci

"U MUP-u imamo iznimno dobre i sposobne ljude koji su to sposobni odraditi, međutim sustav kao sustav ne funkcionira - ja sam svjedok tome jer sam vidio da ljudi koji imaju veće sposobnosti nisu na mjestima gdje bi trebali biti, a gdje ljudi, recimo, ne zadovoljavaju banalni uvjet tjelesnih, motoričkih sposobnosti ili norme iz motoričkih sposobnosti. Oni su imali mjesta neusklađena sa svojim sposobnostima s kojima sigurno ne bi zadovoljili norme koje se od njih očekuju".

Stoga naglašava da je glavni problem nedjelovanje koje se događa zbog političkog utjecaja na ljude čije karijere u sigurnosnim sustavima ovise o politici, umjesto da to bude karijerno zanimanje.

"Sigurnosni sustav mora biti karijerno zanimanje, a politika mora biti štit toj struci", zaključuje Orepić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.