Nezaposlenost mladih je velika opasnost

Širom kontinenta je došlo vrijeme za uzbunu usljed rastućeg povlačenja mladih iz demokratskog procesa.

Nezaposlenost, EU, Demonstracije, Eurozona, Opasnost, Arapsko proljeće
Brojni izvještaji EU-a upozoravaju na to da je širom kontinenta došlo vrijeme za uzbunu usljed rastućeg povlačenja mladih iz demokratskog procesa [EPA arhiva]

Piše: Janusz Bugajski

Brojke koje je objavio Eurostat, zvanična evropska agencija za statistiku, potvrđuju da je stopa nezaposlenosti u eurozoni u novembru dostigla rekordnih 11,8 posto. Prema prognozama ta brojka će tokom 2013. vjerovatno rasti. A još alarmantniji je utjecaj dugotrajne nezaposlenosti među sve više frustriranim mladim ljudima.

Širom Evropske unije sada je bez posla više od 26 miliona ljudi. Unutar 17-člane eurozone broj nezaposlenih je dostigao brojku od 18,8 miliona. Španija, koja je u dubokoj recesiji, zabilježila je najvišu stopu nezaposlenosti od 26,6 posto. U Grčkoj ta brojka iznosi 20 posto, a slijede je druge mediteranske zemlje.

Posebno zabrinjavajuće

Prije nego se finansijska kriza, koja je prvo zahvatila bankarski sektor, proširila na realnu ekonomiju u 2008, nezaposlenost u eurozoni iznosila je 7,2 posto. Od tada je nezaposlenost postojano rasla, dok su se ekonomije EU-a borile sa recesijom i dok su zvanične mjere za smanjenje nivoa suverenog duga negativno utjecale na ekonomski rast.

Prema različitim poslovnim grupama, ekonomska implozija nekoliko zemalja članica nastavlja se ubrzavati, dok je nezaposlenost mladih u Španiji, Grčkoj i Italiji posebno zabrinjavajuća. To Vladama još otežava prikupljanje poreza, koji su im potrebni za stabiliziranje dugova.

Najproblematičniji dio rastuće nezaposlenosti je pojava otuđene mlade generacije. Nezaposlenost mladih u eurozoni iznosi 24,4 posto, a 23,7 posto u široj EU. Među ljudima starosne dobi ispod 25 godina stopa nezaposlenosti je najviša u Grčkoj (57,6 posto) i Španiji (56,5 posto). Dugotrajna nezaposlenost mladih može izazvati masovne nemire i pobunu, jer desetkuje povjerenje u demokratske institucije, potkopava legitimitet vlada i izaziva socijalnu i nacionalnu nestabilnost što može kulminirati u antidemokratske udare.

Neke se paralele mogu povući između EU-a i Sjeverne Afrike uoči "Arapskog proljeća". Sjeverna Afrika je bila svjedok perioda značajnog ekonomskog rasta i pojave bolje obrazovane mlađe generacije. Međutim, nacionalne ekonomije nisu mogle apsorbirati tu rastuću radnu snagu, a jedina dostupna radna mjesta bila su u slabo plaćenom i uslužnom sektoru. Frustracija mladih na kraju je prekipjela u proteste i doprinijela rušenju političkog poretka.

Prema izvještaju koji je u oktobru prošle godine objavila istraživačka agencija EU-a, Eurofound, od ukupno 94 miliona ljudi u dobi između 15 i 29 godina samo 34 posto ih je bilo zaposleno na puno radno vrijeme, što je najniža brojka ikad zabilježena u historiji Unije. Prema konzervativnim procjenama od početka globalne recesije u 2008. broj nezaposlene omladine porastao je za više od 1,5 miliona.

Neproduktivni sektor

Ukupno 14 miliona ljudi u dobi ispod 30 godina isključeno je sa tržišta rada. Čak i oni koji su zaposleni rade manje sati i često su na nesigurnim pozicijama. U 2011. 42 posto mladih Evropljana imalo je privremeno zaposlenje. Ukupno 30 posto ili 5,8 miliona mladih radi skraćeno radno vrijeme - što je povećanje od devet postotnih bodova od 2001.

