Nezavisna Škotska – romantična bajka daleko od stvarnosti

Priča o nezavisnoj Škotskoj daleko više liči na neku romantičnu bajku nego na surovu realnost, koliko god pričali o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (Velike Britanije, ukratko) iz Evropske unije ili dolasku osebujnog Borisa Johnsona na mjesto britanskog premijera.

Škoti u posljednje vrijeme ponovo traže referendum o nezavisnosti, o istupanju iz Velike Britanije. No, koliko je to realno, kako Škotska može opstati kao nezavisna, te koliko ima stvarnosti i snage u pozivima na nezavisnost, pitali smo geopolitičkog analitičara i profesora geografije iz Sarajeva Vedrana Zubića.

„Šta znači biti neovisan? Škotska odavno nema svoju niti monetarnu niti vojnu politiku. Jasno je da je službeni London tu sa prevelikim utjecajem. Mislim da bi i eventualna ‘neovisnost’ bila samo pro forme“, ističe on i ukazuje na iznimnu podijeljenost tamošnjeg društva.

„Pa sportski klubovi imaju navijače određenog političkog, da ne kažem vjerskog, mišljenja. Postoje unionisti koji to nikad neće prihvatiti, kao što postoje i eventualni separatisti. Pa Irci su tj. Kelti, politički počeli djelovati prije u Škotskoj nego u Irskoj. Govorim o kraju XIX stoljeća.“

„Škotska realno danas, ako zanemarimo sportske reprezentacije, nema nikakav utjecaj u svijetu. Da li ima neki svoj brend? Možda viski? Pa ova konfederacija postoji više od 300 godina i rezultat je mnogobrojnih okršaja. S tim da je tadašnja izolacija bila dobra stvar. A danas? Edinburg mnogo više zavisi od Londona nego obratno. Pa ne mogu neke bivše kolonije da se ‘otrgnu’ od Britanije tako lako. A mnogo su udaljenije od Škotske“, ukazuje naš sagovornik.

Poređenje sa Katalonijom

Ističe kako je teško pričati da li Škotska može opstati kao nezavisna država, obzirom da na kopnu graniči samo sa Engleskom, te ukazuje na politički sistem koji je prisutan na britanskim otocima.

„Da li može opstati? Škotska ima neke elemente neovisnosti. Od Parlamenta do sudstva. Prema mom mišljenju, Britanija je dobra konfederacija sa aspekta mogućnosti samostojnosti. Puno veću ustavotvornu neovisnost ima Škotska nego što su imale neke republike SSSR. Ili recimo u Njemačkoj. Pa čak i u SAD-u gdje govorimo o sjedinjenim ‘državama'“.

Zubić povlači paralelu sa drugim regijama u Evropi koje traže nezavisnost.

„Vraćamo se na ono da je Škotska izolirana. Imate slučaj Katalonije. Kažu svi: Najbogatija regija! A zamislite da je Španjolska izašla na granicu Katalonije i Francuske, izolirala luke svojim brodovima i saobraćajno nulirala ceste u Kataloniji iz Valensije i Valjadolida? Za samo par dana počele su se firme povlačiti iz iste.“

„Nije neovisnost Katalonije samo propala pravno. Ona nije imala ekonomsku osnovu. Da li su Katalonci spremni, od turističkog diva, postati Abhazija? Mislim da je i Škotska tu u gorem položaju. Posebno luke kao Aberdeen. Pa teško Liverpool opstaje kao lučki centar, a ne Aberdeen! Može opstati, ali teško…“

Gledajući sve geografske faktore, kakva je budućnost Škotske (ekonomski, politički…)?

„Budućnost Škotske? Eh, teško za prognozirati. Bolje bi bilo da traže veću sumu novca od nafte. Možda je priča o neovisnosti upravo to, da se malo drugačije pare rasporede.“

Brojne slabosti nezavisnosti

Zubić nastavlja kako sumnja da bi im neovisnost donijela dobro, te se ograđuje kako ne misli na sukobe.

„Britanija to ne radi tako. Samo u Africi, nekim dijelovima Azije i Balkanu se uvijek zvecka oružjem. A stvar je jednostavna – Onaj ko želi državu mora je i ‘hraniti’, a to ide malo teže. Pa onda bi svaki grad bio polis! Super je, ali za one koji će tamo biti vlast. Ja im preporučujem ostanak…“

Šta bi bilo kad bi bilo, odnosno – kad bi došlo do proglašenja nezavisnosti Škotske, koje bi bile snage, a koje slabosti te nove-stare evropske države?

„Škotske snage neovisnosti je samo monetarna politika. Ali ideja je da se ostane u EU. Na taj način euro će dominirati. Dakle, umjesto Londona Brisel“, odgovara sagovornik Al Jazeere.

„Slabosti su brojne. To što Škotska ima nafte ništa je bez prerade i prodaje. A čija berza to radi? London naravno. Mislite da će Shell rado poslovati s njima u slučaju odlaska iz Velike Britanije? Ili Texas Oil? Ili bilo koja današnja kompanija iz Azije? Petronas? Pa to su nebuloze. Ima puno država sa naftom, pa jedva imaju šta jesti.“

Ističe kako je jedino dobro iz cijele priče to „što će Škoti dobiti državu“.

„Ali taj romantizam će brzo proći. Upitna je prehrambena industrija, a ne nešto drugo. Što se tiče brodogradnje ona je zamrla u Europi. Pogledajte Gdanjsk ili Šćećin. To je sve završena priča. Od čega će živjeti? Od nafte koju ne mogu prodati. I to pod uvjetom da dobiju potpunu neovisnost sa naftnim poljima u moru. A to je utopija.“

Slom ‘zelenog diva’

U slučaju odcjepljenja Škotske, kakva bi bila budućnost Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije, da li bi to dovelo recimo probleme na irskoj granici?

„Nije u Irskoj problem Škotska, nego EU. Izlazak Britanije će ponovo podijeliti Irsku, u ekonomskom smislu. Upravo EU je napravila da nema ekonomske granice između dvije Irske. Ne govorim o IRA-i i sukobu. To je problem Ulstera. Ali Irska se u zadnje dvije decenije pojavila kao ekonomski div“, navodi Zubić

„A izlazak Velike Britanije iz EU će napraviti granicu sa carinama i kontrolom na otoku. To će slomiti ‘zeleni otok’ koji je vodeći u IT industriji. Ali kome? Ko im je tržište? Rumunjska? Naravno da ne.“

Na kraju, on upozorava kako, „ako slučajno izađe Škotska, Velike Britanija neće ni postojati“.

„Vels i Ulster će biti ‘pokrajine’. Ne treba zaboraviti i ekonomsku povezanost Velike Britanije i SAD. A Britanija je čudo. Ona se digla zahvaljujući nafti. Možda se zato i nije puno ‘bunila’ kada je istjerana iz Irana 1979. godine.“

„[Britanska premijerka Margaret] Thatcher je imala sreću, ali je napravila i ogromne reforme, od navijača do socijale. Mislim da Londonski megalopolis sve kontrolira i da je tu kapital. U boljem je stanju Škotska nego Lancashire ili Yorkshire.“

Izvor: Al Jazeera