Oglasi

Neutralnost kao oružje SAD-a u sukobu oko Nagorno-Karabaha

Tokom posljednjih sedmica američki politički krugovi nisu obraćali previše pažnje na trenutni sukob, jer Washington nema direktne interese u ovoj regiji.
Ministri vanjskih poslova Armenije i Azerbejdžana sastat će se u petak s američkim državnim sekretarom Mikeom Pompeom Reuters

Nakon više od tri sedmice od izbijanja oružanih borbi između armenskih i azerbejdžanskih snaga oko regije Nagorno-Karabah, američki državni sekretar Mike Pompeo sastat će se odvojeno s ministrima vanjskih poslova Azerbejdžana Jehunom Bayramovim, a zatim i Armenije Zohrabom Mnatsakanyanom u petak ujutro u Washingtonu.

Prema pisanju lista Politico, još uvijek nije poznato hoće li američka strana pokušati održati trilateralni sastanak na kojem će se sastati ministri vanjskih poslova Azerbejdžana i Armenije, nakon što su borbe između dvije zemlje uzrokovale stradanja stotina vojnika i civila, dok su hiljade ranjene.

Tokom posljednjih sedmica američki politički krugovi nisu obraćali previše pažnje na trenutni sukob, jer Washington nema direktne interese u ovoj regiji. Nakon izbijanja aktuelnog sukoba između dvije strane, Washington je bio posljednja bitna međunarodna strana koja je izdala saopćenje, što ukazuje na slab interes za ovu regiju.

Nezainteresiranost Washingtona

Paul Stronski, istraživač specijaliziran za pitanja Kavkaza iz Fondacije Carnegie za međunarodni mir (CEIP) smatra da su nedavni pozivi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na intervenciju kako bi se zaustavile borbe čudne i zastarjele, u kontekstu slabljenja američke uloge u svijetu, što se odvijalo ubrzanim tempom u protekle četiri godine.

Thomas de Waal, istraživač iz CEIP-a, smatra kako se također može reći da je američko zanemarivanje pokazatelj da "predsjednik Donald Trump, koji sponzorira nedovršeni Trump Tower u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana, na Armeniju i Azerbejdžan gleda samo iz poslovne perspektive".

Stručnjak Rauf Mammadov, iz Inicijative za Srednju Aziju na Institutu za Bliski istok, potvrdio je u razgovoru za Al Jazeeru da je stav Washingtona na početku neprijateljstava u prvom redu bio negativan, a da je administracija predsjednika Trumpa i dalje predana mehanizmu rješavanja sukoba putem Minsk grupe u okviru Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), s tim da je Moskvi ostavljeno da preuzeme vodstvo u pregovaračkom procesu.

"I pored toga, Bijela kuća nije mogla potpuno zanemariti pregovarački proces, posebno nakon što je potpredsjednik Joe Biden apelirao na administraciju da intervenira. Biden je pozvao na vođenje aktivne diplomatije u pogledu sukoba", dodao je Mammadov za Al Jazeeru.

Mammadov smatra da SAD ima političke mehanizme i utjecaj koji se mogu koristiti ako se za tim ukaže potreba, dodavši: "Sadašnja i prethodna američka administracija nisu pribjegavale nametanju sankcija ili embarga zemljama s utjecajem u nekim regijama. No ključno pitanje glasi: jesu li Sjedinjene Američke Države spremne pribjeći ovim metodama kada je riječ o sukobu oko Nagorno-Karabaha?"

"Nažalost, čini se da su stavovi zaraćenih strana u ovoj fazi još udaljeni. Prema tome, Washingtonu će biti teško predložiti održivi mehanizam za prevazilaženje tog jaza između dvije strane, a najbolja ponuda koju SAD daje jeste njegova neutralna uloga kao supredsjednika Minsk grupe i potvrda održavanja ravnoteže snaga", kaže Mammadov.

U svojoj studiji, Stronski navodi da "Trumpova administracija nikada nije objavila jasnu strategiju za bavljenje pitanjem regije Južnog Kavkaza. Također, zaokupljenost administracije predizbornom kampanjom za Trumpov reizbor trenutno odvlači pažnju Washingtona, pa se kriza u Nagorno-Karabahu zasad ne smatra važnom".

Washington i moderna historija krize u Nagorno-Karabahu

Od 1997. godine, Washington je jedan od tri člana koji sudjeluju, zajedno s Francuskom i Rusijom, u posredničkim naporima koje ulaže Minsk grupa između Armenije i Azerbejdžana.

Washington je 2001. godine zauzeo čvrst stav i pozvao predsjednike Armenije i Azerbejdžana na direktni sastanak u državi Florida uz američko posredovanje, ali to nije rezultiralo rješenjem sukoba.

"Učešće Turske, blizina sukoba s Iranom, nejasna uloga Rusije i prisutnost glavnih naftovoda i plinovoda, sve to može voditi pretvaranju borbi u ovoj regiji u međunarodnu glavobolju", smatra De Waal.

Desnica podržava Armeniju

Pojedini komentatori koji pripadaju desničarskim think tankovima, neprijateljski nastrojenim prema Turskoj i njenom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, zauzeli su radikalne stavove prema Azerbejdžanu i turskoj podršci toj zemlji.

Michael Rubin, istraživač s Američkog instituta za istraživanje javnih politika, kaže: "Kongres je bio jasniji u tome, jer je 1992. godine usvojio zakon (poznat kao Zakon o podršci slobodi), koji zabranjuje američku pomoć Azerbejdžanu u članku 907".

U oktobru 2001. godine Senat je izmijenio Zakon o podršci slobodi i ukinuo ograničenja nametnuta Azerbejdžanu, koji se počinje tretirati kao saveznik Sjedinjenih Američkih Država u globalnom ratu protiv terorizma.

Rubin zahtijeva od Washingtona da primijeni "kosovski model" na spornu regiju i objavi da "priznaje nezavisnost pokrajine Nagorno-Karabah".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.