Trendovi u EU-u su se replicirali i na drugim mjestima. Međunarodna organizacija rada (ILO) izvijestila je da je širom svijeta tri puta veća vjerovatnost da mladi budu nezaposleni nego odrasle osobe. Postoje, također, velike razlike u stopi nezaposlenosti između sjeverne i južne Evrope.

U Holandiji i Luksemburgu stopa iznosi sedam posto, dok u Italiji, Španiji i Bugarskoj prelazi 17 posto. Širom mediteranske regije broj ljudi bez radnog iskustva u dobi od 25 do 29 godina popeo se na preko 40 posto.

Omladinski neproduktivni sektor Evropsku uniju sedmično košta tri milijarde eura usljed izgubljene produktivnosti i troškova državne pomoći. To je ukupno 153 milijarde eura godišnje ili 1,2 posto bruto domaćeg proizvoda EU-a. No pravi troškovi isključenosti mladih nisu samo ekonomski. Mnogo više zabrinjava to da će dugotrajna nezaposlenost imati duboki društveni i politički utjecaj u svakoj zahvaćenoj zemlji.

Neuspjeli ugovor

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) zaključila je da Evropa nije uspjela u svom "društvenom ugovoru" s mladim ljudima, te da bi političko razočarenje moglo dostići nivoe slične onima koji su izazivali "Arapsko proljeće" protiv autoritarnih režima.

Socijalni analitičari definiraju 14 miliona mladih nezaposlenih Evropljana kao "izgubljenu generaciju". Oni pokazuju puno niži stepen političkog angažmana i povjerenja u politički sistem u poređenju sa onima koji su zaposleni. Stefano Scarpetta, šef odjela OECD-a za analizu i politiku zaposlenosti, upozorava na to da političko i društveno razočaranje među mladom populacijom u Evropi dostiže opasne nivoe.

Militantni pokreti nude osjećaj identiteta i jasne ciljeve za otuđenu omladinu koja se osjeća napuštenom od društva i prevarenom od političara. Umjesto traženja vjerodostojne i mirne političke alternative, izgubljena generacija može se uključiti u nered i razaranje kako bi dala oduška svom bijesu protiv bolne stvarnosti.

Uz statičan ili opadajući životni standard te neispunjena životna očekivanja, društveno tkivo u nekoliko zemalja se kida. Tenzije će se povećati, jer tržište rada ne pokazuje znakove poboljšanja, dok mjere štednje EU-a ograničavaju širenje poslovanja i ozbiljno smanjuju potrošnju javnog sektora za siromašne i nezaposlene.

Neke se paralele mogu povući između EU-a i Sjeverne Afrike uoči "Arapskog proljeća". Sjeverna Afrika je bila svjedok perioda značajnog ekonomskog rasta i pojave bolje obrazovane mlađe generacije. Međutim, nacionalne ekonomije nisu mogle apsorbirati tu rastuću radnu snagu, a jedina dostupna radna mjesta bila su u slabo plaćenom i uslužnom sektoru. Frustracija mladih na kraju je prekipjela u proteste i doprinijela rušenju političkog poretka.

Brojni izvještaji EU-a upozoravaju na to da je širom kontinenta došlo vrijeme za uzbunu usljed rastućeg povlačenja mladih iz demokratskog procesa.

Ekstremistički pokreti

To može dovesti ili do ozbiljnog antisocijalnog ponašanja i kriminala ili okretanja ekstremističkim političkim pokretima, bilo onim poput nacionalističkih, komunističkih, nihilističkih ili fašističkih.

Militantni pokreti nude osjećaj identiteta i jasne ciljeve za otuđenu omladinu koja se osjeća napuštenom od društva i prevarenom od političara. Umjesto traženja vjerodostojne i mirne političke alternative, izgubljena generacija može se uključiti u nered i razaranje kako bi dala oduška svom bijesu protiv bolne stvarnosti. Ako se ne spriječi, pobuna mladih bi mogla kulminirati u neviđene prijetnje evropskoj demokratiji. Mora se zapamtiti da demokratija nije krajnji proizvod, već proces koji se razvija i koji ostaje ranjiv na napad.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.