Nezavisni advokat: Sud EU-a nije nadležan za arbitražu

Piranski zaljev
Hrvatska je istupila iz arbitražnog postupka kojim je trebao biti riješen spor o granici na moru jer ga je, kako kaže, kompromitirala slovenska strana (EPA)

Nezavisni advokat Suda Evropske unije, Estonac Priit Pikamae, smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede evropskog prava uzrokovane neprovođenjem arbitražne odluke o granici, objavljeno je u srijedu u Luksemburgu.

Mišljenje nezavisnog advokata, kao ni odluka Suda EU-a, koja se očekuje na proljeće, ne odnosi se na sadržaj slovenskih prigovora nego samo na pitanje je li Sud EU-a nadležan za to pitanje ili nije.

Nezavisni advokati posebnost su Suda EU-a i njihovo mišljenje ne obavezuje taj sud, prenosi Hina.

Nezavisni advokat ne zastupa ničije interese, ni stranaka ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima.

Veliko i Malo vijeće Suda EU-a

Na osnovu mišljenja nezavisnog advokata teško će se moći naslutiti odluka Suda EU-a.

Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog advokata u polovini slučajeva.

U predmetima koji se vode pred Malim vijećem odluke Suda EU-a u 80 posto slučajeva u skladu su s mišljenjem nezavisnog advokata.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na osnovu člana 259 Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši drugi i četvrti član Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj saradnji među državama članicama EU-a.

Slovenija, također, tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o kretanju osoba te direktive o pomorskom prostornom planiranju.

Stav Hrvatske jest da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku, s obzirom na to da između dviju država nije stvarno riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU-a, što bi bilo u nadležnosti Suda EU-a.

Usmena rasprava održana 8. jula

Hrvatska smatra da u tom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovore.

Na Sudu EU-a o sadržaju slovenskih prigovora nije se ni raspravljalo, a dosad je jedino 8. jula ove godine održana usmena rasprava o nadležnosti.

Odluči li Sud da nije nadležan, postupak se automatski okončava.

U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim, uslijedit će rasprava o sadržaju, a nakon toga slijedi odluka Suda EU-a.

Na raspravi u julu Hrvatska je istakla da Sud EU-a nije nadležan u tom slučaju jer su granice između dviju zemalja pitanje međunarodnog, a ne evropskog prava, da je bit spora to kuda se proteže granica, a ne tumačenje prava EU-a.

Hrvatska smatra da bi jedina pravna podloga za taj spor pred Sudom EU-a mogao biti član 273 Ugovora o EU-u.

Ljubljana: Arbitražna presuda je činjenica

Član 273 nudi mogućnost članicama EU-a da pred Sudom EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče evropskog prava, ali je za članice i EU važan u širem kontekstu.

Ukratko, ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava EU-a, onda se Sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz člana 273 Ugovora o funkcioniranju EU-a.

Slovenija, s druge strane, smatra da je arbitražna presuda činjenica, da je granica tom presudom utvrđena i da se može pregovarati samo o njenom provođenju.

Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, reagirajući na ocjenu nezavisnog advokata da Sud EU-a nije nadležan za slovensku tužbu protiv Hrvatske vezano uz priznavanje odluke arbitražnog suda o granici, upozorilo da takav stav za sam sud u nastavku procedure nije obavezujući.

“Sud EU-a nije vezan uz mišljenje nezavisnog advokata niti je ono za Sud obavezujuće nego je samo jedan od koraka u sudskoj proceduri”, navelo je u saopćenju za javnost to ministarstvo.

‘Obavezujuća odluka za obje države’

To mišljenje, kako se navodi, početak je sudskog postupka, a Slovenija vjeruje da će sam sud uvažiti pravne argumente koje je iznijela Slovenjija i proglasiti se nadležnim u tom predmetu te se i sadržajno opredijeliti u odnosu na predmet slovenske tužbe.

Ministarstvo vanjskih poslova u izjavi je ponovilo stav službene Ljubljane da Slovenija, bez obzira na konačnu presudu Suda EU-a, na kojem je tužila Hrvatsku, ostaje pri stavu da je za Hrvatsku presuda arbitražnog suda o granici iz 2015. obavezujuća po međunarodnom pravu.

“Postupak pred Sudom EU-a nema utjecaja na činjenicu da je odluka kojom je određena granica na kopnu i moru između Slovenije i Hrvatske važeća i da je obavezujuća za obje države. Slovenija, kao država koja poštuje vladavinu prava i presude međunarodnih sudova, prihvatanjem potrebnih zakona provela je mjere za provođenje arbitražne presude. Tu svoju obavezu Hrvatska tek mora ispuniti”, navelo je Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije.

Izvor: Agencije